Babić Galić: Podrška prestrojavanju Crne Gore, ali u EU mogu kad riješimo otvorena pitanja

Hrvatska otvoreno zagovara evropski put Crne Gore, poručuje specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić.

- Istovremeno, Podgorica pokazuje veću spremnost za razgovor o otvorenim pitanjima nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Ipak, spremnost za razgovor nije isto što i postignuto rješenje. Otvorena pitanja – od ratne ostavštine, nestalih, isplate odštete logorašima, promjene imena bazena, sigurnosti spomen-ploče u Morinju do otete imovine Hrvatima Boke i graničnih sporova – neće nestati sama od sebe. Predsjednik Vlade Andrej Plenković jasno ih je iznio u osam tačaka i sada je trenutak da se zatvore - kaže ona u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji.

Na pitanje o Andriji Mandiću i njegovoj proevropskoj retorici, ona ističe kako on "jako dobro razumije političku matematiku".

- Nekadašnje podjele između prozapadnih i prosrpskih blokova postupno ustupaju mjesto podjeli između onih koji žele biti u evropskom projektu i onih koji ostaju vezani uz obrasce iz prošlosti koji su okaljali crnogorsko ime. Andrija Mandić vrlo dobro razumije političku matematiku. Ako je tri četvrtine građana za članstvo u EU-u, onda je politički neracionalno ostati na pozicijama koje vode izolaciji. To ne znači da je promijenio svoj politički svjetonazor, nego se prilagodio novim okolnostima. Istodobno, vidljivo je kako se dio crnogorske političke elite postupno emancipuje od tzv. srpskog sveta, što može samo pomoći njihovom daljem putu prema EU - smatra ona.

O pitanju razgraničenja, ona navodi kako je bitno napraviti razliku između kopnenog dijela Prevlake i granice na moru.

- Prevlaka kao poluostrvo odnosno kopno, nije otvoreno pitanje. Granica na kopnu utvrđena je još u vrijeme raspada SFRJ, primjenom načela “uti possidetis juris”, prema kojem su republičke granice postale međunarodne državne granice. Rt Oštro i cijela Prevlaka nalaze se u sastavu Republike Hrvatske. To je potvrđeno i kroz dugogodišnji režim privremene demilitarizacije te kasnije bilateralne aranžmane između Hrvatske i tadašnje SRJ, odnosno Crne Gore - ističe Babić Galić.

Otvoreno pitanje odnosi se na razgraničenje na moru u području ulaza u Bokokotorski zaliv, odnosno na određivanje crte razgraničenja teritorijalnog mora i pripadajućih morskih pojaseva, kaže ona. 

- Upravo zato govorimo o “graničnom pitanju na moru”, a ne o teritorijalnom sporu oko same Prevlake. Zbog toga bih u pitanju bila oprezna sa formulacijom tipa “neka pitanja ostaju otvorena, uključujući granični spor na području Prevlake…”, jer ona može sugerisati kako je status samog poluostrva sporan. Preciznije bi bilo reći kako neka pitanja ostaju otvorena, uključujući pitanje razgraničenja na moru na ulazu u Bokokotorski zaliv - dodaje ona.

Kako naglašava Babić Galić, izjava da rt Oštro pripada Crnoj Gori "doživljava se kao korak unazad".

- Jer priziva retoriku iz vremena kada je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova. Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u EU, a svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji sa evropskim vrijednostima i time ne doprinosi evropskom putu Crne Gore - smatra ona.

Stav Hrvatske o školskom brodu "Jadran" je jasan, dalje dodaje ona.

- Školski brod “Jadran” sastavni je dio sukcesijske vojne mase bivše SFRJ. Kao školsko sredstvo nekadašnjeg Mornaričko-školskog centra bio je baziran u Hrvatskoj, u Splitu. Po principu baziranja početkom 90-ih godina, raspadom višenacionalnih socijalističkih država u istočnoj Evropi, vojnu imovinu dijelili su, primjerice, Česi i Slovaci, Ukrajinci i Rusi, uz dodatne aranžmane diobe koji su se temeljili na dogovoru. Tivat nikad nije bio luka baziranja “Jadrana”. Da nije bilo ratne agresije Srbije i Crne Gore, “Jadran” bi danas bio u Splitu, u svojoj luci - navodi ona.

Brod je, kaže, projektovao hrvatski inženjer Jozo Škarica, ugradivši u njega "ono najljepše od hiljadugodišnje hrvatske brodogradnje". 

- Nasuprot beogradskoj politici zanemarivanja mora za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i omalovažavajućoj poruci Nikole Pašića Hrvatima: “More? Što li je to? Može li se ono orati?”, izgradnju “Jadrana” iniciralo je udruženje “Jadranska straža” iz Splita, koju su osnovali Hrvati, ugledni Splićani, čija su inicijalna finansijska sredstva bila odlučujuća. Da nije bilo “Jadranske straže”, ne bi bilo ni “Jadrana”. Za Crnu Goru bilo bi korisno da se pitanje “Jadrana” konačno riješi po uzusima međunarodnog prava i načelima dobrih odnosa s prvim zapadnim EU i NATO susjedom. To bi bila izuzetna poruka dobre volje prema hrvatskoj i evropskoj javnosti - zaključila je ona.