<article>Javno čitanje drame “Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima”, autora Sergeja Pavlovića, magistranda studijskog programa Drama i pozorište Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, biće održano u utorak, 3. decembra na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Dramu će čitati mlade crnogorske glumice Jovana Brnović, Anđela Marunović i Mina Mićović.- Drama “Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima” prati odnos mlade majke, influenserke i njene kćerke, blogerke za koju se ispostavi da ima autizam. Majka na to reaguje time što odluči da posveti svoj uticaj podizanju svijesti i onlajn aktivizmu - međutim, njena uska i ograničena definicija normalnog, kao i opsesija odobravanjem i osudom okoline, dovodi do još većih problema u odnosu sa kćerkom - saopšteno je iz CNP-a.Organizacijom javnog čitanja, Crnogorsko narodno pozorište i na ovaj način doprinosi prezentaciji i promociji savremene crnogorske drame i dramaturgije, te podstiče razvoj i afirmaciju mladih autora u oblasti dramskih umjetnosti.Ulaz je slobodan, a više informacija o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta dostupno je na veb-sajtu <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a>, društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanalu.</a></article>

Javno čitanje drame “Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima”, autora Sergeja Pavlovića, magistranda studijskog programa Drama i pozorište Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, biće održano u utorak, 3. decembra na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.&nbsp;
Dramu će čitati mlade crnogorske glumice Jovana Brnović, Anđela Marunović i Mina Mićović.
- Drama “Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima” prati odnos mlade majke, influenserke i njene kćerke, blogerke za koju se ispostavi da ima autizam. Majka na to reaguje time što odluči da posveti svoj uticaj podizanju svijesti i onlajn aktivizmu - međutim, njena uska i ograničena definicija normalnog, kao i opsesija odobravanjem i osudom okoline, dovodi do još većih problema u odnosu sa kćerkom - saopšteno je iz CNP-a.
Organizacijom javnog čitanja, Crnogorsko narodno pozorište i na ovaj način doprinosi prezentaciji i promociji savremene crnogorske drame i dramaturgije, te podstiče razvoj i afirmaciju mladih autora u oblasti dramskih umjetnosti.
Ulaz je slobodan, a više informacija o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta dostupno je na veb-sajtu <a href="http://www.cnp.me">www.cnp.me</a>, društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanalu.</a>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorsko narodno pozorište

Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima

drama

Sergej Pavlović

Kultura

Javno čitanje drame Sergeja Pavlovića u utorak u CNP-u

Javno čitanje drame “Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima”, autora Sergeja Pavlovića, magistranda studijskog programa Drama i pozorište Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, biće održano u utorak, 3. decembra na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. 
Dramu će čitati mlade crnogorske glumice Jovana Brnović, Anđela Marunović i Mina Mićović.
- Drama “Tvoje pravo ja ili Moderna bajka o zamjenčadima” prati odnos mlade majke, influenserke i njene kćerke, blogerke za koju se ispostavi da ima autizam. Majka na to reaguje time što odluči da posveti svoj uticaj podizanju svijesti i onlajn aktivizmu - međutim, njena uska i ograničena definicija normalnog, kao i opsesija odobravanjem i osudom okoline, dovodi do još većih problema u odnosu sa kćerkom - saopšteno je iz CNP-a.
Organizacijom javnog čitanja, Crnogorsko narodno pozorište i na ovaj način doprinosi prezentaciji i promociji savremene crnogorske drame i dramaturgije, te podstiče razvoj i afirmaciju mladih autora u oblasti dramskih umjetnosti.
Ulaz je slobodan, a više informacija o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta dostupno je na veb-sajtu <a>www.cnp.me</a>, društvenim mrežama <a href="https://www.facebook.com/cnpozoriste/">Facebook</a> i <a href="https://www.instagram.com/crnogorskonarodnopozoriste/">Instagram</a>, kao i <a href="https://invite.viber.com/?g2=AQAfeNNA4uCCT1J%2FuHJUWFtvRXmDEDrSzRzger6PpDJ8xOB%2B25TDyXmAZeMwndZq">Viber kanalu.</a>

„Slobodna Bosna“ ekskluzivno je objavila <a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/388593/ekskluzivno_novi_non_paper_za_zapadni_balkan_zeleno_svjetlo_iz_washingtona_za_konachni_rasplet.html">novi non-paper za Zapadni Balkan</a> u kojem se, između ostalog, navodi da je potrebno da Crna Gora i Srbija trajno suspenduju Zakon o dvojnom državljanstvu potpisivanjem sporazuma na „Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu“ u periodu između aprila i oktobra 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu.
Izvor „Slobodne Bosne“ blizak novom šefu američke diplomatije kaže da je ovaj dokument, koji stiže iz Vašingtona, već bio na stolu &nbsp;Marka Rubia - kojeg je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp imenovao za novog američkog državnog sekretara.&nbsp;
„Slobodna Bosna“ takođe saznaje kako je dokument bio pripremljen i usuglašen nakon okončanja predsjedničkih izbora u Sjedinjenjim Američkim Državama, te da je za ovaj dokument zeleno svjetlo već stiglo iz Vašingtona i Londona.
<h2>Okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba</h2>
Cilj inicijative je, piše „Slobodna Bosna“, konačno okončanje teritorijalnih pretenzija i sukoba na Zapadnom Balkanu, ali i zaokret ka evroatlantskim integracijama cijelog regiona, kao i odmak od ruskog uticaja i potencijalnih ratova, koji svako malo prijete destabilizaciji u regionu.
Naime, potpisnici non-papera za Zapadni Balkan (imena poznata redakciji „Slobodne Bosne“), predstavnici su evroatlanske i vanparlamentarne opozicije, akademske zajednice, grupe građana i ugledni pojedinci, koji podnose i upućuju zajedničku inicijativu Evropskoj Uniji (EU): predsjednici Evropske komisije – Ursuli fon der Lajen, visokoj predstavnici za vanjsku politiku Kaji Kalas, povjerenici za proširenje Marti Kos, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Mezoli, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, premijeru Srbije Milošu Vučeviću, Skupštini Srbije i svim poslaničkim klubovima, premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju, predsjednici Kosova Vjosi Osmani, Skupštini Kosovo i svim poslaničkim klubovima, premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima, Predsjedništvu BiH, kao i predstavnicima NATO saveza: generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu, predsjedniku SAD Donaldu Trampu i državnom sekretaru SAD-a Marku Rubiju, premijeru Velike Britanije Starmeru - za održavanje konferencije za mir i saradnju na zapadnom Balkanu u Briselu/Ženevi/Londonu/Vašingtonu.&nbsp;
Inicijativa države Zapadnog Balkana, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Crna Gora i Bosna i Hercehovina (BiH), će na poziv i u organizaciji EU, NATO, SAD i Velike Britanije učestvovati na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu (u periodu između aprila i oktobra) 2025. godine u Briselu/Ženevi/Londonu ili Vašingtonu na kome će se potpisati niz sporazuma i memoranduma u kojima će se države učesnice samita, međusobno obavezati na: Potpisivanje sporazuma između Republike Srbije i Republike Kosovo o punoj normalizaciji odnosa prema francusko-njemačkom-EU planu, koji podrazumijeva faktičko priznanje Republike Kosovo od strane Republike Srbije i formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru Kosova, od strane Republike Kosovo; sporazum između Republike Srbije i BiH o stavljanju van snage „Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“ uz puno poštovanje Dejtonskog sporazuma i političkog suvereniteta BiH; sporazum između Republike Srbije i Crne Gore o trajnoj suspenziji Zakona o dvojnom državljanstvu Crne Gore; zajednički sporazum o čuvanju i poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta (Srbija, BiH, Kosovo i Crna Gora) i sporazum o podnošenju zajedničke kandidature za članstvo u NATO (Srbija, BiH i Kosovo) uz preduzimanje svih neophodnih koraka i mjera ka ubrzanom procesu prijema u EU.
Kako piše „Slobodna Bosna“, u obrazloženju dokumenta autori navode kako se padom Berlinskog zida hladnoratovski geopolitički poredak Evrope drastično izmijenio.
- Sudbina i budućnost Jugoslavije, u tim turbulentnim vremenima, određena je krvavim sukobima i ratovima u periodu 1991-1999. Dvije i po godine traje vojna agresija Rusije na Ukrajinu, bliskoistočni Gordijev čvor se čini zamršeniji nego ikad, region je pod snažnim uticajem ruske propagandno-medijske agresivne kampanje koja se prije svega sprovodi preko Srbije, jedine države (pored Bjelorusije) u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji. Kineski ekonomski uticaj koji ima za cilj slabljene evropske ekonomije i zavisnost Evrope od strateških sirovina, je još jedna sjenka koja se nadvija nad regionom Zapadnog Balkana uz obilatu pomoć Srbije. Pored ovih vanjskih uticaja, region Zapadnog Balkana danas opterećuju neriješena pitanja granica, državnosti i nacionalnosti. Odnos između Republike Srbije i Republike Kosovo i dalje je opterećen nepriznavanjem državnosti Republike Kosovo od strane Republike Srbije - piše u non-paperu.
<h2>„Klero-nacionalistička doktrina srpski svet“</h2>
Dodaje se da je teroristički napad u Banjskoj od 24.09.2023. godine, kao i najnoviji teroristički napadi i diverzija na kanal Ibar-Lepenac od 29.11.2024. godine, pokazao da su pregovori pod okriljem EU i njihovih posrednika u dubokoj političkoj hibernaciji.&nbsp;
- Bez konkretnih dogovora i sporazuma, imamo samo usmene dogovore bez potpisa koji se tumače različito na različitim adresama pregovarača i ne doprinose rješenju koje će značiti uspostavljanje mira i saradnje. Potrebna je jasna, djelotvorna, konkretna i obavezujuća odluka kroz Sporazum dvije suverene države. Odnosi unutar BiH se i dalje temelje na komplikovanom odnosu između dva entiteta, njihovog nerazumijevanja i nepriznavanja činjenica iz rata, kao što je genocid u Srebrenici. Posljednja u nizu provokacija i otvoreno dovođenje u pitanje samog karaktera Dejtonskog sporazuma je junska zajednička deklaracija Republike Srbije i BiH entiteta Republika Srpska pod naslovom „Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda“. Deklaracija konstatuje da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu što je politička doktrina „Velike Srbije“, odnosno klero-nacionalističke doktrine „Srpski svet“. Takve konstatacije, istorija je pokazala, veoma lako mogu dovesti do novih podjela, sukoba i ratova - navode autori dokumenta, a prenosi „Slobodna Bosna“.
<h2>Negiranje crnogorske državnosti i uticaj SPC</h2>
U Crnoj Gori je, kako se ističe, prisutan višedecenijski proces negacije državnosti kroz pojam nacionalne pripadnosti i nacionalnog određenja.
- Ideolozi „srpskog sveta“ pritisak na Crnu Goru vrše kroz nekoliko kanala, ali je najuticajniji i najdjelotvorniji onaj preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) - piše u non paperu koji prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Konstatuje se da prosrpske partije inkorporiraju ideologiju SPC u svoje političke aktivnosti i političko djelovanje.
- Nedavni rezultati popisa pokazuju da je propaganda „Srpskog sveta“ dodatno polarizovala crnogorsko društvo, u kome se 41 odsto građana izjasnilo kao Crnogorci a skoro 33 odsto kao Srbi. Iako je formalno region Zapadnog Balkana okrenut procesu evropskih integracija, a Crna Gora je (kao i Sjeverna Makedonija) članica NATO, navedeni problemi umnogome usporavaju i zaustavljaju pregovarački proces i suštinsko približavanje EU. Ideje „srpskog sveta“ opterećuju region i otvaraju pitanja da li takva politička proklamacija znači nastavak politike „svih Srba u jednoj državi“ kako je tokom devedesetih antidemokratski i diktatorski režim Slobodana Miloševića artikulirao politiku nikad zvanično usvojenog Memoranduma SANU - piše u non paperu, a prenosi „Slobodna Bosna“.&nbsp;
<h2>Dijalog Srbije i Kosova - jedan korak naprijed, dva unazad</h2>
Dodaje se da dijalog Srbije i Kosova, koji podržavaju EU i SAD, već dugo vremena ide jedan korak naprijed, dva unazad.&nbsp;
- Rezultati popisa u Crnoj Gori pokazuju podijeljenost društva na crnogorski i srpski nacionalni korpus a rukovodstvo Republike Srpske previše često i učestalo istupa sa stavom o potrebi revizije Dejtona i odvajanja Republike Srpske iz BiH. Pregovori sa EU idu sporo, iz više razloga ali jedan od najvažnijih je nedostatak spremnosti administracija država Zapadnog Balkana da implementiraju europske standarde. Rješenje svih ovih višegodišnjih i višedecenijskih problema vidimo u članstvu svih država Zapadnog Balkana u NATO i EU. U skladu sa rješenjem, predlažemo nekoliko koraka - dodaje se u non-paperu.&nbsp;
Zajednički okvirni sporazum podrazumijeva da bi prvi korak bio dokument koji bi bio formulisan na Konferenciji za mir i saradnju na Zapadnom Balkanu, a koji bi pored međusobnog priznanja država potpisnica sadržao i njihovu obavezu da sarađuju po svim pitanjima i akutnim problemima, kao i da rješenje traže u okviru Evropske unije i mehanizama koje EU pruža za rješavanje problema i konflikata.
- Ulazak u Šengenski sporazum prije članstva u EU: U dokumentu bi se države potpisnice obavezale da će učiniti sve što je potrebno u administrativnom, tehničkom i političkom smislu da osposobe svoje države za pristupanje Šengenskom sporazumu, što bi nakon toga trebalo da bude politička odluka EU da dozvoli državama Zapadnog Balkana „šengenski status“ kakav uživaju Švajcarska, Norveška i Island - ističe se u non paperu.
<h2>BiH, Srbija i Kosovo da traže zajednički prijem u NATO</h2>
Zajednička aplikacija za članstvo u NATO podrazumijeva da bi sljedeći korak bio da BiH, Srbija i Kosovo zatraže zajednički prijem u Sjevernoatlantsku alijansu.
- Mapa puta sa datumom prijema u EU: na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu dogovoriti Mapu puta sa datumom prijema svih zemalja Zapadnog Balkana u uvjetno EU članstvo, što podrazumijeva punu primjenu demokratskih izbora, slobodnih medija, nezavisnog sudstva i policije, kao i potpuno usaglašavanje vanjske i sigurnosne politike EU do punog, bezuvjetnog članstva - piše u non paperu koji je publikovala „Slobodna Bosna“.&nbsp;
Punu primjenu bi, kako se dodaje, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u saradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Kako bi se svi ovi koraci realizovali, EU, NATO, SAD i Velika Britanija bi pripremili paket poticajnih ekonomskih mjera konkretne pomoći za realizaciju navedenih ciljeva i privrednog razvoja, koji bi bio prezentiran i prihvaćen na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu. Odbijanje učešća zemalja Zapadnog Balkana na Konferenciji za mir i suradnju na Zapadnom Balkanu i pristupanja svim navedenim inicijativama, memorandumima i sporazumima bi jasno ukazivalo na nedobronamjernost prema susjednim državama, europskom mirovnom poretku i sigurnost i široj europskoj zajednici država, vodilo ka prekidu pregovora o članstvu u EU, nepristupanju Šengenskom sporazumu, povlačenju stranih investicija, ekonomskim sankcijama i političkoj i ekonomskoj izolaciji - navodi se u dokumentu.

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju Zakon o dvojnom državljanstvu

Berane, nekada centar sjevera, sada je grad koji zaobilaze i ministri iz 
redova onih koji su dio lokalne vlasti, kazala je kandidatkinja za 
odbornicu na listi „Evropski savez - SD, SDP, LP i građani - Da i tebi 
svane, BERANE”, Milica Maslovarić. 
 
Prema njenim riječima, mladi koji bi trebalo da su prioritet svake 
vlasti, napuštaju Berane više nego ikada prije. 
 
Ona je istakla da oni koji su do sada bili na vlasti u Beranama nisu 
bili posvećeni razvoju opštine. 
 
- Naša lokalna vlast je podijeljena – ne zbog vizija za Berane, već zbog 
ličnih interesa - dodala je Maslovarić. 
 
Maslovarić je pozvala građanke i građane Berana da naprave pravi izbor i 
glasaju za Evropski savez. 
 
- Izađimo, glasajmo broj 7. Evropski savez, da i tebi svane Berane - 
zaključila je Maslovarić.

Maslovarić: Berane zaobilaze i ministri iz partija koje su do sada bile dio lokalne vlasti

Da bi Crna Gora što prije trebalo da imenuje ambasadora pri NATO-u ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i generalnog sekretara NATO Marka Rutea u Briselu.
- Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u, i u razgovorima sa Vladom ću predložiti da to bude naš karijerni diplomata i mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi - kazao je Milatović dodajući da je izrazio zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom, posebno jer je današnji susret prvi sastanak Rutea u poziciji generalnog sekretara sa nekim crnogorskim državnikom.
U Milatovićevom kabinetu kažu da je na sastanku bilo riječi i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podrške Ukrajini, što je bio jedan od zaključaka samita u Vašingtonu.
- Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda. I ja se nadam da ćemo kao država, preuzeti obavezu na koju smo se obavezali Vašingtonskim samitom - rekao je Milatović.
Predsjednik države je ocijenio da NATO i generalni sekretar Rute izuzetno cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
- Crna Gora takođe učestvuje u misijama podrške i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo naše kredibilno članstvo u okviru NATO-a. Trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina, geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala. Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane - kazao je Milatović.
Predsjednik je podsjetio da je više od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima, ne samo riječima i floskulama, pokaže jednu odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
- Nažalost, to nije urađeno. Ono što mislim da treba što hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se prosto vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rješenje za našeg ambasadora u NATO-u. Mislim da je to jedna razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože, da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju - zaključio je Milatović.
On je pozvao Rutea da učini zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što bi, kako je istakao, bila potvrda naše posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

Milatović sa Ruteom: Crna Gora što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u

U sali hotela Onogošt u Nikšiću sinoć je održano veče posvećeno narodnom heroju i i general-pukovniku Jugoslovenske narodne armije Milinku Đuroviću.&nbsp; Ovaj događaj organizovali su SUBNOR antifašista Crne Gore, UBNOR antifašista Nikšića, i porodica Đurović (Zagrad-Župa). Istoričar Vukota Vukotić &nbsp;je istako da je Đurović kao predan i aktivan komunista radio na formiranju ustaničkih jedinica tokom opšenarodnog &nbsp;Trinaestojulskog ustanka, da &nbsp;bi kasnije postao prvi komesar tek ustanovljenog Nikšičkog partizanskog odreda. - Može li biti veća čast nego biti na čelu takvog jednog odreda, koji je uz, durmitorski, &nbsp;u Drugom svjetskom ratu iznjedrio 39 narodnih heroja, &nbsp;među kojima i Milinka Đurovića - istakao &nbsp;je Vukotić. Prof.dr Radovan Radonjić je, između ostalog, rekao da bez ljudi kao što je Milinko Đurović ne bi bilo ni nas. - Bez države čiju su nezavisnost oni obnovili, nikad ni tada, niti u budućnosti ne bi bilo Crne Gore - dodao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204171240_d64709b972a36fd3d55f953da7d48715c2651a872ad3824d801ffa090026cc74" data-rendition-name="original" width="4080" height="1884" loading="lazy" alt="Veče posvećeno Milinku Đuroviću, hotel Onogošt
 "> </figure>  Na njegovo djelo poruke a i lično druženje sa revolucionarom podsjetio je Slobodan Mirjačić, predsjednik UBNOR-A i Antifašista Nikšića. - Župa je bila na bastionu slobode svih zavojevača, između ostalih i u &nbsp;borbi protiv &nbsp;fašizma u kojoj su prednjači Narodni heroji &nbsp;Milinko i njegov rođak Milisam Đurović, ka i druga tri narodna &nbsp;heroja koje je Župa iznjedrila, Petar Jovanović, Danilo i Dušan Bojović - rekao je on. Ispred porodice Đurović prisutnima se obratio Radonja Đurović koji je podsjetio da je porodica Đurović, odnosno bratstvo Đurovića sa Zagrada (Župa), koja je u uoči Drugog svetskog rata imala 12 kuća, dala dva narodna heroja Milinka i Milisava Đurovića, kao i Daru Mrvaljević rođena Đurović nosioc Partizanske spomenice, rođena Đurović. - Milinko je ostavi neizbrisiv trag u svom rodnom mjestu Zagradu, Župi. Zavičaju se nakon penzionisanja često vraćao, a meni je ostala jako upečatljiva njegova jedna misao iz razgovora sa njim &nbsp;U turnirima vremenima nije problem izabrati stranu, uvijek treba biti na strani naroda - naveo je on. Na izuzetnu životnu &nbsp;biografiju revolucinara &nbsp;Milinka Đurovića antifašiste, ovjedočenog borca za slobodu &nbsp;podsjetio je i generalni sekretar SUBNOR-a i Anfišista Crne Gore Dragan Mitov Đurović.&nbsp; Prikazan je i film Sjećana Milinka Đurovića, iz 1976 g. TV Titograd.&nbsp; <h2>Biografija</h2> Milinko Đurović (1910-1988) bio je narodni heroj i general-pukovnik, nosilac Partizanske spomenice i politički komesar Nikšićkog i Durmitorskog partizanskog odreda, zatim politički komesar udarnog bataljona prve partizanske udarne jedinice u Crnoj Gori. Rođen je 15. aprila 1910. godine, u selu Zagrad – Župa, u porodici Đura Đurovića. Gimnaziju je završio u Nikšiću, a Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 1938. godine. U članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) primljen je 1936. godine. Učestvovao je kao delegat na Kongresu antifašističke omladine Evrope u Parizu. Početak Aprilskog rata, 1941. godine ga je zatekao u Beogradu, a nakon dolaska u Nikšić kapitulacija Jugoslovenske vojske. Nakon okupacije Jugoslavije, ostao je u Crnoj Gori i stavio se na raspolaganje Pokrajinskom komitetu KPJ za Crnu Goru i Boku. U toku Trinaestojulskog ustanka radio je na stvaranju ustaničkih jedinica. Učesnik je Narodnooslobodilačke borebe na mnogim frontovima u Jugosalviji. Nakon rata, prvo je bio pomoćnik načelnika Političke uprave JA, a od aprila 1947. do 1949. godine politički komesar armije i Sarajevske vojne oblasti. Od 1949. do 1953. godine zamjenik je načelnika Glavne političke uprave JA. Od 1955. do 1965. godine bio je načelnik je Vojno-izdavačkog zavoda. Završio je Višu vojnu akademiju JNA. U čin general-pukovnika unaprijeđen je 1963, a penzionisan je 1965. godine. Bio je član Opunomoćstva CK KPJ za JNA od njegovog osnivanja do 1953. godine. Na Šestom i Sedmom kongresu SKJ biran je za člana Revizione komisije SKJ. Napisao je više tekstova i rasprava s tematikom NOR-a i o radu partijskih organizacija. Bio je urednik &nbsp;zbornika – Sutjeska, Četrdeset godina KPJ i Peta proleterska. Dva njegova teksta nagrađena su od Sekretarijata za narodnu odbranu, a kao urednik Zbornika sjećanja Sutjeska nagrađen je od Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije. Od 1962. godine bio je predsjednik Redakcije Istorije Crne Gore. U dva saziva Skupštine SR Crne Gore bio je narodni poslanik. Bio je značajan akter na brojnim društveno-političkim skupovma u Crnoj Gori, odnosno Nikšiću, kao i u svom zavičaju Zagradu, Župi. Umro je 3. decembra 1988. godine u Beogradu i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja među kojima su Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnom zvezdom i dr. Ordenom narodnog heroja je odlikovan 13. jula 1952. godine.&nbsp;

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Zbog odbijanja nepristojne ponude da karijeru nastavi onako kako je i započeo, kao član dopisne redakcije, nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče je uručen otkaz, koji potpisuje nezakoniti generalni direktor Javnog sarvisa Boris Raonić.
Adamović u izjavi za Portal ETV kaže da je otkaz posljedica njegovog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac i ponižen kao ličnost i da karijeru u RTCG nastavi kao član dopisne redakcije, novinar 3, sa zadatkom da „priprema i realizuje priloge jednostavnije strukture i forme manjeg obima“, kako piše u posljednjem ponuđenom Aneksu njegovog ugovora.
Od svog prvog ugovora sa RTCG, koji je potpisao prije gotovo punih 29 godina, za mjesto dopisnika iz Bijelog Polja, Adamović je obavljao svaki posao koji jedan televzijiski novinar može da obavlja.&nbsp;
Bio je dopisnik i novinar u redakciji unutrašnje politike, šef dopisništva u Bijelom Polju, urednik emisije u Jutarnjem programu, voditelj Nedjeljnog popodneva, duže od osam godina urednik centralnog Dnevnika 2, izvještač sa najznačajnijih spoljnopolitičkih događaja, urednik Redakcije Zabavno-komercijlanog programa, voditelj i urednik emisija u istom programu, urednik emisije u Dokumentarnoom programu...&nbsp;
Za dva dokumentarna filma nagrađivan je na međunarodnim festivalima, od kojih je jedan bio sastavni dio oficijelne ceremonije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata u Republici Francuskoj, a njegove emisije su u više navrata birali strani javni servisi u proceu EBU razmjene.&nbsp;
Pored svega navedenog, učestvovao je i u uspostavljanju i formiranju više štampanih medija u Crnoj Gori (Polje, glavni i odgovorni urednik magazina Gracija, Perla...), a i filmski je i TV reditelj, sa završenim osnovnim studijama na modulu Film i mediji.
Adamović je tokom bogate karijere sarađivao i sa medijskim kućama Opinion TV iz Mađarske, TRT WORLD kanalom turske RTV i portalom Bloomberg Adria.&nbsp;
- Danas, po mišljenju generalnog direktora RTCG koji u samointervjuu muku muči i sa svojom trenutnom pozicijom i posebno sa padežima, i njemu podređenog direktora TVCG koga je na to mjesto preporučilo iskustvo urednika dokumentarnog programa TV Pljevlja (!!!), nemam kapacitet sem za „jednostavnije strukture i forme manjeg obima“ – navodi Adamović.
On istče da nije sve počelo juče.&nbsp;
- Počelo je 2021. godine kada sam sa malom grupom kolega potpisao otvoreno pismo menadžmentu nakon incidenta koji su kolege Tanja Šuković i Dragan Tomašević imale u Cetinjskom manastiru, nakon čega je ih je novovaspostavljeni menadžment sramnim saopštenjem bukvalno izložio linču politički uzavrele javnosti, iznoseći brutalne neistine. Digli smo glas protiv toga i tada je krenulo šikaniranje. Svi su se potpisnici našli na udaru Borisa Raonića i njegove kamarile, kao i mnogi drugi koji su kasnije, na ovaj ili onaj način, smetali urušavanju Javnog servisa – navodi Adamović.
Kako ističe, pokušaj njegove degradacije počeo je nakon što okončao studije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju i redovnim putem zatražio da mu se promijeni rješenje i poveća koeficijent.&nbsp;
- Nakon prikupljanja potrebne dokumentacije, vjerovatno kada se pomenuti prijedlog našao na stolu Borisa Raonića, najednom je sve utihnulo. Usliiedio je poziv tadašnje direktorice TV Marije Tomašević da bi trebalo da počnem da se bavim „kratkim formama“ za Jutarnji program, a onda združena akcija tadašnjeg urednika Prvog programa Damira Ramovića i urednice Dokumentarnog programa Mile Vukčević da se godišnji plan emisija koje treba da radim svede na pet poluisatnih, iako je praksa da bude jedna mjesečno, što je otvorilo prostor za pitanja angažmana u „kratkim formama“ – kazao je Adamović Portalu ETV.&nbsp;
Na kraju, kako navodi, sve je rezultiralo promjenom rješenja sa mjesta novinara u Dokumentarnom programu na mjesto dopisnika, što mu, po cijenu otkaza, kako kaže, ne bi mogao dozvoliti profesionalni i lični integritet.
- U posljednjih godinu u više navrata sam tražio da mi se da rješenje na stepen stručne spreme koji sam stekao, ali je sve ostalo bez odgovora, ili uz obrazlozenje da nema sistematizovanih radnih mjesta sa tim stepenom. Smiješno, uz činjenicu da je sistematizacija u posljednje tri godine promijenjena više stotina puta. Takođe, već godinama TV kuburi sa nedostatkom rediteljskog kadra – zaključuje Adamović.

NEPRISTOJNA PONUDA: Zbog nepristajanja da bude degradiran kao profesionalac Adamoviću uručen otkaz

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

Javno čitanje drame Sergeja Pavlovića u utorak u CNP-u

Tagovi

Novi non-paper za Zapadni Balkan: Crna Gora i Srbija da trajno suspenduju Zakon o dvojnom državljanstvu

Maslovarić: Berane zaobilaze i ministri iz partija koje su do sada bile dio lokalne vlasti

Milatović sa Ruteom: Crna Gora što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u

U Nikšiću održano veče posvećeno narodnom heroju Milinku Đuroviću

PRATITE TVe UŽIVO