<article><p>Deveti međunarodni festival „Dani gitare u Podgorici“ počeće koncertom renomiranog multigitariste i kompozitora iz Meksika <b>Lea Traegera</b> u utorak, 12. novembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. </p><p>Iz KIC-a je saopšteno da će se svjetski poznati umjetnik predstaviti premijerno podgoričkoj publici izvodeći autorske kompozicije, ali i obrade na ambidextrous double neck electric gitari.  </p><p>- Od flamenka do klasične muzike, pa čak i heavy metala, Leo Traeger svojim gitarističkim sviranjem proširuje konvencionalne granice i istražuje nove načine stvaranja zvučnih krajolika. Koristeći višestruke štimove, prilagođava klavirske klasične kompozicije za dvije električne gitare plus jednu akustičnu, svirajući ih istovremeno ili s dvije akustične gitare. Specijalizovan za improvizacije uživo, vjeruje u stvaranje posebnih muzičkih trenutaka za publiku, trenutaka koji se neće ponoviti – navodi se u saopštenju. </p><p>Iste večeri u okviru festivala na velikoj sceni u 20:45 nastupiće duo Transhistria u sastavu <b>Tamara Obrovac</b>, vokal (Hrvatska) i <b>Uroš Rakovec</b>, gitara (Slovenija).</p><figure><amp-img width="1080" height="1350" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241110101140_c6a570e520b8b46438c77618de7572ca6ac229ea7f4ff53ed600f643d8c099f1.png"></amp-img></figure><p>- Tamara Obrovac, pjevačica, flautistica, kompozitorka i autorka tekstova rođena je 1962. godine u Puli, gdje je završila srednju muzičku školu za flautu. Džez muzikom se počinje baviti ranih osamdesetih u Zagrebu nastupajući po klubovima u Hrvatzaskoj i Sloveniji. Ubrzo stvara vlastiti kompozitorski rukopis povezujući muzički i dijalektalnu tradiciju rodne Istre sa džez muzikom što joj donosi i internacionalno priznanje. Piše stihove na svom dijalektu, a pjeva i na nekoliko ugroženih istarskih dijalekata slavenskog i romanskog originala ubacujući stihove istarskih pjesnika. Vodi nekoliko muzičkih formacija, a uz internacionalnu koncertnu aktivnost komponuje muziku za pozorište i film, radila je u većini nacionalnih i gradskih pozorišta u Hrvatskoj i regiji sarađujući sa mnogim renomiranim filmskim i pozorišnim rediteljima. Izdala je 13 autorskih CD-a, komponovala je dvjestotinjak vlastitih kompozicija, muziku za 40 pozorišnih i baletskih predstava i 10 filmova. Održala je preko 500 internacionalnih koncerata na mnogim značajnim evropskim i svjetskim festivalima i pozornicama, a za svoj rad je višestruko nagrađivana. Dobila je dvanaest nagrada za scensku muziku uključujući i Zlatnu arenu za muziku za film „Što je muškarac bez brkova”, dvanaest nacionalnih muzičkih nagrada Porin, te dvije nominacije za BBC Radio3 World Music Award – zaključuje se u saopštenju.</p><p>Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije u Crnoj Gori i KIC-a „Budo Tomović”.</p></article>

<p>Deveti međunarodni festival „Dani gitare u Podgorici“ počeće koncertom renomiranog multigitariste i kompozitora iz Meksika <b>Lea Traegera</b> u utorak, 12. novembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.&nbsp;</p> <p>Iz KIC-a je saopšteno da će se svjetski poznati umjetnik predstaviti premijerno podgoričkoj publici izvodeći autorske kompozicije, ali i obrade na ambidextrous double neck electric gitari. &nbsp;</p> <p>- Od flamenka do klasične muzike, pa čak i heavy metala, Leo Traeger svojim gitarističkim sviranjem proširuje konvencionalne granice i istražuje nove načine stvaranja zvučnih krajolika. Koristeći višestruke štimove, prilagođava klavirske klasične kompozicije za dvije električne gitare plus jednu akustičnu, svirajući ih istovremeno ili s dvije akustične gitare. Specijalizovan za improvizacije uživo, vjeruje u stvaranje posebnih muzičkih trenutaka za publiku, trenutaka koji se neće ponoviti – navodi se u saopštenju.&nbsp;</p> <p>Iste večeri u okviru festivala na velikoj sceni u 20:45 nastupiće duo Transhistria u sastavu <b>Tamara Obrovac</b>, vokal (Hrvatska) i <b>Uroš Rakovec</b>, gitara (Slovenija).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241110101140_c6a570e520b8b46438c77618de7572ca6ac229ea7f4ff53ed600f643d8c099f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241110101140_c6a570e520b8b46438c77618de7572ca6ac229ea7f4ff53ed600f643d8c099f1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Transhistrija Dani gitare"> </figure>  <p>- Tamara Obrovac, pjevačica, flautistica, kompozitorka i autorka tekstova rođena je 1962. godine u Puli, gdje je završila srednju muzičku školu za flautu. Džez muzikom se počinje baviti ranih osamdesetih u Zagrebu nastupajući po klubovima u Hrvatzaskoj i Sloveniji. Ubrzo stvara vlastiti kompozitorski rukopis povezujući muzički i dijalektalnu tradiciju rodne Istre sa džez muzikom što joj donosi i internacionalno priznanje. Piše stihove na svom dijalektu, a pjeva i na nekoliko ugroženih istarskih dijalekata slavenskog i romanskog originala ubacujući stihove istarskih pjesnika. Vodi nekoliko muzičkih formacija, a uz internacionalnu koncertnu aktivnost komponuje muziku za pozorište i film, radila je u većini nacionalnih i gradskih pozorišta u Hrvatskoj i regiji sarađujući sa mnogim renomiranim filmskim i pozorišnim rediteljima. Izdala je 13 autorskih CD-a, komponovala je dvjestotinjak vlastitih kompozicija, muziku za 40 pozorišnih i baletskih predstava i 10 filmova. Održala je preko 500 internacionalnih koncerata na mnogim značajnim evropskim i svjetskim festivalima i pozornicama, a za svoj rad je višestruko nagrađivana. Dobila je dvanaest nagrada za scensku muziku uključujući i Zlatnu arenu za muziku za film „Što je muškarac bez brkova”, dvanaest nacionalnih muzičkih nagrada Porin, te dvije nominacije za BBC Radio3 World Music Award – zaključuje se u saopštenju.</p> <p>Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije u Crnoj Gori i KIC-a „Budo Tomović”.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Leo Traeger i duo Transhistria otvaraju Dane gitare u Podgorici

<p>Deveti međunarodni festival „Dani gitare u Podgorici“ počeće koncertom renomiranog multigitariste i kompozitora iz Meksika <b>Lea Traegera</b> u utorak, 12. novembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. </p> <p>Iz KIC-a je saopšteno da će se svjetski poznati umjetnik predstaviti premijerno podgoričkoj publici izvodeći autorske kompozicije, ali i obrade na ambidextrous double neck electric gitari.  </p> <p>- Od flamenka do klasične muzike, pa čak i heavy metala, Leo Traeger svojim gitarističkim sviranjem proširuje konvencionalne granice i istražuje nove načine stvaranja zvučnih krajolika. Koristeći višestruke štimove, prilagođava klavirske klasične kompozicije za dvije električne gitare plus jednu akustičnu, svirajući ih istovremeno ili s dvije akustične gitare. Specijalizovan za improvizacije uživo, vjeruje u stvaranje posebnih muzičkih trenutaka za publiku, trenutaka koji se neće ponoviti – navodi se u saopštenju. </p> <p>Iste večeri u okviru festivala na velikoj sceni u 20:45 nastupiće duo Transhistria u sastavu <b>Tamara Obrovac</b>, vokal (Hrvatska) i <b>Uroš Rakovec</b>, gitara (Slovenija).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241110101140_c6a570e520b8b46438c77618de7572ca6ac229ea7f4ff53ed600f643d8c099f1.png" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Transhistrija Dani gitare" /> </figure>  <p>- Tamara Obrovac, pjevačica, flautistica, kompozitorka i autorka tekstova rođena je 1962. godine u Puli, gdje je završila srednju muzičku školu za flautu. Džez muzikom se počinje baviti ranih osamdesetih u Zagrebu nastupajući po klubovima u Hrvatzaskoj i Sloveniji. Ubrzo stvara vlastiti kompozitorski rukopis povezujući muzički i dijalektalnu tradiciju rodne Istre sa džez muzikom što joj donosi i internacionalno priznanje. Piše stihove na svom dijalektu, a pjeva i na nekoliko ugroženih istarskih dijalekata slavenskog i romanskog originala ubacujući stihove istarskih pjesnika. Vodi nekoliko muzičkih formacija, a uz internacionalnu koncertnu aktivnost komponuje muziku za pozorište i film, radila je u većini nacionalnih i gradskih pozorišta u Hrvatskoj i regiji sarađujući sa mnogim renomiranim filmskim i pozorišnim rediteljima. Izdala je 13 autorskih CD-a, komponovala je dvjestotinjak vlastitih kompozicija, muziku za 40 pozorišnih i baletskih predstava i 10 filmova. Održala je preko 500 internacionalnih koncerata na mnogim značajnim evropskim i svjetskim festivalima i pozornicama, a za svoj rad je višestruko nagrađivana. Dobila je dvanaest nagrada za scensku muziku uključujući i Zlatnu arenu za muziku za film „Što je muškarac bez brkova”, dvanaest nacionalnih muzičkih nagrada Porin, te dvije nominacije za BBC Radio3 World Music Award – zaključuje se u saopštenju.</p> <p>Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije u Crnoj Gori i KIC-a „Budo Tomović”.</p>

<p>Dio avio-kompanija privremeno je danas obustavio saobraćaj ka i sa Aerodroma Podgorica uslijed kvara u sistemu Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), saopšteno je agenciji MINA iz Aerodroma Crne Gore (ACG).</p>
<p>Prema podacima sa sajta Aerodroma, otkazani su letovi iz Podgorice prema Istanbulu, Ankari i Beču, dok je let prema za Beograd pomjeren.</p>
<p>Avion koji je letio na liniji Beč – Podgorica, vratio se u Austriju.</p>
<p>Iz ACG su na upit agencije MINA kazali da je uslijed kvara u sistemu SMATSA-a dio avio-kompanija, oko 15 sati i 15 minuta, privremeno obustavio saobraćaj ka i sa Aerodroma Podgorica.</p>
<p>- S druge strane, neke avio-kompanije realizuju letove nezavisno od ispada u sistemu SMATSA-e - rekli su iz ACG.</p>
<p>Oni si istakli da su, u iščekivanju otklanjanja kvara, aerodromske službe u pripravnosti i opslužuju sve avio-kompanije koje odluče da realizuju saobraćaj.</p>
<p>Iz ACG su dodali da situaciju sa redovnim odvijanjem avio-saobraćaja dodatno komplikuje meteo situacija na aerodromima polazaka.</p>
<p>- Tako je, na primjer Beograd pod snijegom, zbog čega avioni u polasku iz tog grada ka Podgorici čekaju odleđivanje i zaštitu od odleđivanja, što utiče na let letjenja - rekli su iz ACG.</p>
<p>Oni su podsjetili da je Kontrola letjenja nadležna za vođenje vazduhoplova kroz crnogorski vazdušni prostor od polijetanja do samog slijetanja na aerodrome gdje počinju ingerencije ACG, i dodali da su zajednički cilj sigurne avio-operacije.</p>
<p>Iz ACG su pozvali sve putnike da se o statusu leta informišu kod odabrane avio-kompanije.</p>

Dio letova na Aerodromu Podgorica otkazan zbog kvara u sistemu SMATSA

<p>Moja saznanja su da je najveći motiv za kopanje tunela imao jedan od finansijera Pokreta Evropa sad (PES). Sto puta sam rekao o kome se radi i rekao sam da je povezano sa ubistvom Duška Jovanovića - rekao je tokom današnjeg zasijedanja Skupštine bivši premijer i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović.</p>
<p>On je istakao da mu je premijer Milojko Spajić u odgovoru na poslaničko pitanje napisao da se u toku njegove Vlade desilo kopanje tunela do depoa Višeg suda, te da zbog toga ima dodatno pitanje.</p>
<p>- Ko su ljudi koji su bili odgovorni za tunel a unaprijeđeni su za vrijeme Vaše Vlade? Ko su ljudi iz bezbjednosnog sektora koji su funkcijom odgovorni za tunel a unaprijedili ste ih - upitao je Abazović.</p>
<p>Spajić je prvo odgovorio na pitanje gdje je Blijagić sada ističući da je kon uhapšen i da jedva čekamo da ga vidimo iza rešetaka.</p>
<p>On je rekao kako su u vrijeme Abazovićeve Vlade iz države pobjegli Ljubo Milović i Radoje Zvicer.&nbsp;</p>
<p>- Vi o kopanju tunela dugog 50 metara nijeste imali pojma, neko je mogao da stavi eksploziv, da sravni pola državne uprave, a Vi nijeste imali pojma o tome. Ako imate saznanja o nekome da je bespotrebno unaprijeđen, slobodno prijavite GST-u, pa i nama - odgovorio je Spajić na pitanje ko su ljudi koji su unaprijeđeni.</p>
<p>Abazović je odgovarajući Spajiću kazao kako "konstantno iznosi laži i da zbog toga guta knedle". Abazović je dalje dodao da će građani Crne Gore platiti i subvencije koje je najavila Vlada.</p>
<p>- Jeste li govorili istinu kad ste rekli da cijene struje moraju rasti zbog Evropske unije, ili kad kažete da neće rasti? Svaki dan govorite neistine i time stvarate lošu atmosferu - poručio je Abazović.</p>

Abazović: Najveći motiv za kopanje tunela imao jedan od finansijera PES-a

<p>Nakon što je ranije danas objavljeno da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo optužni predlog protiv članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore zbog nezakonitog naimenovanja Borisa Raonića na poziciju generalnog direktora, oglasio se menadžment Javnog servisa poručujući da su duboko zabrinuti zbog "višegodišnje kampanje", na koju su, kažu, do sada strpljivo ćutali.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-podnijelo-optuzni-prijedlog-protiv-drljevica-i-ekipe-iz-savjeta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>To više, poručuju oni, neće biti slučaj.</p>
<p>- I u narednom periodu ćemo iznijeti niz činjenica i dokaza koje potvrđuju naše navode. Uvjerenja smo da je odluka tužilaštva nastavak kontinuiranih pritisaka iz raznih centara moći na RTCG - dodali su u Menadžmentu RTCG.</p>
<p>Duboko su, kažu, zabrinuti "činjenicom da su ti pritisci uticali i na tužilaštvo koje ne bi smjelo biti instrument u bilo čijim rukama, pa i onih koji smatraju da jedini imaju tapiju na istinu i koji su izgubili pozicije moći".</p>
<p>- Ovo je još jedan dokaz da su djelovi tužilaštva i dalje zarobljeni i da rade po diktatu određenih centara. Uvjereni smo da će nadležni sud prepoznati besmislenost optužnog predloga i da neće podleći političkom i medijskom pritisku, kako sa strane tako i iznutra - zaključili su.</p>

Menadžment RTCG: Odluka tužilaštva nastavak pritisaka raznih centara moći, strpljivo smo ćutali - to više neće biti slučaj

<p>Povodom Svjetskog dana dijabetesa fokus stavljamo na odrasle osobe s dijabetesom.</p>
<p>Kroz razgovor sa nasim endokrinolozima saznaćemo kako dijabetes utiče na život odraslih, koje su to svakodnevne prepreke koje savladavaju, i koje su nove tehnologije koje im mogu pomoći u ovoj borbi. Razgovaraćemo o blagostanju, kako fizičkom tako i mentalnom, i koliko je ono važno za sve naše sugrađane koji se svakodnevno suočavaju s dijabetesom.&nbsp;</p>
<p>Endokrinologija u Crnoj Gori od osnivanja zaista ima jednu neprekidnu lijepu nit stručnjaka koji su nesebično dijelili znanje i prenosili ga mlađim generacijama ljekara i crnogorski pacijenti imaju na koga da se oslone i sa punim pouzdanjem povjere &nbsp;svoje zdravlje.</p>
<p>U emisiji Zdravi i uspješni cete prepoznati i lice i glas jednog od prvih endokrinologa u Crnoj Gori dr Sretena Kavarića poznatog svim generacijama crnogorskih pacijenata. On je čovjek koji je nepreglednom znanju dodao osmijeh i blagu riječu, podršku i podsticaj za svakog pacijenta, učitelj koji je bez sujete pružio ruku generacijama koje su došle poslije njega i crnogorsku endokrinologiju izdigao visoko na ljestvici profesionalnosti i stručnosti. Pored njega gosti su i dr Emir Muzurović i dr Zlata Kovačević internisti endokrinolozi iz Klinickog centra Crne Gore.&nbsp;</p>
<p><br/>
Čini se da se u karateu više nego u bilo kom sportu radi o sinergiji, o težnji da su um i tijelo uvježbani i uigrani, te da cilj nije povrijediti protivnika, niti ga omalovažiti, već ponajprije pobijediti sebe. Karate je i umjetnost discipline, on je trening karaktera i način života. A ako karate istinski živite, kao sto to rade njih dvojica, onda dolaze nagrade i priznanja. Sa nama u emisiji Zdravi i uspješni: Veljko Brnović, Generalni sekretar Karate saveza Crne Gore, sudija sa evropskom i svjetskom sudijskom licencom i Nenad Dulović, aktuelni vicešampion Evrope i svijeta u borbama.</p>
<p><br/>
Emisiju Zdravi i uspješni možete pratiti subotom u 12h.</p>

Sreten Kavarić, Emir Muzurović i Zlata Kovačević u emisiji Zdravi i uspješni

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Leo Traeger i duo Transhistria otvaraju Dane gitare u Podgorici

Dio letova na Aerodromu Podgorica otkazan zbog kvara u sistemu SMATSA

Abazović: Najveći motiv za kopanje tunela imao jedan od finansijera PES-a

Menadžment RTCG: Odluka tužilaštva nastavak pritisaka raznih centara moći, strpljivo smo ćutali - to više neće biti slučaj

Sreten Kavarić, Emir Muzurović i Zlata Kovačević u emisiji Zdravi i uspješni

PRATITE TVe UŽIVO