Barović: Odnos pojedinih zvaničnika prema obilježavanju 21. maja odraz je nepoznavanja crnogorske istorije

Odnos koji pojedini zvaničnici iskazuju prema obilježavanju 21. maja odraz je nepoznavanja crnogorske istorije, ocijenio je u emisiji E-uživo politikolog Alek Barović. 

Barović godinama istražuje dokumenta o hiljadugodišnjoj istoriji Crne Gore u arhivima širom svijeta. Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema je to što građani ne poznaju dovoljno sopstvenu prošlost, a uzrok vidi i u obrazovnom sistemu.

- Mi nikada nijesmo imali razvijen obrazovni sistem. Nažalost, naša cijela energija kroz istoriju je bila usmjerena na borbu protiv okupatora, dok je, sa druge strane, zanemarivan taj dio - važnost obrazovanja. I nemojmo da zaboravimo jednu činjenicu – Crnogorci su dobili, to jest građani Crne Gore - Univerzitet, to jest prvi fakultet, 1974. godine - kazao je Barović.

Podsjetio je da se i tada moglo čuti pitanje zbog čega bi Crnoj Gori bio potreban fakultet, kada postoje Beograd ili Zagreb.

- Ne shvatajući koliko je važno formirati obrazovanu, adekvatno obrazovanu elitu i društvo u samoj državi - i odbraniti se od tih nekih uticaja. I, nažalost – mi nikad nijesmo imali plansku i žestoku akciju osvješćivanja, možda nešto posljednjih 20 godina, ali je to bilo jako limitirano. Tako da - jako je teško pričati o tome što bi bilo da je rađeno onako kako je trebalo - kazao je Barović.

Dodao je da su određene promjene vidljive, ali da su i dalje minimalne.

- Mislim da je moglo mnogo bolje, a, sa druge strane, vidimo u ovim nekim starijim generacijama, koje to nije zakačilo, da ipak imamo problem sa određenim ljudima, političarima, upravo zbog ovog razloga nedostatka adekvatnog obrazovanja i viška lošeg obrazovanja - rekao je on.

Govoreći o periodima crnogorske istorije koji nijesu dobili adekvatno mjesto u obrazovanju, Barović smatra da ih je mnogo.

- Mi se mnogo fokusiramo na period Petrovića, to jest - dvjesta godina njihove vladavine. Fokusiramo se i na period socijalističke Jugoslavije, sa posebnim fokusom na Drugi svjetski rat – budući da su komunisti, naravno, nakon rata, uz – naravno – svo dužno poštovanje prema ogromnim žrtvama – ali oni su stavljali glavni fokus na NOB, zanemarujući ostali dio istorije. I onda imamo tu jednu situaciju, đe je totalno zanemareno nekih 700 godina crnogorske istorije. Period Vojislavljevića, pogotovo period Balšića, period Crnojevića… - kazao je Barović.

Istakao je da građani gotovo ništa ne znaju o mnogim detaljima iz tih epoha.

- Imamo jednu situaciju đe država Crnojevića pada, to jest – Crnojevići odlaze za Italiju, to je oko 1500. godine. I, generalno, u našoj istorijografiji, kada pričamo sa građanima ili s običnim ljudima, Ivan Crnojević je umro – izabran je vladika Danilo za vladara. A između ta dva događaja ima 200 godina prostora. Naši ljudi ništa ne znaju o tome, ne znaju da je to period vladikata, da je to period direktne demokratije. Crna Gora je vjerovatno bila najdemokratskija država na svijetu u tom periodu, zato što se svaka odluka donosila na Opštecrnogorskom zboru. Svi punoljetni muškarci skupljali su se na Cetinju - ispred manastira i glasali o tekućim pitanjima. To je najsavršeniji oblik, da nazovemo atinske demokratije – u tom trenutku, u tom dobu – u svijetu mislim da nije postojalo demokratskije društvo, koje je biralo vladare i donosilo odluke glasanjem i većinom - kazao je Barović.

Kao još jedan zanemareni segment istorije naveo je period guvernadura Radonjića.

- Po mom mišljenju, jako važan dio crnogorske istorije jeste taj njihov sukob sa Petrovićima, sukob između želje da se Crna Gora naslanja na Zapad i želje da se naslanja na Rusiju. Dakle, ono što nas proganja i dan danas – 200-300 godina nakon. Sve su to neke stvari koje su jako zanemarene – a predstavljaju izvor identiteta, predstavljaju izvor onoga što Crnogorca čini Crnogorcem, jer kad naši građani ne znaju te neke stvari, onda bude jako lako da budu manipulisani činjenicama, tipa – zbog pogrešnog interpretiranja Njegoša ili politike kralja Nikole. I, nemoguće je cijelu crnogorsku istoriju vezati za dvije osobe, jer ona njima ne pripada, ona je svih nas. Oni su samo imali svoj istorijski trenutak, kad su davali svoj veći ili manji doprinos izgradnji crnogorske države, ali ona nit počinje sa njima, nit se njima završava, tako da je jako nepravedno, po mom mišljenju, zanemarivati neke ličnosti - zaključio je Barović.