Čapuni: Manjinska prava nijesu politička kvota, već zakonska obaveza države

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni zatražio je potpunu transparentnost postupka imenovanja direktorice Srednje mješovite škole „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju, ocjenjujući da stručnost kandidata i poštovanje manjinskih prava nijesu suprotstavljeni kriterijumi, već da oba moraju biti ispunjena u skladu sa zakonom.

Čapuni smatra da posljednje imenovanje predstavlja nastavak, kako je naveo, zabrinjavajuće kadrovske politike Vlade u Ulcinju.

– Imajući u vidu način na koji su već popunjavane rukovodeće pozicije u policiji, tužilaštvu i Upravi za nekretnine, i ovo imenovanje kod građana Ulcinja izaziva ozbiljnu zabrinutost – naveo je Čapuni.

On je ocijenio da odluka, na „emocionalnom i simboličkom nivou“, podsjeća na iskustva s početka devedesetih godina, kada su se, prema njegovim riječima, školska svjedočanstva u jednom periodu morala ispisivati isključivo ćirilicom i na jednom jeziku.

Čapuni naglašava da mjesto direktora škole ne smije biti predmet političkih ili nacionalnih kvota, već da izbor mora počivati na stručnosti, kompetencijama i rezultatima, uz zakonito sprovedenu proceduru.

– Stručnost i poštovanje manjinskih prava nijesu suprotstavljeni kriterijumi – oboje predstavlja zakonsku obavezu – poručio je Čapuni.

Prema njegovim riječima, podatak iz biografije izabrane kandidatkinje da posjeduje znanje albanskog jezika na nivou B2 jeste relevantan, ali ne daje odgovore na sva pitanja koja se tiču zakonitosti postupka.

Zato traži da Ministarstvo saopšti na osnovu koje dokumentacije i na koji način je utvrđeno aktivno znanje albanskog jezika i pisma, kao i da objasni da li je i na koji način vrednovano mišljenje Albanskog nacionalnog savjeta.

Poslanik Albanske alijanse smatra zabrinjavajućim i to što se, kako tvrdi, prilikom nedavnih izbora direktora školskih ustanova u Ulcinju i drugim sredinama u kojima žive Albanci nadležni nijesu sadržinski osvrnuli na mišljenja Albanskog nacionalnog savjeta.

– Izostanak sadržinskog odnosa prema stavovima Savjeta nije samo zanemarivanje jednog dopisa, već i zanemarivanje zakonom prepoznatog predstavničkog organa albanskog naroda u Crnoj Gori – naveo je Čapuni.

Zatražio je objavljivanje kompletne dokumentacije relevantne za ispunjavanje uslova iz člana 18 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, mišljenja Albanskog nacionalnog savjeta, kao i obrazloženja na koji način je to mišljenje razmotreno.

Čapuni tvrdi da u odluci o izboru direktorice, u koju je imao uvid, nedostaju dva ključna elementa propisana zakonom.

– Manjinska prava nijesu politička kvota, privilegija niti pritisak na institucije. Ona su ustavna i zakonska obaveza države. Multietničnost se ne štiti samo riječima i opštim pozivanjem na jednakost, već dosljednom primjenom zakona i stvarnim učešćem manjinskih zajednica u donošenju odluka koje se neposredno tiču njihovog jezika, obrazovanja i identiteta – zaključio je Čapuni.