<article>Danas je u Kraljevskom pozorištu održana prva čitaća proba za predstavu „Draga profesorice“, koju će po tekstu Ljudmile Razumovske („Draga Jelena Sergejevna“) režirati Branko Ilić, saopšten je iz te institucije. Predstava se realizuje u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat i NVO Teatar Mladih. Na kastingu koji je organizovan oktobru uloge su dobili: Branka Femić, Maša Labudović, Milo Perović, Miloš Kašćelan i Pavle Bogojević.Za scenografiju je zadužena Ivanka Vana Prelević, za kostimografiju Tijana Todorović, a za izbor muzike Branko Ilić. - Tekst koji je prvi put postavljen osamdesetih godina aktuelan je i danas, jer se stvari u školskom sistemu nijesu mnogo promijenile. Kod nas nije zakazao samo obrazovni, već prije svega vaspitni sistem - zaključio je Ilić.Predstava „Draga profesorice“ realizovaće se sa ciljem da ponudi pozorišni sadržaj tinejdžerima, koji su kao publika zanemareni. Premijera predstave zakazana je za 16. decembar.  </article>

Danas je u Kraljevskom pozorištu održana prva čitaća proba za predstavu „Draga profesorice“, koju će po tekstu Ljudmile Razumovske („Draga Jelena Sergejevna“) režirati Branko Ilić, saopšten je iz te institucije.&nbsp;
Predstava se realizuje u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat i NVO Teatar Mladih.&nbsp;
Na kastingu koji je organizovan oktobru uloge su dobili: Branka Femić, Maša Labudović, Milo Perović, Miloš Kašćelan i Pavle Bogojević.
Za scenografiju je zadužena Ivanka Vana Prelević, za kostimografiju Tijana Todorović, a za izbor muzike Branko Ilić.&nbsp;
- Tekst koji je prvi put postavljen osamdesetih godina aktuelan je i danas, jer se stvari u školskom sistemu nijesu mnogo promijenile. Kod nas nije zakazao samo obrazovni, već prije svega vaspitni sistem - zaključio je Ilić.
Predstava „Draga profesorice“ realizovaće se sa ciljem da ponudi pozorišni sadržaj tinejdžerima, koji su kao publika zanemareni. Premijera predstave zakazana je za 16. decembar. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kultura

U Zetskom domu počele probe za predstavu „Draga profesorice“

Danas je u Kraljevskom pozorištu održana prva čitaća proba za predstavu „Draga profesorice“, koju će po tekstu Ljudmile Razumovske („Draga Jelena Sergejevna“) režirati Branko Ilić, saopšten je iz te institucije. 
Predstava se realizuje u koprodukciji sa Centrom za kulturu Tivat i NVO Teatar Mladih. 
Na kastingu koji je organizovan oktobru uloge su dobili: Branka Femić, Maša Labudović, Milo Perović, Miloš Kašćelan i Pavle Bogojević.
Za scenografiju je zadužena Ivanka Vana Prelević, za kostimografiju Tijana Todorović, a za izbor muzike Branko Ilić. 
- Tekst koji je prvi put postavljen osamdesetih godina aktuelan je i danas, jer se stvari u školskom sistemu nijesu mnogo promijenile. Kod nas nije zakazao samo obrazovni, već prije svega vaspitni sistem - zaključio je Ilić.
Predstava „Draga profesorice“ realizovaće se sa ciljem da ponudi pozorišni sadržaj tinejdžerima, koji su kao publika zanemareni. Premijera predstave zakazana je za 16. decembar.

Na sjednici Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora (BOK) ocijenjeno je da je porebno hitno izmijeniti Zakonik o krivičnom postupku kako bi se povećao okvir u kom optuženi može boraviti u pritvoru. 
 
U saopštenju koordinatora BOK-a Alekse Bečića navodi se da su te izmjene potrebne sa ciljem sprječavanja velikih bezbjednosnih posljedica usljed puštanja na slobodu optuženih za teška krivična djela, a zbog nedovoljne efikasnosti u radu sudova i neizricanja prvostepenih presuda u roku od tri godine. 
 
"Biro je potencirao potrebu za što hitnijim izmjenama Zakonika o krivičnom postupku sa ciljem povećanja vremenskog okvira u kome optuženo lice može boraviti u pritvoru", navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je BOK, kao jedan od ključnih olakšavajućih faktora za djelovanje visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa, a ujedno i usložnjavanje bezbjednosne situacije, prepoznao nedovoljnu efikasnost sudskih postupaka. 
 
„S obzirom na to da je u prethodnom periodu značajan broj članova organizovanih kriminalnih grupa, usljed nedonošenja prvostepenih presuda izašao iz pritvora, čime se povećao i broj potencijalnih meta, ali i potencijalnih izvršioca teških krivičnih djela”, navodi se u saopštenju. 
 
Kako je saopšteno, BOK je konstatovao da je, i pored velikih napora organa obavještajno bezbjednosnog sektora, i dalje prisutan kontinuitet postojanja bezbjednosnih izazova, uzrokovan djelovanjem visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i njihovim strateškim usmjerenjem ka izvršenju teških krivičnih djela protiv života i tijela. 
 
“Biro je još jednom ukazao da je tokom prethodnog perioda održan kontinuitet saradnje i međusobnog povjerenja organa obavještajno bezbjednosnog sektora i tužilaštva, ali i naglasio obavezu organa obavještajno bezbjednosnog sektora na intenziviranju aktivnosti, sa ciljem umanjenja bezbjednosnih rizika i suzbijanja djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa”, kaže se u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, BOK je podržao i preliminarne aktivnosti na proširenju sistema video nadzora javnih površina, uz očekivanja da će u budućnosti navedeni projekat biti implementiran na području više opština u Crnoj Gori.

BOK: Hitno izmijeniti Zakonik o krivičnom postupku

Odbornik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza Ammar Borančić odbacio je danas tvrdnje odbornice Bošnjačke stranke u Skupštini opštine Bar Sehere Kurtagić Kalender koja je tvrdila da je izbor njega za potpredsjednika loklanog parlamenta nastavak prakse diskriminacije, te da su u pitanju političke kombinatorike.
 
 Odbornici Skupštine opštine Bar izabrali su danas Borančića za potpredsjednika barske Skupštine. On je izabran većinom glasova odbornika vlasti i opozicije, na prijedlog predsjednika SO Branislava Nenezića.
Borančić je u polemici sa odbornicom Bošnjačke stranke nabrojao koje sve pozicije njena stranka pokriva u Vladi. Od potpredsjedničkih mjesta za međunarodne poslove i za vanjske poslove, preko ministarskih za vanjske poslove, socijalno staranje, socijalni dijalog, kao i onog za saradnju sa nevladinim organizacijama do novoizmišljenog ministarstva za saradnju za saradnju sa Skupštinom. 
- Ovo su samo neki od 33 resora u Vladi koju čini Bošnjačka stranka, i danas nam vi ovđe pričate o kombinatorici? Nemojte molim vas. A drugo, Ammar Borančić očigledno nije dobar musliman za Bošnjačku stranku. Dakle, muslimani, naročito u Baru nijesu jednako Bošnjačka stranka. A, da je vama stalo do muslimana na pozicijama, vi bi danas glasali, evo imate kandidata Ammara, ali vama to nije važno ako BS nije na poziciji - poručio je Borančić.
 
 On je istakao da je zato BS imala i loš rezultat na izborima u Podgorici , odnosno svega jedan odsto glasova .
- Vjerujte mi da će to biti i u Baru ako nastavite tako. Mi u Baru se nikad nijesmo dijeli po nacijama i vjerama, i ja ne mislim da sam bolji ili gori zato što sam musliman, niti mislim da treba zbog toga da sjedim u fotelji potpredsjednika Skupštine, već zato što valjda imam neke druge kvalitete, a vama da je stalo do muslimana na pozicijama vlasti danas bi glasali za to - zaključio je Borančić.

Borančić BS-u: Očigledno nijesam dovoljno dobar musliman za Bošnjačku stranku

Vjekovna tradicija Crnogorca i oružja je dovela do toga da i dalje u narodu postoji velika količina oružja, čije nabavljanje nije dozvoljeno, ili &nbsp;čije je držanje i nošenje zabranjeno - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Zakonodavac je u vidu imao činjenicu, kaže Begović, koliko je opasno i kakvu posljedicu može imati držanje oružja u kući ili stanu, te je Zakonom o oružju propisao da se ono mora čuvati u bezbjednim sefovima ili kontejnerima unutar kuće.
- Prošli smo kroz gorka iskustva. Puno je bilo slučajeva gdje su djeca, ili lica koja nijesu kvalifikovana ili stručna da rukuju oružjem, koristila to oružje potpuno nesvjesno. Posljedice su bile nesagledive. To je jedno od značajnih i važnih uputstava kojih se svako ko ima odgovarajuća odobrenja za držanje oružja mora pridržavati. Uvijek to oružje mora biti sklonjeno na neko skrovito mjesto, dobro zaključano, obezbjeđeno u sefu, ili nekom dijelu stana ili kuće koji nije dostupan onima koji ne umiju, ili nijesu osposobljeni da rukuju oružjem - rekao je Begović.
Crna Gora je mala država, uvijek napadana sa svih strana, podsjeća Begović, a svaki Crnogorac je bio u svakom trenutku spreman da odbrani, kako kaže, čast i obraz.
- Čim neko atakuje na vašu čast koristilo se vatreno oružje, tako da je to generacijama prenošeno. Međutim, na sreću, kao i sve ostalo što se tiče tradicije, polako i sigurno i to odlazi u zaborav. Na sreću kažem, jer su i nadležni državni organi i mediji pokrenuli onu opštepoznatu kampanju koja je po mom mišljenju bila vrlo djelotvorna i cjelishodna i koja je pokazala običnim smrtnicima, a i onima koji su mislili da im oružje u kući ili stanu nešto znači, da je to u suštini samo jedan problem, potencijalna opasnost koja može donijeti puno nesreće i zle kobi - naglasio je Begović.
Nelegalno oružje je veoma opasna stvar, poručuje Begović, i podsjeća da je ranije za držanje nelegalnog oružja kazna bila uslovna osuda sa nekim relativno malim rokom provjeravanja.
- Od prije desetak godina sudovi su vrlo pooštrili kaznenu politiku, pa ne postoji gotovo nijedan slučaj, osim u osobitim situacijama, kada sudovi ne izriču ozbiljnije zatvorske kazne, od četiri, pet, sedam, pa i deset mjeseci, zavisno od okolnosti i lica kod kojeg je to oružje nedozvoljeno držano, pronađeno - naglasio je Begović.
Najproblematičnije situacije, &nbsp;prema njegovom mišljenju, su kada neko drži u svom posjedu oružje koje nije dozvoljeno da se nabavi, kao što su automatske ili poluautomatske puške, koje su pribavljene na protivpravan način za vrijeme ratova devedesetih.
- To je opasnost na pomolu. Lica koja posjeduju takvo naoružanje su kandidati da naprave nešto što može da se pretvori u tragediju. Jeste strašno opasno i organi gonjenja trebaju u tom smislu posebno obratiti pažnju na tu kategoriju ljudi - istakao je Begović.
Postoje vrlo precizni uslovi prema kojima može podnosilac dobiti odobrenje za držanje oružja, objašnjava Begović. Mora se podnijeti zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova, i to ne može dobiti lice, ističe on, koje nema navršenu 21 godinu života i određena ljekarska uvjerenja da je psihofizički sposoban.
- Postoji jedna odredba koja kaže da to lice ne smije biti prepoznato kao lice koje ima u sebi agresije, koje je zavisnik od opijata ili alkohola. To sve radi policija operativnim putem i dolazi do takvih saznanja. Ja mislim da je zakonodavac napravio jedan dobar okvir, koji je potrebno ispuniti da bi se dobila takva odobrenja. Ali dugogodišnja, da ne kažem vjekovna, tradicija Crnogorca i oružja je dovela do toga da i dalje u narodu postoji velika količina oružja čije nabavljanje nije dozvoljeno, ili čije je držanje i nošenje zabranjeno. Moramo se boriti da toga bude sve manje - zaključio je Begović.
&nbsp;

Begović: Lica koja posjeduju automatsko ili poluautomatsko oružje su kandidati da naprave nešto što se može pretvoriti u tragediju

Zakon o oružju je restriktivan, građani mogu da imaju dozvolu za držanje vatrenog oružja koje ne smiju da nose na javnom mjestu, a dozvola za nošenje oružja se odobrava za lovačka i sportska oružja, dok važnu ulogu imaju ljekarske komisije koje izdaju uvjerenja da je podnosilac podoban - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši direktor Uprave policije Nikola Janjušević.
Od 24. do 30. okrobra obilježava se Nedjelja razoružanja, kampanja koja ima za cilj podizanja svijesti o problemu ilegalnog naoružanja u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori, kao tradicionalnom društvu, kaže Janjušević, postoji veoma izražen kult oružja koji opstaje već vjekovima.
- Kada je u pitanju posjedovanje legalnog oružja, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova nešto više od 100.000 komada vatrenog oružja je u legalnom posjedu građana Crne Gore, što je veliki broj. A kad je ilegalno oružje u pitanju tu podaci variraju. Prema nekim procjenama taj broj se kreće oko 40-50 hiljada. Prema nekim drugim procjenama do 80.000. &nbsp;Moja lična percepcija je da je taj broj oružja u ilegalnom posjedu ravan onome u legalnom. To je, otprilike, nekih stotinak hiljada, iako je nemoguće procijeniti koliko je tačno oružja u ilegalnom posjedu. Prema posljednjem popisu, ako se ne varam, evidentirano je oko 200.000 domaćinstava u Crnoj Gori, što znači da kad saberemo oružje u legalnom i ilegalnom posjedu ispada da svako domaćinstvo u Crnoj Gori ima jedan komad vatrenog oružja - rekao je Janjušević.
Iz istorijske percepcije Crnogorci su ratnički narod, podsjeća Janjušević, te je upravo zbog te činjenice došlo do toga kulta oružja, dodaje on, jer Crnogorci vole oružje, ali je svakako broj komada oružja koji građani posjeduju izuzetno velik.
Postavlja se logično pitanje, kaže Janjušević, odakle toliki broj komada vatrenog oružja u ilegalnom posjedu građana. To se, prema njegovo ocjeni, desilo početkom devedesetih kada su ogromne količine naoružanja nestale iz skladišta bivše JNA.
- U svijetu, što se naoružanja tiče, mi zauzimamo visoko treće mjesto. Prve su Sjedinjene Američke Države - njihovi građani imaju ubjedljivo najveći broj vatrenog oružja u svom posjedu, drugi je Jemen, a treće mjesto dijele Crna Gora i Srbija. Ali i druge zemlje bivše Jugoslavije visoko su na toj ljestvici - naglasio je Janjušević.
Crna Gora je 2015.godine donijela Zakon o oružju, podsjeća Janjušević, koji je usaglašen sa zakonodavstvom Evropske unije, i od te godine traje akcija „Poštuj život vrati oružje“.
- Rezultati te akcije nijesu spektakularni, jer prema podacima do sredine ove godine, od početka akcije 2015.godine, građani su vratili oko 3.000 komada vatrenog oružja i oko 550 komada minsko eksplozivnih sredstava, a najviše ručnih bombi… Mislim da država Crna Gora mora da napravi jednu ozbiljnu strategiju kada je ova problematika u pitanju, da se građani još više stimulišu da vrate što veću količinu tog oružja - istakao je Janjušević.
Procedura vraćanja oružja je veoma jednostavna. Dovoljno je da građanin pozove policiju na broju 122, prijavi da hoće da vrati oružje, bilo da je u legalnom ili ilegalnom posjedu. Policijski službenik će potom doći kod građanina i dati mu odgovarajuću potvrdu.
- Da bi dobio odobrenje za držanje vatrenog oružja, odnosno oružnog lista, građanin će naći sve informacije u Zakonu o oružju, gdje je taksativno navedeno koje sve uslove mora da ispuni podnosilac zahtjeva za držanje, ili za nošenje oružja kada su u pitanju lovačka i sportska oružja, Zakon o oružju je restriktivan. Građani mogu da imaju dozvolu za držanje oružja i ne smiju da nose oružje na javnom mjestu - poručio je Janjušević.
Sagovornik Budilnika se osvrnuo i na ljekarske komisije koje izdaju uvjerenja da je podnosilac zahtjeva podoban da bude u posjedu vatrenog oružja, a tu je najvažniji, poručuje on, psihološki profil podnosioca zahtjeva.
- U tim ljekarskim komisijama postoji psiholog i psihijatar. Imali smo situacije da podnosilac zahtjeva kod jedne ljekarske komisije bude odbijen zbog procjene psihologa ili psihijatra, međutim, on ode kod druge ljekarske komisije i dobije uvjerenje - naglasio je Janjušević.
Gost Televizije E &nbsp;poručuje građanima da ispoštuju akciju ,,Poštuj život vrati oružje” i da vjeruju nadležnim državnim organima kada je bezbjednost u pitanju.
&nbsp;

Janjušević: Crna Gora na trećem mjestu u svijetu po broju komada oružja kod građana

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Obeležavanje 80. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu prošlo je u istorijskom revizionizmu, političkom udvorištvu, činjeničnom zanemarivanju i svesnim halucinacijama. Teško je, u stvari, drugačijim rečima objasniti sve ono šta se dešavalo povodom, uoči i tokom praznika, 20. oktobra, u prestonici Srbije i u političkim istupanjima najviših predstavnika ove države. Predsednik Srbije je venac, povodom godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, položio na - spomenik Neznanom junaku na Avali. Taj spomenik je, naime, podignut na kostima nepoznatog srpskog vojnika iz Prvog svetskog rata, koga su Austro-ugari sahranili u blizini sadašnjeg Mauzoleja. Oslobođenju Beograda posvećeni su Spomenik oslobodiocima i Večna vatra, na sasvim drugoj lokaciji, u Ruzveltovoj ulici. Isti predsednik je na svom profilu na Instagramu saopštio da je razgovarao telefonom sa predsednikom Rusije, Vladimirom Putinom, koji mu je, između ostalog, čestitao godišnjicu oslobođenja. Tom prilikom je Aleksandar Vučić, sam piše, izrazio "zahvalnost Srbije i našeg roda jedinicama Crvene armije koje su zajedno sa srpskim jedinicama učestvovale u oslobađanju našeg glavnog grada". Istorijska dokumenta, doduše, govore nešto suprotno Vučićevim rečima: da su Beograd oslobodile jedinice Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, na čelu sa general-lajtnantom Pekom Dapčevićem, i deo jedinica Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije, na čelu s general-potpukovnikom Vladimirom Ždanovim. Srpskih jedinica u NOVJ, dabome, bilo je po nazivu, ali je sastav boraca bio mešovit. Kao i sastav stanovnika Srbije i Beograda, najzad. Niko tada nije brojao krvna zrnca. Interesantno je da Vladimir Putin, po onome šta je saopštio njegov kabinet, takav propust nije napravio. Govorio je o Narodno-oslobodilačkoj armiji Jugoslavije, što su srpski mediji preveli kao - "jugoslovenski partizanski odredi". Neznanje ili namera "medija" da se NOVJ omalovaži i degradira na partizane, jer je u to vreme Narodnooslobodilačka vojska bila respektibilna vojna formacija čijih je devet divizija oslobađalo Beograd? Centralni deo državne ceremonije održan je, ipak, na Groblju oslobodilaca Beograda, a predvodili su ga ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba general Milan Mojsilović. Osim upadljivog izostanka predsednika države, predsednice Skupštine i predsednika Vlade Srbije, ovom skupu nije prisustvovao ni gradonačelnik Beograda. Da, potrebu da obeleži oslobođenje glavnog grada nije imao njegov prvi čovek, koji je, doduše, nešto ranije najavio podizanje spomenika osuđenom saradniku okupatora, Dragoljubu Mihailoviću, izmeštanje grobova narodnih heroja iz NOB i ekshumaciju tela Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, pa odsustvo Aleksandra Šapića iz ceremonije počasti ratnim pobednicima možda i ne treba da čudi. Upalo je u oči da je Gašić tom prilikom u spomen-knjigu, između ostalog, upisao: "Bez vaše žrtve danas ne bi bilo naše slobode. Živela Vojska Srbije! Živela Srbija". Na stranu što srpske vojske te 1945. nije bilo, a čak i oni koji su u to vreme postizali svetski rekord u bežanju ka Zidanom mostu zvali su se "jugoslovenska vojska" - Srbi su bili deo NOV i POJ, kao i pripadnici svih ostalih naroda bivše Jugoslavije, baš kao što su Crvenu armiju sem Rusa činili i ostali narodi bivšeg SSSR. Interesantan je selektivni pristup u još jednom segmentu: obeležavanje godišnjice oslobođenja proteklo je bez zastave pod kojom su se borili jugoslovenski oslobodioci, one plavo-belo-crvene sa petokrakom, bez i jedne zastave država koje su Jugoslaviju nasledile, bez zastave SSSR, i uprkos činjenici da je bilo nekoliko zastava država-naslednica SSSR - izostala je ona ključna, zastava Ukrajine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022061040_983f4765bb5ea83eb0bdd106ec4cf418214c80d7635b0be7aed5e52820d48222.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022061040_983f4765bb5ea83eb0bdd106ec4cf418214c80d7635b0be7aed5e52820d48222" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zastave - Beograd"></figure>  Na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ipak je pomenula da "oktobar koji živimo danas ne bi bio moguć bez oktobra 1944. godine, bez zajedničkog napora partizanskih narodnooslobodilačkih jedinica i jedinica Crvene armije", imenujući i njihove komandante. Paralelno sa ovime, ulicama Beograda tekla je manifestacija "Besmrtni puk". Taj ne tako davno uspostvaljeni ruski običaj odvija se u još nekoliko država, a jedina od njih koja nije proistekla iz SSSR je Srbija. Uz ruske pesme, manifestaciju su predvodili ministri Aleksandar Vulin, Nenad Popović i Irena Vujović, za koje se odavno u kuloarima srpske prestonice govori da su "ruski ljudi", a prva dvojica i ne kriju svoje najtešnje veze s režimom u Moskvi i ne negiraju teze da su u bliskim vezama i s obaveštajnim službama. U okviru "Besmrtnog puka" provozali su se i "Noćni vukovi", koje je većina evropskih država zabranila, i neke kozačke organizacije. Za verovati je da to SAD i EU vide. Za neverovati, koliko su spremni da tolerišu. Kraj dana obeležio je veliki vatromet - a šta bi drugo - u Beogradu na vodi - a gde bi drugo. Ali, nešto pošlo po zlu, pa se vatromet završio požarom. Simbolički baš na mestu gde je počelo nekontrolisano divljanje sadašnjeg srpskog režima, u blizini lokacije u Savamali gde je ubijen noćni čuvar, što je i dan danas ostalo nekažnjeno. Ukupno gledano, nastavio se trend krivotvorenja istorije, njenog izmišljanja i "prilagođavanja" dnevnim potrebama. Nastavila se i relativizacija učešća Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i zanemarivanje doprinosa ostalih naroda Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, kako bi se napravio prostor za rehabilitaciju "drugog srpskog antifašističkog pokreta". Pravo je čudo da do sada nisu uspeli da izmisle neke jedinice pokreta DM koje su oslobađale Beograd, ali ne bi trebalo da čudi da se za neku narednu "okruglu" godišnjicu i tako nešto pojavi. U isto vreme, učešće Crvene armije - svakako vredno i veliko - se predimenzionira do nivoa da je ona oslobodila Beograd, a da je NOVJ samo pomagala. Bilo bi smešno, da nije sa katastrofalnim posledicama, gledati kako se otvoreno velikosrpski i pročetnički vrh Srbije slavljenjem komunističke vojske dodvorava Vladimiru Putinu i Rusiji. Sve je to, naravno, samo deo kreiranja paralelne stvarnosti i alternativne prošlosti, koje se izmišljaju bezmalo na dnevnom nivou. Nikad temeljnija i nikad upornija izgradnja kulta nad-naroda, bazirana na bizarno očiglednim neistinama, koje - neverovatno - lako "guta" i iznadprosečno obrazovani stanovnik Srbije. Ljudi su već sad toliko "nafilovani" neistinama i nespremni da obazrivo i s kritikom prihvataju pažljivo servirane "lepe priče", da se svaka naredna "istina" prihvata zdravo za gotovo. Nepotrebno je pominjati koliko je to opasna igra, i za budućnost Srbije i srpskog naroda, tako i za sve s kojima se Srbija graniči. Oslobađajući se ultimativno od jugoslovenske, partizanske i komunističke prošlosti, Srbija je krenula putem oslobođenja od razuma.

U Zetskom domu počele probe za predstavu „Draga profesorice“

BOK: Hitno izmijeniti Zakonik o krivičnom postupku

Borančić BS-u: Očigledno nijesam dovoljno dobar musliman za Bošnjačku stranku

Begović: Lica koja posjeduju automatsko ili poluautomatsko oružje su kandidati da naprave nešto što se može pretvoriti u tragediju

Janjušević: Crna Gora na trećem mjestu u svijetu po broju komada oružja kod građana

PRATITE TVe UŽIVO