Nagrada "Risto Ratković" Dejanu Iliću i Obradu Neneziću

Nagradu "Risto Ratković" za 2026. godinu ravnopravno dijele Dejan Ilić iz Beograda za knjigu “Pokopani rt”, u izdanju Povelje iz Kraljeva, i Obrad Nenezić iz Podgorice za knjigu “Happy end… za tužni završetak” u izdanju Samizdat.

Ovakvu odluku, većinom glasova, donio je međunarodni žiri u sastavu - predsjednica žirija, doc. dr Olga Vojičić Komatina, te članovi Damir Šabanović iz Crne Gore, Petar Matović iz Srbije, Darija Žilić iz Hrvatske i prof. dr Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine.

Nagrada “Risto Ratković” dodjeljuje se za najbolju pjesničku knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Sekretar Žirija Edin Smailović kazao je da su ove godine na konkurs dobili 46 knjiga i da je žiri imao zaista težak zadatak. 

- Potvrda za to je i podjela nagrade Iliću i Neneziću, koji su etablirana imena u poeziji i uopšte kulturi regiona. Oba autora su višestuko nagrađivana i za poeziju i za sveukupan rad u kulturi. Ilić je nagrađivan za poeziju i za prevodilaštvo, a Nenezić za poeziju i pozorište. Radi se o autorima koji su poodavno prepoznat kao kvalitetni. Nagrada “Risto Ratković” biće uručena laureatima 5. septembra u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, u okviru 55. Ratkovićevih večeri poezije - kazao je sekretar Žirija Edin Smailović.

Vojičić Komatina je rekla da je, cijeneći mnogobrojne škole i poetike kojima pripadaju različite generacije pjesnika, krećući se od neosimbolizma preko postmodernizma i njegovih nastavaka kroz savremene oblike poezije, žiri u svojstvu kolektivnog recipijenta uvažavao sve nadahnute ekspresije i načine njihovog modelovanja. 

- Shvativši da savremena poezija jeste i sama amalgam ili hibrid žanrova, žiri je objektivno prepoznavao i elemente fabularizacije izraza, ali i njegove dramatizacije - svakako u dometima poetskog modela i ocjenjivao to svojstvo kao optimalnu projekciju budućih, to jeste dolazećih načina izražavanja. Na koncu, lirski opažaj, poetska kompresija kazanog, emocionalni intenzitet doživljenog i estetizacija senzitivnog dijela poetskog bića – kako onog koji piše, tako i onog koji doživljava čitano, jesu kvalifikacije najboljih zbirki iz ovog obimnog korpusa, ali ponajviše dvaju pobjedničkih manuskripta – Pokopani rt Dejan Ilića iz Srbije i Happy end za tužni završetak Obrada Nenezića iz Crne Gore. Stoga su ove godine ova dva pjesnika lauerati jedne od najprestižnijih nagrada za lirski izraz u regionu – nagrade  Risto Ratković - kazala je Vojičić Komatina.

Ilić je rekao da s velikom radošću prima ovu nagradu koja ga upisuje u niz prethodnih dobitnika, te mrežu eksjugoslovenske poezije. 

- Na ličnom i emotivnom planu, mimo književnosti, Bijelo Polje je veći dio mog života usputna stanica na putu do mora, obećavajući znak da se približavam željenom odredištu. Od sada će biti i mjesto zastanka, tačka koja me bitno određuje, i to sve pod znakom Rista Ratkovića i njegovog čistog modernizma - rekao je Ilić.

Nenezić je istakao da je više puta pisao o Ratkovićevoj poeziji, tumarao njom kao "Lim po moru". 

- Ne govorim svoju poeziju, ali njegovu sam se trudio da recitujem u raznim okolnostima. Nastupao sam u njegovoj kući na Ratkovićevih večeri poezije. Moje drame igrane u dvorištu njegove kuće. Kao dramaturg sam ga maštao i oživljavao nebrojeno puta. Dopisivao njegov život. Štrihovao. Nikad nijesam poželio nagradu sa njegovim imenom, ali puno puta sam poželio da napišem psiho dramu u stihu inspirisanu njegovim životom. Ali kako kažu - nije kao što je rečeno nego kako je suđeno - kazao je Nenezić. 

Sidran je, prema njegovim riječima, govorio da nagrade nijesu potrebne autoru nego djelu. 

- Vjerujem Sidranu. Možda bi umjetnost bila bolja da se zabrani autorima da potpisuju svoja djela. Svakako bi bila pravednija. A ljudi bolji. Ali kako bi onda znali da među nama žive velikani poput Rista Ratkovića. Bio bi to neoprostivi grijeh. Siguran sam da me nagrada "Risto Ratković" neće učiniti gordim nego zahvalnim. Takođe, ova nagrada će biti mjera u mom budućem stvaralaštvu, ali i vjera da ono što stvaram nije uzalud - kazao je Nenezić.

BIOGRAFIJE

Dejan Ilić, rođen je u Travniku 1961, živi u Beogradu kao samostalni umjetnik. Završio italijanski jezik i književnost, objavio sljedeće knjige poezije: “Figure”, “U boji bez tona”, “Lisabon”, “Dunavski put”, “Kvart”, “Iz vikenda”, “Linije bega” (izbor pjesama 1995 – 2008), “Katastar”, “Dolina Plistos”, “Kamperplac” i “Pokopani rt”. 

Bavi se književnim prevođenjem. 

Za svoju poeziju i prevođenje poezije dobio je nagrade: “Đura Jakšić”, “Branko Miljković”, “Meša Selimović” i “Miloš N. Đurić”. 

Obrad Nenezić, diplomirao je Akademiju umetnosti u Beogradu, odsijek - dramaturgija, u klasi profesora Siniše Kovačevića; Doktorand FDU u Beogradu, odsijek - teorija dramskih umjetnosti, medija i kulture; Scenarista dugometražnih filmova: „Balkanska braća“ i „As pik“, koji je prvi crnogorski predstavnik za Oskara; Autor dramskih tekstova: „Jelena Savojska“, „Proljećna žetva“, „Neženje“, „Kruna“, „Gorska drama“ i autor pozorišnih predstava: „Persone non grate“ i „Ždera iz kontejnera“ (Nikšićko pozorište), „Sveti i prokleti“ i „Palastura“ (Kulturni centar Bar i Barski ljetopis), „Kontraevolucija“ (KIC „Budo Tomović“ i JU „Zahumlje“), „Ekselencije“ (KIC „Budo Tomović“), poetsko-muzički performans Antikabare „Džentlmen“ (KIC „Budo Tomović“ i Kulturni centar Bar). „Nobelovci“ (Bjelopoljsko pozorište) i „Bilo jednom u Crnoj Gori“ (Centar za kulturu Pljevlja i Bjelopoljsko pozorište); autor je knjiga poezije: „Pisma gospođici M“, „Poezija“, „Centar mog svijeta“ i “Happy end… za tužni završetak”; kao i romana: „Ljetopisje zaboravljenog grada“, „Osmijeh za Mariju Mihailovič“, „Šetači po mjesecu“, „Deset za jednog“; i knjige drama u stihovima „Sveti i prokleti“.

NAGRADA RVP DO 27 GODINA

Na konkurs Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godine došlo je 13 rukopisa mladih pjesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

- Među tih 13 rukopisa žiri je kao tri najbolja prepoznao rukopis pod šifrom „Bahabharata“, autorke Seahade Baždarević iz Sjenice koja je dobila Prvu nagradu, rukopis pod šifrom „Askepiju dugujemo petla“, autora Simona Cerovine iz Beograda dobio je Drugu nagradu, dok je Treću nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina dobio rzkopis pod šifrom „punpun7“ autorke Irene Vujadinović iz Nikšića - saopštio je Smailović. 

PROGRAM

Program 56. Ratkovićevih večeri poezije biće bogat i raznovrstan, od tradicionalnih međunarodnih pjesničkih večeri „Eno ga, po moru teče Lim“, preko promocija knjiga, razgovora sa poznatim piscima, programima za mlade stvaraoce, okruglih stolova, dokumentarnog filma, podsjećanja na velikane u kulturi Bogića Rakočevića i Boža Koprivicu, muzičkih i pozorišnih programa, do najviše tačke Ratkovićevih večeri poezije – Dodjele Nagrade „Risto Ratković“. 

- Možda ove godine valja istaći programe za mlade, a to je tradicionalni „Program za mlade pjesnike“ gdje se promoviše knjiga prošlogodišnjeg dobitnika prve nagrade Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina Andrije Radovića i dodjela nagrada mladim stvaraocima za ovu godinu, književne radionice „Bajka o duhu“ za učenike bjelopoljskih osnovnih škola i okruglog stola „Studenti čitaju kroz savremeni ključ“, gdje će učestvovati šest studenata sa Filološkog fakulteta u Nikšiću i pet studenata sa Univerziteta u Novom Pazaru. Mladi su naša budućnost i mladima ostavljamo u nasljeđe Ratkovićeve večeri poezije i zbog toga im moramo dati prostor. Valja napomenuti da su Ratkovićeve večeri poezije mjesto ukrštanja poetika, mjesto multikulturnog i interkulturnog dijaloga. Ovdje se susrijeću umjetnici sa istoka i sa zapada, sa sjevera i sa juga. Susrijeću se sa istim ciljem – da afirmišu umjetnički izraz, da predstave svoju kulturu na najbolji mogući način i da u svoje države ponesu ono najbolje što su doživjeli na ovoj manifestaciji. Osim toga, ovdje se stvaraju prijateljstva, rješavaju nesporazumi, podstiče saradnja - kazao je Musić.