Bošnjak: Ne smijemo čekati da nas se sjete, moramo se same izboriti

U svijetu gdje politička moć oblikuje sudbine društava, o tome koliko su žene zaista prisutne u donošenju odluka, razgovaramo sa Brankom Bošnjak, bivšom kopredsjednicom Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine Crne Gore. Bošnjak za Portal ETV otvoreno govori o izazovima s kojima se žene suočavaju, predrasudama koje ih sputavaju i koracima koji su neophodni kako bi politika postala inkluzivnija i pravednija.

Prisustvo žena u politici nije pitanje simbolike, već ključna potreba za uravnoteženim i pravednim odlučivanjem. Bošnjak ističe da žene donose drugačiju perspektivu, često zasnovanu na studioznosti, istrajnosti i socijalnoj pravdi.

– U politici se donose odluke koje utiču na živote svih građana. Ako žene nisu zastupljene, to znači da se odluke donose bez njihovog glasa i perspektive. A praksa pokazuje da su žene studioznije, istrajnije i socijalno pravednije u donošenju odluka. Zato je nužno da nas bude više – poručuje Bošnjak.

Iako su žene sve prisutnije u javnom životu, ulazak u politiku i dalje je praćen brojnim predrasudama i otporima.

– Politika je dugo smatrana muškom sferom, a muškarci su skloni da brane „svoju teritoriju“. Zbog toga žene nailaze na otpor, mizoginiju i seksističke napade. Nažalost, dešava se i da žene ne podržavaju jedna drugu, već preuzimaju muški model ponašanja, pa čak i napadaju druge žene putem društvenih mreža – objašnjava Bošnjak.

Jedan od ključnih problema je pogrešna percepcija feminizma.

– Feminizam se često doživljava kao nešto negativno, ekstremno, kao mržnja prema muškarcima. A istina je da bez feministkinja danas ne bismo imale ni pravo glasa – naglašava ona.

Iako su prepreke brojne, Bošnjak vjeruje da žene ne smiju čekati da im neko otvori vrata politike – moraju ih same otvoriti.

Jedno od najčešće postavljanih pitanja u vezi sa povećanjem broja žena u politici jeste kako postići ravnopravnost u praksi. Prema mišljenju Bošnjak, ključ leži u zakonskim kvotama.

– Ključni korak su zakonske ženske kvote, kao što su to imale Švedska i Finska. Danas su one među najnaprednijim zemljama upravo zbog postignutog rodnog balansa u politici – ističe ona.

Ženski klub Skupštine Crne Gore insistira na kvoti od najmanje 50% žena u političkim organima, smatrajući to prirodnim i neophodnim korakom ka ravnopravnosti.

– Nas je u društvu podjednako, ako ne i više, nego muškaraca. Zato je prirodno da budemo ravnopravno zastupljene i u političkom odlučivanju – dodaje Bošnjak.

Za Branku Bošnjak politika nije bila karijerni izbor, već način da se bori protiv nepravde i doprinese boljem društvu.

– Bila sam profesor na Univerzitetu i profesionalno ostvarena, ali nisam mogla da podnesem nepravdu i odsustvo želje za promjenama u korist javnog dobra. Politiku sam doživjela kao prostor u kojem mogu da doprinesem društvu i ohrabrim druge žene da se uključe – kaže ona.

Ipak, suočila se s realnošću političkog djelovanja:

– Politika bi trebalo da bude najhumanije zanimanje, gdje dajete svoje znanje za opšte dobro. Međutim, često vidimo da lični i partijski interesi preovladavaju – priznaje.

I pored svih izazova, ostaje optimistična i vjeruje u snagu žena da promijene politički pejzaž.

– Žene mogu promijeniti politiku. Vjerujem u njihovu snagu i pravdoljubivost. Zato ih pozivam da se bore i zauzmu mjesta koja im pripadaju – zaključuje Bošnjak.

U svijetu u kojem su žene i dalje manjina u političkim strukturama, riječi Branke Bošnjak odjekuju kao poziv na akciju. Borba za ravnopravnost nije samo žensko pitanje – to je pitanje pravednijeg i boljeg društva za sve.