Mladi stvaraoci: Nezavisnost donijela afirmaciju, ali podrška i dalje nedovoljna

Umjetnici u Crnoj Gori i dalje nemaju adekvatnu institucionalnu podršku, ali je obnova nezavisnosti 2006. godine doprinijela njihovoj vidljivijoj afirmaciji – poručeno je na tribini „20 godina od obnove nezavisnosti kroz vizuru mladih stvaralaca“, održanoj u Matici crnogorskoj.

Na tribini posvećenoj položaju mladih stvaralaca u Crnoj Gori istaknuto je da mnogi umjetnici, uprkos talentu i rezultatima, moraju da se bave dodatnim poslovima kako bi obezbijedili egzistenciju. Ipak, ocijenjeno je da je period nakon obnove nezavisnosti otvorio prostor za veću afirmaciju domaće umjetničke scene.

Književnik Nikola Nikolić ukazao je na probleme sa kojima se suočavaju mladi autori, navodeći da često nemaju jasne smjernice kome da se obrate niti ko može da im pruži konkretnu podršku.

– Nije knjiga samo pisanje; iza dobre knjige stoje urednik, lektor, dizajner. Sredstva Ministarstva kulture uglavnom pokrivaju samo jedan segment, a o honorarima za autore gotovo da se i ne govori – rekao je Nikolić.

On je dodao da se književnost u Crnoj Gori i dalje posmatra pojednostavljeno, kao i da na konkursima često prolazi i sadržaj koji ne zadovoljava kvalitet, ali vjeruje da će „prirodna selekcija“ na kraju izdvojiti vrijedna djela.

Filmski reditelj Sead Šabotić ocijenio je da je crnogorski film dugo bio opterećen diskontinuitetom, ali da su pomaci vidljivi nakon osnivanja Filmskog centra 2017. godine.

– Crnogorski film nikada nije imao snažnu produkcijsku bazu, ali su autori uvijek bili vezani za Crnu Goru. Danas imamo značajan broj filmova koji reprezentuju našu kinematografiju – kazao je Šabotić.

Pozorišni reditelj Damjan Pejanović ukazao je na ograničene kapacitete pozorišne scene, ističući da predstave često imaju kratak vijek trajanja.

– Glumci se nerijetko vraćaju uloge koje nijesu igrali mjesecima, pa i godinama, što dodatno otežava rad – rekao je Pejanović.

Grafička dizajnerka Sandra Đurović naglasila je da je danas znatno veći broj ljudi u toj profesiji, ali da to ne prati uvijek kvalitet.

– Danas gotovo svako ko vlada tehnologijom može da se bavi dizajnom. Zato je ključno da mladi nakon studija dobiju priliku da pokažu znanje, a mnogima ta šansa izostaje – kazala je Đurović.

Zaključeno je da je neophodno sistemski unaprijediti podršku mladim stvaraocima, kako bi njihov rad bio održiv i adekvatno valorizovan u društvu.