Organizatori Montenegro Beer Fest-a obavještavaju javnost da se, usljed proglašenog Dana žalosti u ponedjeljak, 28. jula, otkazuje koncert Indire Forze (bivša članica grupe Colonia), koji je bio planiran za nedjelju veče kao završnica ovogodišnjeg festivala.
Dan žalosti proglašen je odlukom premijera Crne Gore zbog niza tragičnih događaja koji su proteklih dana potresli javnost.
U skladu sa novonastalom situacijom, program festivala biće okončan u ponoć, nakon nastupa Matije Cveka, koji na binu izlazi u 21 sat, i Marije Šerifović, čiji koncert počinje u 22.30 časova.
- Iako smo se sa publikom radovali Indirinom nastupu na Cetinju, vjerujemo da je odluka o otkazivanju u potpunosti opravdana – ne samo u skladu sa propisima, već i kao izraz poštovanja i solidarnosti sa porodicama nastradalih - poručili su iz organizacionog tima festivala.
Posjetioci koji su planirali dolazak isključivo zbog koncerta Indire Forze mogu ostvariti povrat novca. Neophodno je da se jave u festivalsku kancelariju na Cetinju (ulica Studentska 14), najkasnije do nedjelje, 27. jula, do 12 časova.
Organizatori su zahvalili publici na razumijevanju i podršci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Zbog Dana žalosti otkazan koncert Indire Forze – Matija Cvek i Marija Šerifović zatvaraju Montenegro Beer Fest

Uvođenje segmenta posvećenog televizijskim serijama, pod radnim nazivom TV Niša, u okviru 38. Filmskog festivala Herceg Novi (FFHN) – Montenegro Film Festival, predstavlja jedan od načina da, u kontekstu deficita te vrste produkcije u Crnoj Gori, oživi domaća televizijska produkcija i afirmiše i podstakne stvaralaštvo mladih autora.
To je, u intervjuu za PR Centar, istakao umjetnički direktor FFHN Stevan Koprivica.
On je ukazao na važnost ovog iskoraka koji ima za cilj da aktivira stvaralaštvo mladih autora i oživi domaću televizijsku produkciju.
- Najveća novina festivala ove godine je uvođenje segmenta posvećenog televizijskim serijama, pod radnim nazivom TV Niša, u okviru koje će biti prezentovana najnovija ostvarenja u produkciji televizijskih serija i održana takmičarska sesija mladih crnogorskih autora. Za razliku od drugih festivala u regionu, mi nudimo prezentaciju nezavršenih projekata, onih koji će tek od jeseni i zime krenuti na televizijsko tržište - rekao je Koprivica.
Pojasnio je da ovaj segment uključuje učešće velikih regionalnih producenata, ali i posebnu pažnju posvećuje mladim crnogorskim autorima koji su već dobili podršku Filmskog centra Crne Gore za razvoj svojih serija u saradnji sa Televizijom Crne Gore.
- O projektima će odlučivati stručni žiri u sastavu: Ivan Marinović, Senad Šahmanović i Pjer Žalica. To nisu gotovi projekti, već su u različitim fazama razvoja. Crna Gora je deficitarna u televizijskim serijama, i ovo je jedan od načina da se ta vrsta umjetničke produkcije afirmiše i aktivira - naglasio je Koprivica.
Podsjetio je da je decenijama unazad festival bio generator okupljanja i edukacije novih filmskih generacija.
- Ove godine to pokušavamo i sa televizijskim stvaralaštvom, jer serije su postale ključni kulturološki i umjetnički argument današnjice, pa tako i kod nas - rekao je Koprivica.
Kazao je da su serije četvrti postament festivala, koji se pridružuje već postojećim kategorijama dugometražnog igranog filma, kratkometražnog dokumentarnog filma i studentskog filma.
- Ove godine serije još nisu u takmičarskom dijelu, ali već naredne godine biće uvedene i u konkurenciju – bilo kao gotove serije, bilo kao projekti u nastajanju -pojasnio je Koprivica.
Najavio je da će publika imati priliku da pogleda prapremijere novih serija, kao i nastavke regionalnih serija koje su već postigle značajan uspjeh.
- Festival će, uz projekcije, organizovati susrete sa autorima, glumcima i producentima, što će dodatno obogatiti iskustvo posjetilaca - istakao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, grad Herceg Novi, osim uloge domaćina, sve više postaje i akter televizijskih priča.
- Već je nekoliko serija snimano u Herceg Novom, a ideja je da grad postane i jedan od ‘junaka’ budućih serija. Kao što su Pula i Dubrovnik imali svoje televizijske i filmske biografije, tako i Herceg Novi dobija svoje mjesto - rekao je Koprivica.
On je ocijenio da je Crna Gora u ozbiljnom deficitu kada je riječ o televizijskim serijama.
- Posljednje reprezentativne serije bile su Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo, zatim Budva na pjenu od mora, a prije toga sitkom Deutsche Kaffee. Urbana serija gotovo da nije bilo, osim onih prepakovanih iz filmskog formata. Ovo je pokušaj da se pokrene i osnaži namjensko snimanje serija - naveo je Koprivica.
Istakao je da će zahvaljujući ovom festivalskom iskoraku, mladi autori dobiti priliku da razvijaju projekte, a domaća televizijska scena da konačno zakorači iz letargije.
- Kod nas je fokus televizije pretežno informativni program. Nedostaje umjetničkog, dokumentarnog i igranog sadržaja. Ovim segmentom želimo to promijeniti – pružiti afirmaciju i podsticaj novim generacijama da se bave stvaranjem serija - zaključio je Koprivica.
38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival biće održan od od 23. do 29. avgusta, a najznačajniji filmski događaj ljeta publici donosi više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije i revijalnim programima, pod sloganom „Sve boje filma“.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

1084x550

Koprivica: Serijski program na FFHN doprinosi afirmaciji domaće produkcije

Vrijeme zahtijeva da se zauzme stav i da se stane na određenu stranu istorije, pa da u odnosu na to, čovjek bude pobjednik, i gubitnik, sve samo da ne bude neka vrsta ideološkog čaja od nane - poručio je reditelj Danilo Marunović povodom premijere dokumentarnog filma „Đekna, fenomen“, koja je održana u Šavniku, u okviru obilježavanja Dana opštine.
Film tematizuje društvenu i kulturnu pojavu koju je pokrenula kultna serija „Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo“, a Marunović je objasnio da je upravo reakcija tadašnjeg društva na umjetničku slobodu bila povod za dokumentarac.
- Serija je inaugurisala fenomen koji postoji u Crnoj Gori, a to je snažan otpor prema talentu, hrabrosti umjetničkog izražavanja, autentičnosti, umjetničkom bezobrazluku - rekao je on.
Dodaje da mu je bilo važno da poveže tadašnje društvene reakcije sa savremenim poimanjem građanskog identiteta.
- Ta vrsta prezira tadašnje Crne Gore, koja se rađala u neko građansko društvo, za mene je bio ozbiljan povod da napravim komentar na tu vrstu odnosa: šta je građansko, a šta malograđansko – istakao je Marunović.
Za grad Šavnik, Marunović je imao samo riječi hvale.
- Šavnik je nova tačka crnogorske avangarde. Ima cijeli taj „vajb“ lucidnosti, humora i nevjerovatne mentalitetske definicije. Grad fantastične energije. Ljudi treba da upoznaju Šavnik - poručio je Marunović.

Marunović: Šavnik ima šansu da postane jedna nova tačka crnogorske umjetničke avangarde

Središnji dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć, nastao u režiji Mirka Radonjića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, festivala KotorArt i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, premijerno je odigran sinoć u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Ova pozorišna produkcija zasnovana je na motivima istoimenog romana Tomasa Mana i donosi muzičko-scenski triptih, čiji je centralni dio, Valpurgina noć, izveden kao svojevrsna pretpremijera.
- Čovjek ne bi trebao ni da nastoji da predstavi veličanstvenost Manovog djela i tu monumentalnost, mislim da to djelo govori samo za sebe. Nastojali smo da u tom procesu uđemo u dijalog sa Manovim temama za koje smo osjećali da možemo da se odazovemo, da kod nas bude nešto i da probamo iskreno, muzičkim i scenskim jezikom, i sredstvima koja su nam data unutar medija kojim se mi bavimo da iskomuniciramo i probamo da otvorimo prostor i publici da komunicira sa tim čuvenim, nezaobilaznim djelom istorije književnosti, koje istovremeno nije lako štivo. Mi tu hermetičnost nismo ni htjeli da mu oduzmemo. Ne usuđujemo se da naše tumačenje bude jedino i adekvatno, pa je i ovo na čemu smo radili samo jedan poziv publici da promišlja iste teme koje smo i sami promišljali i sa kojima smo se suočavali u toku rada - naveo je Radonjić.
Radonjić je interesantnim scenskim rješenjima uz sugestivnu igru glumaca i poigravanje sa svjetlima, kostimima, muzikom i scenografijom nastojao da istraži složenost ljudskog postojanja u vremenu krize, gdje bolest i smrt ne predstavljaju suočenje, već poziv na hedonističko bjekstvo.
“Mi živimo fajront civilizacije, ono što su civilizacijske vrijednosti koje znamo i koje srećemo i na festivalu KotorArt postaju prošlost i anahronizam. Katastrofa nam bruji iza leđa, a mi živimo unutar toga i nastojimo da se održimo na površini. To je ljudska priroda – dovoljno smo sebični da mislimo da sa našim krajem dolazi generalni kraj, a da sa druge strane taj kraj uvijek izbjegavamo i ne vidimo. Ovaj dio predstave nastao je na toj igri suočenja sa smrću i bježanja od te ideje,” kazao je reditelj.
Kotorska publika je prepoznala snažne poruke utkane u ovom scenskom djelu, te je premijerno izvođenje nagradila glasnim aplauzima.
Radonjić je i sam izrazio zadovoljstvo kako zbog protekle premijere u Kotoru, tako i kreativnih saradnji ostvarenih u okviru ovog projekta. Posebno je izdvojio saradnju sa kompozitorkom Ninom Perović koja je vješto komponovala muziku koja je imala izuzetno važnu ulogu u prenošenju atmosfere i priče Valpurgine noći.
- Ta estetika Mirkovog jezika i svega onoga što sam do sada gledala u njegovim predstavama mi je pomogla. Stvari su se prosto dešavale vrlo lako i dolazile su same od sebe. To se nastavilo i nakon susreta sa glumcima. Ovo je bio jedan lijep proces. Pitali su me prijatelji koji su došli na predstavu da ih pripremim za gledanje i slušanje. Rekla sam im da se ne trude da nešto konkretno uhvate i da trebaju da dozvole sebi da interpretiraju sadržaj na način na koji ga vide i doživljavaju. Muzika je u tom smislu bila pomoćno sredstvo koje je dodatno dočaralo atmosferu, a u nekim momentima i imala glavnu ulogu - &nbsp;ispričala je kompozitorka Perović.
Osim reditelja i kompozitorke za stvaranje posebnog muzičko-scenskog iskustva kakvo je Valpurgina noć zaslužni su i dramaturškinje Milana Matejić i Kata Gyarmati, kostimografkinja Lina Leković, scenografkinja Smiljka Šeparović, izvršna producentkinja Marija Backović i asistentkinja na projektu Anja Kečalović.
U komadu su igrali Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević koji su pokazali izuzetne talente i svojom igrom publiku proveli prostorom između jave i sna.
Glumica Jelena Laban se istakla u ulozi Madam Šoše, te je svojim glumačkim i vokalnim umijećem ostavila snažan utisak na publiku.
- Volim da radim sa Mirkom i veliko mi je zadovoljstvo što mogu da učestvujem u ovakvom projektu koji je toliko slojevit. Takođe, srećna sam što ponovo radim sa Ninom. Drago mi je da radim sa kompozitorkom koja umije da radi sa glumcem. Ne dobijam nikakvu partituru kao muzičar niti se moj zadatak gleda kao zadatak solo pjevača, već se gleda kao glumački. U djelu mi je fascinantan motiv bolesti koji je jedan od centralnih motiva romana. Fascinantno mi je kako se raduje neko ko umire, kako život gleda neko ko je truo fizički, kakva je ta psiha, ne sa stanovišta psihologizacije, već iz pozicije duše - ispričala je Laban.
Proces rada na kompletnom triptihu Čarobni brijeg biće nastavljen u septembru, a podgorička premijera cjelovite predstave se očekuje u prvoj polovini oktobra.
Dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć izveden je u okviru programskog segmenta KotorArt teatra. Fokus KotorArt-a će i danas, 24. jula, biti na muzičko-scenskom komadu, ali ovog puta namijenjenom djeci. Večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Lav i miš, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan

Radonjić: Živimo fajront civilizacije

Tradicionalna manifestacija Fašinada održana je danas u Perastu 574. put uz 16 okićenih barki, a prizor je sa obale i iz desetina drugih plovila posmatrao veliki broj mještana i turista. U spokojnom zalasku sunca nad Bokokotorskim zalivom, između obale Perasta i mističnog ostrva Gospe od Škrpjela, svake godine odvija se prizor koji u sebi nosi dah prošlih vjekova, duh zajedništva i duboko ukorijenjeno poštovanje prema tradiciji koja nikada nije prekinuta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722200740_0fd33c6c568fce055030aa0b2013d4a78b069601a30c59cd618c8b1cfa0ec327.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722200740_0fd33c6c568fce055030aa0b2013d4a78b069601a30c59cd618c8b1cfa0ec327" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Fašinada"> </figure>  Ova jedinstvena manifestacija, koja od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, živi kao tiha veza između duhovnog i svjetovnog, između čovjeka i mora, prošlosti i sadašnjosti. Fašinada nije samo lokalna fešta, niti još jedan datum u kalendaru kulturnih dešavanja, već svjedočanstvo istrajnosti, jer se, bez prekida, održava još od 1452. godine. Tog davnog 22. jula, prema predanju, peraški ribari – braća Mortešići – pronašli su ikonu Bogorodice na stjenovitom grebenu u moru. Legenda dalje govori da se slika čudesno pojavljivala, a nakon što je jedan od ribara, teško bolestan, ozdravio zahvaljujući molitvi pred slikom, mještani su odlučili da na tom mjestu sagrade crkvicu – i tako je nastalo ostrvo Gospe od Škrpjela. Ostrvo Gospe od Škrpjela nije dar prirode, već mornarske upornosti. Više od pet vjekova, mještani su u more bacali kamenje i potapali čak i brodove, kako bi oko te čudesne hridi stvorili čvrsto tlo za svetilište. Danas, ovo ostrvo od oko 3.000 kvadratnih metara stoji kao spomenik kolektivnom pregnuću – kao simbol snage zajedništva i posvećenosti. Fešta se nastavlja na peraškom trgu od 21h uz koncert klape Cambi.

U Perastu održana 574. Fašinada

Koncert slovenačkog indi rok trija LELEE, održaće se u ponedjeljak, 28. jula, u 21 čas, na Trgu Argentina, u okviru, što će biti i prvi koncert benda LELEE pred podgoričkom publikom, a u okviru manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.
- Od nastanka 2020, transbalkanski indi rok trio LELEE u sastavu: Jelena Rusjan (vokal i bas), Damjan Manevski (vokal i gitara) te Miha Konrad na bubnjevima, izgradio je reputaciju jednog od ključnih protagonista šire regionalne indi scene. U uši slušalaca usidrili su se upečatljivim, živahnim i razigranim zvukom, koji spaja jugoslovensko novovalovsko nasljeđe iz 80-ih, indi i slacker rock senzibilitet iz 90-ih, te jadranski temperament. Svojim iskričavim i uzbudljivim indi gitarskim zvukom, muško-ženskim vokalima te brojnim energičnim koncertima, brzo su se upisali u svijest alternativne javnosti širom regije- poručili su organizatori koncerta.
Kako iz PKLJ ističu, nakon izvrsno prihvaćenog debi albuma "Čuka bije pumpa" (2021.), koji ih je popularisao na Balkanu i šire, vraćaju se novim albumom "Mora malo u crveno" (2024.) i novom dozom autorske muzike, koja svojom zaraznom 'feel good' energijom jača tijelo i duh.&nbsp;
- Njihove pjesme, pune energije i elana, odišu prefinjenim osjećajem za upečatljive refrene i melodije koje dugo ostaju s vama i uljepšavaju vam dan. LELEEE svojim 'joie de vivre', spontanom iskrenošću i kolektivnim entuzijazmom, prkose tmurnom duhu današnjice- navodi se u saopštenju.

Koncert slovenačkog benda LELEE 28. jula

U okviru 24. KotorArt Don Brankovih dana muzike sinoć je u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan”, Crkvi Sv. Duha upriličen koncert “Eternal Rachmaninoff” violončeliste Dragana Đorđevića Suzukija i pijaniste Andreja Gugnjina. Na programu su bili Rahmanjinova Sonata za violončelo i klavir u g-molu, op. 19, Šumanov Adađo i Alegro, op. 70, i Betovenova Tema i sedam varijacija na temu Bei Männern, welche Liebe fühlen, iz Mocartove opere Čarobna frula, WoO 46.
Renomirani muzičari Đorđević i Gugnjin su ovaj repertoar odsvirali uz mnogo energije, emocija i virtuoznosti, što je prepoznala i brojna publika okupljena u Crkvi Sv. Duha koja je talenat i predanost umjetnika nagradila glasnim aplauzima i ovacijama. Pun ausitorijum Crkve Sv. Duha sinoć je ugostio i neka važna imena iz svijeta umjetnosti, poput svjetski poznatog baletskog umjetnika, Sergeja Polunina kao i direktora Fondacije Dobar glas, Borisa Vujičića.
Zadovoljstvo načinom na koji je protekao nastup u okviru KotorArta izrazio je i sam pijanista Andrej Gugnjin koji je u Kotor došao nakon velikih međunarodnih trijumfa u Sidneju i Dubaiju.
- Ovo mi je prvi put da sam u Crnoj Gori, zadovoljstvo mi je da nastupam u Kotoru u okviru ovog divnog festivala zajedno sa cijenjenim kolegom violončelistom Draganom Đorđevićem. Uživao sam u stvaranju muzike na sceni sa Draganom, imali smo mnogo spontanih momenata i mislim da je publika mogla osjetiti tok muzike. Mnogo nam znači kada imamo ovakvu podršku publike - ispričao je Gugnjin.
Kombinujući u svom repertoaru Betovenove, Šumanove i Rahmanjinove kompozicije umjetnici su pokazali poznavanje i izvanredno tumačenje raznovrsnih stilova. Gugnjin ističe da su Betovenove i Šumanove kompozicije bila odlična gradacija za djelo jedinstvenog kompozitora, pijaniste i dirigenta 20. vijeka, Sergeja Rahmanjinova koji je bio i u fokusu sinoćnjeg koncerta.&nbsp;
- Rahmanjinov je zaista genijalni kompozitor. Možete pretpostaviti po reakciji publike koliko im se svidjela njegova muzika. Kao i kod svake odlične muzike teško je verbalizovati ono što je čini toliko sjajnom. Rahmanjinov gradi novi svijet, a ako imate sreće možete ući u njega i biti očarani sa ljepotom - &nbsp;dodao je Gugnjin.
Iako su po prvi put nastupili zajedno, sjajnu muzičku sinergiju sa Gugnjinovim sviranjem klavira napravio je Dragan Đorđević – Suzuki svirajući na raritetnom violončelu iz 1797. godine.
- Bilo je predivno, publika nam je dala tako divnu energiju, a mi smo im uzvratili najbolje što smo umjeli. Baš sam Andreju rekao kako sam se osjećao totalno slobodno na sceni. Kada svirate sa takvim umjetnikom kakav je on, onda vam je dovoljna jedna proba. Nekako smo se odmah razumjeli u svemu i baš smo uživali. Ovo mi je bio jedan od ljepših koncerata u ovoj godini - kazao je Đorđević.
Đorđević je takođe ukazao na svu posebnost lika i djela Sergeja Rahmanjinova.
- Osim što je fantastičan pijanista i kompozitor, Rahmanjinov je dobro uspijevao da aranžira kompozicije. Puno je nota, ali je on uspijevao dobro da ih rasporedi tako da je u ovom slučaju napravio sjajan balans između čela i klavira. On je to fenomenalno napisao, ali je i nama ostalo da to protumačimo na naš način. Rahmanjinov je jedan od najvećih kompozitora i svakako najmanje što možemo da uradimo jeste da odsviramo koncert koji je njemu u čast - naveo je Đorđević.
Publika je uživala u svakom odsviranom tonu tokom koncerta, te je muzičare aplauzima na kraju koncerta pozvala i na bis tokom kojeg su Gugnjin i Đorđević za sjajnu završnicu odsvirali djela Čajkovskog i Rahmanjinova.
Nakon uspješne realizacije sinoćnjeg virtuoznog koncerta, KotorArt će danas poseban fokus staviti na najmlađu publiku. U okviru programskog segmenta KotorArtić večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Ribar i zlatna ribica, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan.

1250x600

Koncert Eternal Rachmaninoff propraćen dugim aplauzima i ovacijama

a književnu scenu stigla je nova zbirka ljubavne poezije "Iz pepela velikih ljubavi", snažan i autentičan poetski susret dvaju izuzetnih stvaralaca – Zdravka Đuranovića i Nikole K. Čelebića.
Zbirka predstavlja spoj dva različita, ali snažno crnogorska poetska izraza. Zdravko Đuranović, istaknuti muzički umjetnik i pjesnik, već decenijama ostavlja dubok trag na kulturnoj sceni Crne Gore i regiona. Njegova pjesma, stih i prisustvo odišu iskrenošću i emocijom, noseći duh naroda i tradicije, pretočen u savremeni poetski izraz.
S druge strane, Nikola K. Čelebić, poznat kao kantautor, publicista i pjesnik, unosi u zbirku bogatstvo iskustava sa raznih meridijana – od rodnog kraja do Pariza. Iako često stvara van granica Crne Gore, njegova poezija ostaje duboko ukorijenjena u zavičaju. Posebno je prepoznat po ljubavnim i rodoljubivim stihovima koje donosi s nepatvorenim osjećajem i snagom izraza.
"Iz pepela velikih ljubavi" donosi emotivna, iskrena i dojmljiva pjesnička promišljanja o ljubavi – onoj koja je gorjela, sagorjela, ali čiji pepeo i dalje zrači toplinom sjećanja, nadanja i snage za nove početke.
Zbirka će biti besplatno dijeljena na promocijama širom Crne Gore i regiona, u želji autora da ljubavnu poeziju približe što širem krugu čitalaca.

Iz pepela ljubavi

Gradska muzika Kotor nastupiće u Zlatnoj dvorani Musikverein u Beču u okviru 11. “World Orchestra Festivala” koji će biti održan od 23. do 27. jula.
Dirigent Dario Krivokapić za Radio Kotor navodi da članovi orkestra za Beč putuju sjutra (22. jula), a na festivalu će nastupiti u takmičarskom i revijalnom dijelu.
- Na festivalu su prijavljeni orkestri iz cijelog svijeta. Njihova prva sesija je bila od 10. do 13. jula, gdje je bilo 20 orkestara. Ne znamo koliki broj će ih biti sa nama u drugoj sesiji, nadamo se veliki, kao i lijepom druženju, muziciranju i novom iskustvu - navodi Krivokapić.
On je kazao da će Gradska muzika Kotor 23. jula nastupiti na ceremoniji otvaranja festivala koja će biti održana u Gradskoj vjećnici, a probu za takmičenje održaće 24. jula u sali Hora bečkih dječaka. Potom će imati masterklas-ove u Mocartovoj kući, gdje će seminare održati profesori sa Fakulteta muzičke umjetnosti u Beču i članovi žirija festivala, a slijedi proba za specijalni koncert.
- Imaćemo i UNICEF-ovu donatorsku prodaju gdje ćemo učestvovati sa suvenirima iz Crne Gore, predstavljati Kotor i našu državu. Glavni dio takmičenja je 25. jula, kada ćemo se predstaviti kompozicijama Marš Dobrota, Antuna Kopitovića i uvertira Bokeljska noć Tripa Tomasa. Osim tog takmičenja imaćemo još jedan specijalni koncert u Štrausovoj kući i još jednu radionicu u Mocartovoj kući sa članovima žirija i profesorima akademije - ističe Krivokapić.
Završni dio - finale festivala je, kaže, &nbsp;26. jula, a održaće se u Zlatnoj dvorani Musicverein-a u kojoj Bečka filharmonija svakog 1. januara održava svoj tradicionalni novogodišnji koncert.
- To je ujedno i najveći dosadašnji uspjeh Gradske muzike Kotor u našoj dugogodišnoj istoriji i tradiciji. Privilegija je kao amaterski orkestar učestvovati i dobiti poziv za takav festival, jer mislim da u cijelom regionu ni profesionalni orkestri nijesu nastupali u toj sali. Tokom svih četiri, pet dana, koliko ćemo biti u Beču, nastupaćemo u najvećim salama ne samo Beča, nego i Evrope, pa i šire - poručuje Krivokapić.

Gradska muzika Kotora u bečkom Muzikvereinu

U okviru kulturne manifestacije Herceg Fest, na pozornici drevne Kanli kule u Herceg Novom, održan je koncert jednog od najomiljenijih izvođača sa prostora bivše Jugoslavije – Sergeja Ćetkovića.&nbsp;
Publika, zaljubljena u njegovu prepoznatljivu emotivnu interpretaciju i bezvremenske balade, ispunila je svaku stolicu, a tvrđava je odzvanjala stihovima koji su obilježili živote mnogih.
&nbsp;Na sceni okružen kamenim zidinama koje svjedoče vjekovima istorije, Sergej je još jednom pokazao zašto ga publika doživljava više kao bliskog prijatelja nego kao zvijezdu.
&nbsp;- Drago mi je što je Kanli kula ponovo zaživjela i što sija nekim boljim svjetlom. Ovo je čarobno mjesto koje zaslužuje da bude središte kulture i muzike. Večeras ste me podsjetili zašto volim ovo što radim- poručio je Ćetković sa bine, ne krijući zahvalnost na toploj energiji prisutnih.
&nbsp;Tokom večeri, pored izvođenja dobro poznatih hitova poput Pogledi u tami, Korov, Zar je kraj i Još volim te, Sergej je izveo i obnovljenu verziju pjesme Nisu mi dali da te volim, koja je nastala u saradnji sa mladim muzičarem Milanom Balinovićem.
&nbsp;- Saradnja s Milanom desila se sasvim slučajno. Pjesma je godinama bila zaboravljena, ali osjetili smo da u njoj i dalje živi snažna emocija. Drago mi je što smo je vratili među ljude – i što je prihvaćena kao da nikada nije ni nestala- kazao je Ćetković.
&nbsp;Na kraju večeri, publika je dugo aplaudirala, pozivajući ga na bis. Emocija, iskrenost i neposredna komunikacija sa publikom još jednom su potvrdili Sergejev status jednog od najcjenjenijih izvođača na regionalnoj sceni.
&nbsp;U razgovoru sa medijima, Sergej je najavio da ga nakon Herceg Novog očekuju brojni koncerti širom regiona, a posebno je istakao skorašnji nastup u glavnom gradu Crne Gore.
&nbsp;- Uskoro se družimo i u Podgorici! Biće to poseban koncert, sa mnogo emocije i iznenađenja. Radujem se da ponovo zapjevamo zajedno, u mom gradu- najavio je popularni kantautor.
&nbsp;Sergej Ćetković ostaje vjeran sebi – muzičar koji njeguje emociju, autentičnost i iskrenu vezu sa publikom, gdje god da nastupa. A veče na Kanli kuli biće još dugo upamćeno kao još jedan biser u njegovoj bogatoj karijeri.

Koncert Sergeja Ćetkovića na Kanli kuli: Ovo je čarobno mjesto koje zaslužuje da bude središte kulture i muzike

Olujno nevrijeme praćeno kišom i gradom u popodnevnim satima zahvatilo je pojedine djelove Srbije.
Jako nevrijeme pogodilo je Požarevac, javlja N1.
Na mrežama su se pojavili snimci grada tokom i nakon oluje, a na njima se vidi da je vjetar obarao drveće, oštetio vozila i bašte kafića, ali i navodno oduvao dio krova.
Kiša pada u Beogradu, a u nekim mjestima je vjetar obarao drveće kao u Kragujevcu i na Smederevskom putu.

Nakon tropskog talasa snažno nevrijeme pogodilo Srbiju

Crna Gora se budi i liježe uz zvuke sirena i crnu hroniku. Ubistva usred bijela dana postaju svakodnevica, dok država nemoćno posmatra kako haos guta ulice. Vlast je paralizovana, zarobljena u foteljama i sopstvenim interesima, dok narod vrišti za pravdom – nečujan za one koji su se zakleli da će mu služiti.
Građani traže istinu, pravdu, bezbjednost, osnovne uslove za život – ali su za ovu vlast nevidljivi. Nevidljivi su kada traže plate za koje su pošteno radili, kada traže puteve, vodu, struju. Nevidljivi su za Milojka Spajića i njegovu svitu iz Karađorđeve.
Umjesto da saslušaju građane, oni pokušavaju da uguše njegov glas. Proteste žele da kriminalizuju i zakonski zabrane. U tom tonu predlažu i da se Kotor, biser naše baštine, briše sa UNESCO liste – kao da ne znaju koliko mnogi žele prestiž koji ta lista nosi.
Zavladala je iluzija – vlast pokušava da prikrije sopstvenu nesposobnost šminkanjem statistike. Premijer ne smije da smijeni ministre koji mjesecima ne rade ništa osim što se fotografišu. Vladavina forme nad suštinom – to je jedino dosljedno u ovoj vlasti.
Inflacija melje narod, cijene skaču, a ekonomija klizi ka ponoru. Kapitalnih projekata nema. Već pet godina nijedan novi projekat nije pokrenut – samo se svečano otvaraju tuđi radovi. Letimo iz Tirane jer smo avio-izolovani. Naš turizam se hvali “najboljom sezonom”, dok građani ironično zahvaljuju što „nema gužvi usred ljeta“ – jer turista nema.
Dok nam zvanično nude najveće plate u regionu, realnost nas šamara – cijene su norveške. Voće i čokolade postaju luksuz, gorivo trošimo da po osnovne stvari idemo preko granice.
U međuvremenu, država uzdiže ideologije koje negiraju Crnu Goru – njenu državnost, jezik, istoriju. Veličaju se ratni ideolozi, dok se nacionalni identitet gura pod tepih.
Dobitnik Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja Crne Gore, je književnik Bećir Vuković koji &nbsp;negira crnogorsku naciju a podržava četnički pokret iz Drugog svjetskog rata.
Živimo u laži. Laži koju su pažljivo skrojili oni koji sebe nazivaju “oslobodiocima”.
Kazali su: „Crnu Goru neće niko odnijeti niđe.“ Tačno. Nije ni odnijeta, ali je kroz izdaju više puta nestajala. Naum je isti – samo je strategija sofisticiranija i opasnija nego ikad.
Vrijeme je isteklo. Potrebna nam je hitna prekompozicija vlasti ili vanredni izbori. Ako se ništa ne promijeni – kraj je tu. I biće bolan.

Crna Gora na ivici – vrijeme je za promjene ili slijedi potpuni slom

Od ponedjeljka, 28. jula do petka, 1. avgusta 2025. godine, u Domu učenika i studenata u Beranama biće održan jedinstveni kamp koji objedinjuje ljubav prema šahu i ekološku svijest – ECO-CHESS CAMP BERANE 2025, u organizaciji Šahovskog kluba „7. oktobar“.
Pod sloganom „Matirajmo otpad“, kamp će tokom pet dana spojiti edukaciju, takmičenje i angažovanje u zaštiti životne sredine, s ciljem promocije šaha i podizanja ekološke svijesti među mladima.
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, uz podršku brojnih partnera: Fondacije „Anto Rmuš“, Agencije za zaštitu životne sredine, Opštine Berane, Šahovskog saveza Crne Gore, beranskih šahovskih klubova, Turističke agencije Berane i roditelja polaznika šahovskih škola.
Šahovski segment:
Edukativni časovi, kvizovi i rejtingovani turnir mladih (tempo igre: 30 minuta + 30 sekundi)
Tri nivoa kursa: početni, napredni i viši
Instruktori: velemajstor Nikola Đukić i intermajstor Aleksandar Tomić
Prijave otvorene do 23. jula putem Viber broja navedenog u agendi
Ekološki segment:
Interaktivni časovi i predavanja na temu zaštite životne sredine
Gostujući predavači:
Jasikovac (EPA) – „Mala škola velikih prirodnih ljepota“
Jelena Kovačević – „Oprezno sa hemikalijama“
Sanela Metjahić – LIFE program za očuvanje životne sredine
Prof. dr Andriela Vitić Ćetković – Ekologija, turizam i klimatske promjene
Aleksandar Perović – Praktično upravljanje otpadom u NVO sektoru
Prezentacije eko-ambasadora sjevera Crne Gore
Učesnike očekuju i tematski kvizovi sa nagradama, kao i interaktivno učešće putem QR-kodova.
Svečano otvaranje kampa biće upriličeno u ponedjeljak, 28. jula u 10:00 časova u Domu učenika i studenata Berane.
Za više informacija i dnevne novosti pratite zvaničnu Instagram stranicu: @eco.chess.berane.

ECO-CHESS CAMP BERANE 2025: Šah, ekologija i dobra energija na jednom mjestu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Beranama, sproveli su ciljanu akciju u Andrijevici u okviru pojačanih planskih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje ilegalnog posjedovanja oružja i municije.
Postupajući po operativnim informacijama, policija je izvršila pretres porodične kuće i pomoćnih objekata koje koristi V.T. (67) iz Andrijevice. Tom prilikom pronađena je puška tipa M48 (karabin) i sedam komada municije za koje osumnjičeni nije posjedovao odobrenje.
O događaju je obaviješten nadležni tužilac, a oružje i municija biće upućeni na dalje vještačenje. Nakon sprovedene procedure, protiv V.T. će biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Iz Uprave policije poručuju da će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim kontrolama u cilju zaštite bezbjednosti građana i suzbijanja svih oblika nelegalnog naoružanja.

U Andrijevici policija oduzela pušku i municiju u ilegalnom posjedu

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Bio je kraj januara 2020. godine, ispred većeg broja protestanata-litijaša koji su demonstrirali zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispoviejsti, bio je kordon policije, sa šljemovima i opremom za razbijanje demonstracija. &nbsp; HRABAR POTEZ KOMANDIRA Uzavrela atmosfera u hladnoj januarskoj noći, litijaši traže da ih policija propusti i da pokažu svoja lica, da se ne sakrivaju ispod šljemova i maski... Djelovalo je da će doći do sukoba. Ali, tada je iskoračio policajac, očito komandir, i naglim pokretom skinuo šljem, smakao gas-masku i predtsavio se ljutim protestantima ispred sebe. Riječ po riječ, atmosfera je postala opuštenija, izbjegnut je konflikt...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724190744_3562561026f5d92225be630409af9054aca4f7537bebd7ae86dd8e3af931fb8b" data-rendition-name="original" width="730" height="460" loading="lazy" alt='NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić'> <figcaption>NA METI ,,VETINGA": Marjan Račić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Policajac koji je tada skinuo policijsku kacigu je - Marjan Račić, tadašnji komandir Centra bezbjednosti Berane. Čovjek koji je ugrožavajući svoju bezbjednost uspio da u sačuva mir u Beranama, kada je grad bio na granici sukoba.&nbsp; Hrabrom i mudrom, iako i &nbsp;rizičnom odlukom, Račić je pred svojom jedinicom skinuo zaštitnu opremu i direktno se legitimisao protestantima. Razgovorom i bez upotrebe sile uspio je da nakon tenzičnih pregovora sačuva mir i bezbjednost - i policajaca i protestanata. Bez obzira na ovaj i mnoge druge slučajeve Marjan Račić, diplomirani oficir policije, sa završenom policijskom akademijom u Beogradu, školovan i obučavan za rukovodioca u policiji, smijenjen je sa mjesta komandira Centra bezbjednosti Berane godinu kasnije, 2021. godine. &nbsp; NA METI ,,VETINGA” U februaru ove godine je pokrenut disciplinski postupak, a u junu je suspendovan kao još jedna žrtva kršenja zakona, policijskih pravilnika i elementarnih ljudskih I profesionalnih prava. Za više od 23 godine angažmana u policiji Račić je obavljao je najviše rukovodeće pozicije u sjevernoj regiji Crne Gore. Iskusni policajac prošao je dužnosti od najnižeg do najvišeg nivoa rukovođenja – od pomoćnika i zamjenika komandira saobraćajne policije, komandira interventne jedinice, komandira beranske i rožajske policije, pa do pomoćnika i na kraju načelnika Centra bezbjednosti Berane. &nbsp; To što je više puta nagrađivan u službi zbog postignutih rezultata rada i ocjenjivan najvećim ocjenama - očito nije bilo bitno tadašnjem direktoru policije Zoranu Brđaninu koji ga je maja 2021. smijenio bez navođenja razloga.&nbsp; Redosljed poteza u političkom progonu bio je identičan kao kod desetina njegovih kolega: kao da im je krivica prišivena samo zbog činjenice da su bili policajci prije 2020. godine i litijaškog događanja naroda.&nbsp; SLAGALICA POLICIJSKOG PROGONA Bezbjednosne provjere Račiću je neovlašćeno predložio, sad već bivši, načelnik regionalnog centra bezbjednosti “sjever” Dušan Baković, koji je po naređenju Šćepanovića preuzeo protivzakonitu ulogu neposrednog rukovodioca Račiću iako je u to vrijeme Račić bio - neraspoređen. &nbsp; Posljednje radno mjesto Marjana Račića je bilo načelnik Centra bezbjednosti Berane, tako da mu jedini direktni nadređeni i jedini koji je mogao predložiti provjere bio direktor UP Zoran Brđanin i to samo ukoliko su bili ispunjeni uslovi iz čl 162 Zakona o unutrašnjim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724190752_86184b0ece0055c5c3084c121bbb510e0fed8562c266120840bae45dd3c98f66" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt='ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"'> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Haris Đurđević, načelnik policijskog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Februara ove godine, jedan od izvođača prljavih radova Demokrata na takozvanom čišćenju policije, načelnik Regionalnog centra Sjever, Haris Đurđević, po istom nezakonitom principu preuzimajući ulogu neposrednog rukovodioca, predlaže disciplinski postupak i suspenziju za Račića. I opet protivno Zakonu i policijskim pravilnicima. &nbsp; Jer, Račiću je disciplinski postupak pokrenut u februaru a suspendovan je tek krajem juna, poslije više od 4 mjeseca, kada su već probijeni svi zakonski rokovi što sem što je protivzakonito jasno ukazuje da je bilo potrebno vrijeme da se cio postupak namjesti. &nbsp; - Na štetu Marjana Račića, pored Zakona prekršen je i obavezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je na snazi od septembra 2021. U tako sprovedenom postupku, Račić je diskriminisan, stavljen u neravnopravan polozaj i žrtva je mobinga i sistemske zloupotrebe službenog položaja – ističe za Portal ETV izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova. BESPREKORNA PROŠLOST Dok je od 2014. do 2017, Račić bio komandir beranske policije, prvi pretpostavljeni mu je bio tadašnji načelnik Centra Velimir Mićo Furtula, koji je najbolje upoznat sa tim što je Račić u tom periodu radio, na koji način je štitio interese službe i kakve je postizao rezultate. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250724190748_847df149a297aaa53047c37bfc7703334d4e282b8350c25491df572f0b85b2f5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner'> <figcaption>ČOVJEK KOJI SE LAKO ,,PRILAGOĐAVA". Velimir Mićo Furtula, policijski funkcioner(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Furtula, koji je sada pomoćnik Lazara Šćepanovića za kriminalisticku policiju i kao šef crnogorske kriminalističke službe ima sve mehanizme da provjeri da li su navodi, pretpostavke i konstrukcije u bezbjednosnoj provjeri tačni i da zahtjeva da se u odnosu napisano prikupe dokazi ili takve priče odbace kao neutemeljene. &nbsp; Bilo bi zaista zaniljivo da neko iz redova Demokrata koje obavljaju takozvani veting objasni - kako je to, po kojem kriterijumu, disciplinskim postupkom obuhvaćen Račić, komandir beranske policije, a zaobiđen njegov načelnik Furtula, koji je u međuvremenu napredovao u službi? &nbsp; NEUTEMELJENE OPTUŽBE A koliko su utemeljene optužbe protiv Račića &nbsp;govore I nezvanična saznanja E televizije o sadržaju operativnog izvještaja.&nbsp; U njemu, između ostalog, piše da je Račić vlasnik lokala za koji je opšte poznato da je u vlasništvu njegove dalje rodbine, što se lako može provjeriti. Tim prije što su Aleksa Bečić i ostali iz vrha Demokrata prilikom posjeta Beranama, bili česti gosti upravo u tom lokalu. U posljednjih pola godine Marjan Račić, iskusni profesionalac, tri puta je tražio sastanak sa vršiocem dužnosti direktora uprave policije Lazarom Šćepanovićem kako bi saznao koje su to bezbjednosne smetnje koje ga diskvalifikuju kao profesionalca. Iako ima tu obavezu, prvi čovjek crnogorske policije do danas nije primio iskusnog oficira policije.&nbsp; Očito da je disciplinska presuda u slučaju Marjana Račića donijeta i prije nego što je zvanično suspendovan. Drugim riječima: nepodoban je za sadašnji vrh policije, ali ne zbog nedostatka stručnih kvaliteta već zato što ga je neko politički markirao kao čovjeka kojeg se treba osloboditi. &nbsp; &nbsp; &nbsp;