<p>U multimedijalnoj sali KIC „Budo Tomović“ u Podgorici sjutra će u 19 sati, biti održana promocija knjige „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ autora - diplomate Jovana Vejnovića.</p>
<p>Promocija, koju organizuje Savez udruženja boraca i antifašista Crne Gore, održava se u okviru Programa obilježavanja 13. jula i svoje svoje prisustvo su najavili predstavnici antifašističkih organizacija iz republika/država bivše Jugoslavije i Albanije.</p>
<p>Na promociji, pored autora, o knjizi „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ će, kako je saopšteno iz Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore, govoriti prof. dr Branislav Radulović, Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović.</p>
<p>Knjiga je u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, a donosi lična sećanja Vejnovića (rođenog 1943. u Mokrom Polju kod Knina), karijernog diplomate SFRJ koji je službovao u Alžiru, Maroku i Egiptu i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama “nestajanja SFRJ” bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera Ante Markovića.</p>
<p>- Što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i međunarodne pregovore (mirovna konferencija u Hagu – 1991 godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije - dodaju u Savezu udruženja boraca i antifašista Crne Gore.</p>
<p>Vejnović, kako su citirali, je u knjizi zapisao: „Kao savjetnik za međunarodne odnose Ante Markovića, bio sam sudionik gotovo svih skupova u zemlji i inozemstvu koji su se bavili pokušajima da se pronađe mirno rješenje i izbjegne katastrofa. Ovo je priča o tom pokušaju i toj nadi, tri decenije nakon što je sa svjetske političke scene nestala država koja se zvala Jugoslavija, uz još uvijek otvoreno pitanje da li se raspala ili su je, kako je rekao Warren Zimmermann, posljednji američki ambasador u Beogradu, „nitkovi razorili“.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Sjutra promocija „Posljednji Jugoslaveni - sjećanja savjetnika Ante Markovića“ Jovana Vejnovića

<p>Delegacija Matice crnogorske je danas, na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, u Spomen parku civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine u Podgorici, položila vijenac žrtvama Srebrenice.&nbsp;</p>
<p>Prigodni program pod nazivom „Srebrenica – Dan sjećanja“ kojim se obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dan sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991–2001. godine organizovali su Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori u saradnji sa nevladinim udruženjima i prijateljima.&nbsp;</p>
<p>– Saosjećanje sa žrtvama genocida i njihovim porodicama je izraz pijeteta prema nevino stradalim ljudima, ali i obaveza koja proističe iz međunarodnih konvencija i rezolucija koje je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a koju je podržala i Crna Gora. To je ujedno i poštovanje sopstvenog državnog bića sa aspekta civilizacijske, građanske, nacionalne i nadasve ljudske tradicije u Crnoj Gori – naveli su u svom obraćanju organizatori.&nbsp;</p>
<p>Matica crnogorska odavanjem počasti žrtvama Srebrenice još jednom šalje poruku kojom osuđuje politiku mržnje koja je dovela do ovog, ali i drugih zločina u mračnim devedesetim godinama prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije. Vijenac su položili predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, koordinatorka za dijasporu Jelena Orlandić-Medojević i generalni sekretar Ivan Ivanović.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

500x500

Matica crnogorska položila vijenac žrtvama genocida u Srebrenici

<p>Sinoć su ljubitelji alternativne scene, u okviru manisfestacije Podgoričko kulturno ljeto, uživali u koncertu koji je priredio slovenački indi rok bend Koala Voice, na platou ispred Gimnazije „Slobodan Škerović“.</p>
<p>- Publika je s oduševljenjem pratila energičan nastup i prepoznatljive pjesme tog autentičnog benda, koji je još jednom potvrdio status jednog od najzanimljivijih na regionalnoj muzičkoj sceni. Koala Voice oduševili su publiku energičnim nastupom, moćnim vokalima i prepoznatljivim ritmom, stvarajući atmosferu za pamćenje- zaqdovoljni su organizatori manifestacije.</p>
<p>Iz organizacije PKLJ naglašavaju da se još jednom pokazuje da Podgoričko kulturno ljeto donosi pažljivo osmišljen i raznovrstan muzički program – pristupačan, inkluzivan i namijenjen svim generacijama.</p>

1250x600

1084x550

Slovenački bend Koala Voice oduševio podgoričku publiku

Jasmila Žbanić snima nastavak „Quo Vadisa“ o ženskoj borbi Majki Srebrenice

<p>JU Kulturni centar „Nikola Đurković“/Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u petak 11. jula organizuje književno veče „Reči koje lete u nebo“, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 21 sati, autora<b> Valentina Matića, </b>navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Valentin Matić rođen je 15. februara 1969. godine u Beogradu. U Kotoru je završio Srednju pomorsku školu i apsolvirao na Višoj pomorskoj školi. </p>
<p>- Od novembra 1991. godine živi u Holandiji. Objavio je četiri knjige poezije: „Klackalica“ (1996); „U tuđini“ (1998); „Hvatač prošlosti“ (2016) i „Kako sam poludeo i druge ljubavi“ (2020), kao i tri romana: „Zlatni učitelj“ (2018); „Maksimilijan“ (2021) i „Smrt je uvek tako blizu“ (2022) - dodaje se u saopštenju. </p>
<p>Član je Udruženja književnika Srbije od 1999. godine.</p>
<p>Sa autorom će razgovarati novinarka Radio Kotora <b>Nataša Janović Jotić </b>a u muzičkom dijelu učestvuje<b> Dragan Ivanović</b>.</p>

„Reči koje lete u nebo“ autora Valentina Matića u petak u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“

<p>Samostalna izložba ''Hibridi'', renomiranog crnogorsko-američkog umjetnika, <b>Blaža Kovačevića</b>, biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor, JU Kulturni centar “Nikola Đurković”.</p>
<p>Blažo Kovačević je multidisciplinarni umjetnik, dizajner i kustos koji već više od dvije decenije aktivno djeluje na međunarodnoj sceni. Njegov rad se nalazi na presjeku umjetnosti, tehnologije i društvene kritike. Osim zapaženog umjetničkog opusa, Kovačević je i kurirao izložbe nekih od najistaknutijih svjetskih dizajnera, kao što su Milton Glaser, Seymour Chwast i Mirko Ilić.&nbsp;</p>
<p>- Ciklus <i>Hibridi</i>, koji će biti predstavljen kotorskoj publici, zauzima važno mjesto u njegovom stvaralaštvu. Ove slike su nastajale krajem devedesetih godina, u vremenu kada se digitalna transformacija tek nazirala, ali su već tada predosjećale današnju epohu u kojoj tehnologija oblikuje svakodnevicu. Kroz snažnu kolorističku ekspresiju, slojevito slikanje i upotrebu suprotstavljenih vizuelnih kodova, autor stvara ambivalentne forme koje pozivaju na duboko promišljanje o našoj sveprisutnijoj hibridnoj prirodi. Kovačević kroz vizuelne sudare organskog i mehaničkog, anatomskog i tehničkog, ručno slikane teksture i digitalne logike, gradi slike koje djeluju kao rana refleksija svijeta u kojem živimo danas- navodi se u pozivu na izložbu.</p>
<p>Kovačević je diplomirao likovnu umjetnost na Univerzitetu Crne Gore 1997. godine, a master studije završio na Pennsylvania Academy of the Fine Arts u SAD 2000. godine. Trenutno živi i radi između Crne Gore i SAD, gdje je vanredni profesor umjetnosti i dizajna na Univerzitetu Delaware.</p>
<p>&nbsp;Njegovi radovi izlagani su na brojnim značajnim izložbama i u prestižnim institucijama,</p>
<p>Otvaranje izložbe je u srijedu, u 21 čas, u prostorijama Gradske galerije.&nbsp;</p>
<p>Izložba traje do 30.jula 2025. godine</p>

Kotor: Izložba “Hibridi” Blaža Kovačevića u Gradskoj galeriji

<p>U vremenu kada se nagrade dijele da bi se prećutalo, <b>Miloš Karadaglić </b>nas je podsjetio da umjetnost nije i ne smije biti moneta za potkusurivanje, poručili su na Fejsbuk stranici organizatori Festivala Internacionalnog Alternativnog Teatra- FIAT, povodom odluke crnogorskog gitariste da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>- Odbiti najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu - u ime viših vrijednosti - to je lekcija koju ćemo dugo pamtiti- kazali su iz FIAT-a.</p>
<p>Oni su istakli da je Miloš Karadaglić mudrošću, ličnim integritetom i vjerom u prave vrijednosti pokazao što znači reći NE fašizmu i svakom pokušaju gušenja slobode.</p>
<p>- On je danas pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima- istakli su iz FIAT-a. </p>
<p>Iz FIAT-a su dodalii da je odgovornost na svima nama- da razumijemo, podržimo i slijedimo ovakve primjere.</p>
<p>- Hvala ti, Miloše, u ime festivala- poručili su iz FIAT-a.</p>

FIAT: Karadaglić je pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima

<p>Svoje zapažene izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ i „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ priređene u cilju čuvanja crnogorskog identiteta, kulturnoistorijskih tekovina i edukacije, Matica crnogorska je priredila na španskom jeziku i adaptirala ih za potrebe zajednica Crnogoraca u zemljama Južne Amerike. </p>
<p>Treći segment ovog programskog paketa čine panoi na kojima je predstavljena crnogorska muška i ženska nacionalna nošnja s izdvojenim detaljima. Pored izložbenih panoa na španskom jeziku su odštampani i prateći katalozi koji su namijenjeni za ukupno sedam crnogorskih zajednica u tri države Južne Amerike, od kojih je pet u Argentini i po jedna u Urugvaju i Paragvaju. </p>
<p>Komunikacijom i dosadašnjom saradnjom sa zajednicama Crnogoraca u ovom dijelu svijeta, Matica crnogorska je prepoznala njihovu potrebu da se bolje upoznaju s crnogorskom istorijom, tradicijom i kulturom, nakon čega se pristupilo realizaciji navedenog programskog paketa.  </p>
<p>Kompletan projekat finansirala je Matica crnogorska, a preko Ministarstva vanjskih poslova je obezbijeđeno da crnogorska ambasada u Argentini prihvati pošiljke i preda ih zajednicama Crnogoraca, na čemu su već angažovani nakon dolaska paketa u Argentinu.  </p>
<p>- Izložbeni panoi i katalozi će ostati u posjedu crnogorskih zajednica i biti predstavljani prilikom obilježavanja crnogorskih nacionalnih praznika,  tokom namjenskih programa, ali i na priredbama koje prezentuju kulturu i folklor nacionalnih zajednica u  Argentini, Urugvaju i Paragvaju - kazali su iz Matice crnogorske.</p>
<p>Izložbene panoe i prateće kataloge dobiće sljedeće zajednice Crnogoraca: Crnogorska zajednica „Kralj Nikola“, pokrajina Ćako (Argentina); Crnogorska zajednica u Autonomnom gradu Buenos Ajresu (Argentina);  Crnogorska zajednica u pokrajini Ognjena zemlja (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Kordoba (Argentina); Crnogorska zajednica „Djedovi“, pokrajina Buenos Ajres (Argentina); Crnogorska zajednica u Montevideu (Urugvaj) i Crnogorska zajednica Ciudad del Este u Paragvaju. Matica crnogorska planira da ovaj programski paket naredne godine obezbijedi i za još jedan broj udruženja Crnogoraca u Južnoj Americi.</p>
<p>Izložba„Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ autorskog tima <b>Božidar Šekularac</b>, istoričar; <b>Ivan Ivanović</b>, generalni sekretar Matice crnogorske i <b>Suzana Pajović</b>, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, je priređena na šest panoa i katalog, dok je izložba  „13. jul – Godine prkosa i ponosa“ čiji su autori <b>Adnan Prekić</b>, istoričar; <b>Jadranka Selhanović</b>, istoričarka; <b>Danilo Ivezić</b>, politolog, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Suzana Pajović, profesorica na Likovnoj akademiji UCG, priređena na sedam panoa uz prateći katalog. Crnogorska muška i ženska narodna nošnja je predstavljena na tri panoa, za koje je fotografije ustupio <b>Lazar Pejović</b>, profesor na Likovnoj akademiji UCG. </p>
<p>Tekstove kataloga i panoa na španski jezik je prevela <b>Dragana Otašević</b> iz Centra za politike migracija i multikulturalizam iz Podgorice, koja se godinama bavi istraživanjem crnogorskih iseljenika i njihovih zajednica na južnoameričkom kontinentu.</p>

Izložbe Matice crnogorske na španskom jeziku za Crnogorce u Argentini, Urugvaju i Paragvaju

<p>Crnogorski umjetnik <b>Miloš Karadaglić</b> odbio je Trinaestojulsku nagradu, koju je trebalo da mu sjutra uruči predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić.</b></p>
<p>Karadaglić je rekao da, uprkos velikoj časti i zahvalnosti zbog okolnosti na koje nije mogao uticati, neće prihvatiti ovo priznanje.</p>
<p>- Neizmerno sam vam zahvalan na odluci da me predložite i izaberete za dobitnika najvećeg crnogorskog priznanja , Trinaestojulske nagrade. Tu odluku doživljavam ne samo kao priznanje za dosadašnji rad, već još više kao obavezu za buduće vrijeme - napisao je umjetnik.</p>
<p>Karadaglić je otkrio i da je imao jasnu namjeru da sav novčani iznos nagrade usmjeri u Fondaciju koju je &nbsp;osnovao radi pomoći mladim umjetnicima i talentima iz Crne Gore, ali je ipak donio je odluku da priznanje ne primi:</p>
<p>- Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin - poručio je Karadaglić.</p>

Miloš Karadaglić odbio Trinaestojulsku nagradu: Zahvalan sam, ali priznanje ne mogu primiti

<p>Izložba <i>Priprema. Pozor. Naša Evropa</i>, dio kampanje koju sprovodi WeBalkans - inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo, biće otvorena sjutra u 11 sati u Evropskoj kući u Podgorici.</p>
<p>Izložba će predstaviti neke od najinspirativnijih fotografija mladih talenata iz cijelog Zapadnog Balkana.</p>
<p>Izložbu će zvanično otvoriti ataše <b>Paolo Londero, </b>službenik za medije i odnose s javnošću Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.</p>
<p>Mladi sportista <b>Stefan Vidović</b>, crnogorski reprezentativac u vaterpolu, obratiće se prisutnima i govoriti o snazi sporta da prevaziđe granice i poveže mlade ljude.</p>
<p>- Izložba predstavlja završnicu regionalnog foto konkursa na koji je pristiglo skoro 200 prijava, a pokrenut je u okviru kampanje <i>Priprema. Pozor. Naša Evropa</i> koju provodi WeBalkans, inicijativa Generalnog direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo (DG ENEST)- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Na događaju će o svom radu govoriti i autorke i autor nagrađenih fotografija iz Crne Gore – <b>Anja Milić, Igor Kolašinac</b> i <b>Nataša Đurović</b>. Takođe, <b>Anton Gjolaj</b>, predstaviće mrežu Mladih evropskih ambasadora i govoriti o interesovanju mladih za sport, kreativnost i evropske vrijednosti.</p>

''Priprema. Pozor. Naša Evropa'' - foto izložba stiže u Podgoricu

<p>U Srebrenici se prije 30 godina dogodilo zlo koje je nadvladalo razum i porazilo ljudskost. Genocid nad bošnjačkim narodom bio je sistematski čin s ciljem istrebljenja ljudi samo zbog njihove vjere, nacije i imena - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji je predvodio delegaciju Vlade Crne Gore na komemoraciji povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.</p>
<p>Uz poruke podrške porodicama žrtava i svim preživjelima najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, Ibrahimović je, u obraćanju, poručio da je naša je ljudska i civilizacijska obaveza da neumorno i jasno ponavljamo istinu: u Srebrenici se dogodio genocid.&nbsp;</p>
<p>- Zaborav nije opcija, jer ako se ne budemo sjećali, ako ne budemo opominjali i ako ne budemo upozoravali, zlo će opet trijumfovati nad dobrom, nad razumom i nad ljudskošću, jer zlo ima jednu vrlo specifičnu osobinu - nikada ne propušta šansu da trijumfuje - istakao je Ibrahimović.</p>
<p>Posebnu zahvalnost izrazio je majkama i porodicama žrtava koje, uprkos neizmjernoj boli, svakodnevno pronalaze snagu da zahtijevaju pravdu i budu nosioci nade za mir i suživot u regionu.</p>
<p>- Hvala im na snazi da drže lekciju svima nama i cijelom čovječanstvu - dodao je Ibrahimović.</p>
<p>U ime Crne Gore i u svoje lično ime, ministar Ibrahimović izrazio je najdublje saučešće porodicama žrtava i iskazao pijetet prema svim ubijenim, posebno onima koji su danas sahranjeni u mezarju Potočari.&nbsp;</p>
<p>- Dužni smo govoriti, da bismo se sjećali, da bismo opominjali, da bismo upozoravali i da se nikada više i nikome više ne dogodi Srebrenica - zaključio je on.</p>

Ibrahimović u Srebrenici: Ljudska je i civilizacijska obaveza neumorno ponavljati istinu - u Srebrenici se dogodio genocid

<p>Tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici Srbija dočekuje u stanju pripravnosti. Državom neprikosnoveno vlada jedan čovjek – <b>Aleksandar Vučić</b>, isti onaj što je u julu 1995. godine, kao narodni poslanik zločinačke Srpske radikalne stranke, sa skupštinske govornice urlao pretnje: “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana”.</p>
<p>Predsjednik Srbije drži u svojim rukama sve institucije – od policije koja surovo premlaćuje demonstrante do pravosuđa koje pobunjene građane po hitnom postupku, od medija koji negiraju genocid i rugaju se žrtvama do ministarstava koja zabranjuju da se riječ genocid uopšte pomjene.</p>
<p>U posljednjih 13 godina, otkad je na vlasti, Vučić diktira ritam sveopštem poricanju genocida u Srebrenici, mada je i u prethodnom periodu dao doprinos tom procesu, zajedno sa brojnim drugim segmentima društva. Nijedna zvanična državna ustanova ne priznaje karakter zločina počinjenog u julu 1995. Kada je reč o genocidu u Srebrenici, poricanje je oficijelna politika države Srbije.</p>
<p>Opsesivna težnja da se porekne ono što se poreći ne može, ono što je čitavom svijetu poznato i temeljno dokumentovano – ponekad poprima groteskne razmere. U Srbiji čak ni Tužilaštvo za ratne zločine, kad sudi učesnicima srebreničkog pokolja, u optužnici ne pominje genocid. Kada je riječ o srpskom pravosuđu, u Srebrenici nije bilo genocida, tamo je izvršen ratni zločin, to je zvanična verzija priče koju besomučno ponavljaju razni državni funkcioneri već godinama.</p>
<h2>Poricanje koje prelazi granice apsurda</h2>
<p>Silina poricanja je tolika da često prelazi granice apsurda. Pod demokratskom vlašću stanje je bilo nešto bolje, ali i tad je genocid bio zabranjena riječ, pa je tako u “Deklaraciji o Srebrenici”, koju je Narodna skupština Srbije donela 2010. godine, postignuto naizgled nemoguće – da se ne osudi genocid, već zločin “na način utvrđen presudom Međunarodnog suda pravde”. Trebalo je mnogo mentalne ekvilibristike da bi autori teksta smislili ovu frazu i zaobišli jasnu pravnu kvalifikaciju onoga što se dogodilo u Srebrenici. To je otprilike i maksimum do kog su dobacile državne institucije.</p>
<p>Evo samo još jednog primjera koji ilustruje pervertirano stanje stvari. Prije nekoliko godina gostovao sam u jednoj emisiji iz kulture na Radio Beogradu. Nakon što je emisija emitovana, urednik je pozvao voditelja i kritikovao ga što je upotrijebio riječ genocid. Gosti mogu da koriste taj izraz, ali uposlenicima javnog servisa je to strogo zabranjeno. Oni mogu da govore samo o, što bi rekla predsjednica Narodne skupštine <b>Ana Brnabić</b>, “užasnom, užasnom zločinu”. Pod sloganom javnog servisa: <i>Vaše pravo da znate sve</i>.</p>
<p>Cjelokupni državni aparat mobilisan je u poricanju genocida, što je svoju kulminaciju doživelo prošle godine, povodom Rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. U srpskim medijima vođena je višemjesečna kampanja protiv Rezolucije, Vučić i njegova posluga su besomučno ponavljali besmislenu mantru kako Srbe proglašavaju genocidnim narodom, kako nam svima na čelo utiskuju žig genocidnosti, stvorena je atmosfera masovne histerije. Širom Srbije i Republike Srpske postavljene su stotine billboarda sa natpisom: „Mi nismo genocidan narod. Pamtimo…“ i u potpisu: „Ponosna Srbija i Srpska“.</p>
<h2>Kultura nesjećanja</h2>
<p>Ista poruka je blještala nad glavnim gradom Srbije, ispisana džinovskim slovima na najvećem balkanskom displeju na Kuli Beograd. Takva ulična scenografija savršeno se rimovala sa stotinama murala, grafita i stensila posvećenih<b> Ratku Mladiću</b>, koji se šepure po zidovima srpskih gradova, varoši i sela. Poricanje genocida je samo jedna polovina antikulture sjećanja ili kulture nesjećanja koju praktikuju poklonici krvi i tla – druga polovina rezervisana je za glorifikaciju ratnih zločinaca koji su taj navodno nepostojeći genocid počinili.</p>
<p>Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku Vučić se ponašao kao neka pomahnitala ili jurodiva osoba – ogrtao se zastavom Srbije, žvakao tu tkaninu, dizao tri prsta u vazduh, navijao kao da je na stadionskoj tribini, proglašavao nekakvu pobjedu, dok je u Beogradu cijela Vlada Srbije gledala prenos sjednice takođe ogrnuta državnom zastavom. Nakon što je Rezolucija donijeta, po srpskim gradovima defilovale su kolone automobila ukrašenih neizbježnim zastavama, vozači su trijumfalno trubili, proslavljajući predsjednikovu pobjedu nad imaginarnim protivnikom… valjda nad moralom, etikom, savješću i posljednjim ostacima ljudskosti.</p>
<p>U kampanju protiv Rezolucije UN-a uključile su se ključne ustanove srpskog društva. Izvršni odbor Srpske akademije nauka i umjetnosti objavio je saopštenje u kojem stoji da Rezolucija “ne doprinosi rješavanju bilo kog postojećeg otvorenog pitanja, pa ni ostvarenju njenog najvažnijeg proklamovanog cilja – pomirenja na Balkanu“.</p>
<p>Ni Srpska pravoslavna crkva nije izostala iz sveopšte negatorske fešte, patrijarh<b> Porfirije</b> je čak iskoristio Uskršnju poslanicu da se u njoj okomi na Rezoluciju, proglašavajući one koji tvrde da je u Srebrenici počinjen genocid – istorijskim revizionistima, braneći srpski narod od nepostojeće optužbe da je genocidan.</p>
<p>Usput budi rečeno, sintagmu “genocidan narod” ne koristi niko <i>na dunjaluku</i>, to nije nikakav stručni termin, njime se služe samo srpski nacionalisti, oni su ga i izmislili, i to krajem osamdesetih godina, u vrijeme nacionalističke homogenizacije, kad su Hrvate proglasili “genocidnim narodom”.</p>
<h2>Permanentna asanacija terena</h2>
<p>Histerija zbog Rezolucije UN-a je samo jedna faza dugog procesa negiranja koji traje već decenijama, a počeo je samim zločinačkim činom.</p>
<p>Poricanje je posljednja faza genocida, ono je upisano u sam zločin, oni koji planiraju masovno istrebljenje pripadnika druge nacije takođe planiraju i da poriču počinjena zlodela. Otuda sekundarne i tercijarne grobnice, prikrivanje tragova ubistava, što bi rekli počinioci – asanacija terena.</p>
<p>Masovno poricanje koje praktikuje većinski dio srpskog društva, predvođen našom takozvanom elitom, mogao bi se nazvati asanacijom mentalnog terena. Iz javnog polja, iz ljudske svijesti treba pažljivo izbrisati svako sjećanje na genocid, svaku činjenicu o masovnom ubijanju Bošnjaka, svaku primisao da taj nepojamni zločin ima neke veze sa Srbijom.</p>
<p>Rad na toj virtuelnoj asanaciji nikada ne prestaje, tu nema ni odmora ni pauze. Evo samo nekoliko najsvežijih primjera, uoči ovogodišnjeg 11. jula. Viši sud u Beogradu doneo je oslobađajuću presudu u slučaju generala <b>Milenka Živanovića</b>, bivšeg komandanta Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske. General nije odgovoran za prisilno preseljenje stanovništva, tako je odlučio sud. Drugačije nije moglo ni da bude, proces je vođen kao od bijede, kako piše <b>Jovana Kolarić</b> iz Fonda za humanitarno pravo: “U timu odbrane general je imao izabranog advokata, javnog tužioca i sudsko vijeće”. Pod takvim uslovima, naši sudovi bi oslobodili i Mladića.</p>
<h2>Srebrenica kao tabu</h2>
<p>Kada je objavljen ovogodišnji program festivala “Krokodil”, na kojem su i projekcije filmova i tribine posvećene obilježavanju tridesete godišnjice genocida u Srebrenici, uslijedila je prljava medijska kampanja, pojačana online prijetnjama, proganjanjima i fizičkim napadima na prostorije Udruženja “Krokodil”. Dva dana uoči početka festivala, Muzej Jugoslavije, na čijem platou se održavaju programi, dobio je direktivu od Ministarstva kulture sa izričitim zahtjevom da se ova institucija zvanično ogradi od “Krokodila”.</p>
<p>Međutim, pokazalo se da ograđivanje nije dovoljno. Na dan otvaranja festivala predstavnici Ministarstva kulture su došli u Muzej i zahtijevali da se isključe kablovi koji se koriste za sprovođenje struje festivalu, na kojem je inače bilo više od 150 učesnika. Za Ministarstvo kulture Srbije genocid u Srebrenici je tabu, zabranjena tema koju treba svim sredstvima protjerati iz javnog prostora.</p>
<p>Država Srbija 11. jula neće, naravno, obilježiti godišnjicu genocida, jer za njih taj zločin ne postoji. Čak i kad ga nazivaju zločinom, to čine samo da ga ne bi nazvali genocidom, što je takođe deo politike poricanja. Ali, zato je politički otac Aleksandra Vučića – predsjednik Srpske radikalne stranke<b> Vojislav Šešelj</b>, osuđeni ratni zločinac, najavio da će njegova partija 11. jula na Trgu Republike u centru Beograda “proslaviti oslobođenje Srebrenice”. Tako to biva u društvu koje odavno ne zna za sramotu.</p>
<h2>U stanju poricanja</h2>
<p>Većina građana Srbije pristaje na zvaničnu politiku poricanja zločina i genocida počinjenih u njihovo ime. Razna istraživanja javnog mnjenja, rađena posljednjih godina, kažu da tek 15-ak posto stanovništva zna da se u Srbiji dogodio genocid. U državni projekat poricanja uloženo je neizmjerno mnogo truda, rada, energije i novca, uglavnom iz budžeta. Treba platiti honorare za hiljade tekstova, nebrojene sate televizijskih emisija, za knjige, konferencije, pseudonaučne skupove, za kvazi-istoričarske revizionizme, za kojekakve naci-intelektualce i njihove izmislice.</p>
<p>Većini građana trošenje njihovog novca u neljudske svrhe, da bi se negirala patnja, da bi se rugalo žrtvama – očigledno ne smeta. Kao što im nije smetalo ni to što su ratni zločini, etničko čišćenje, uništavanje Bosne i Hercegovine i genocid finansirani njihovim novcem, iz budžeta Srbije. Srpsko društvo živi u stanju poricanja, nevoljno da se suoči sa prošlošću, da pogleda u taj mračni ponor, da raščisti sa sobom, sa sopstvenim zabludama i odgovornošću za zlo počinjeno devedesetih godina.</p>
<p>Na pitanje šta je danas Srebrenica Srbiji i Srbima, najtačnije je odgovoriti rečima koje je istoričar<b> Milivoj Bešlin</b> napisao prije deset godina, povodom 20. godišnjice genocida: “Srebrenica nije samo paradigma zločinačkog rata koji je vođen ne u BiH, nego prije svega i iznad svega protiv BiH, ona postaje i konstitutivno mjesto srpskog identiteta. Suštinski ona to već jeste, ali ne kroz katarzu, već kroz ogroman napor nezanemarljivih djelova društva i njegove elite da se genocid negira, relativizuje, opravdava ili prećutkuje”.</p>
<h2>Temelj nacionalnog identiteta</h2>
<p>U međuvremenu se ništa nije promenilo, samo je dodatno radikalizovano negiranje, poricanje i relativizacija genocida u Srebrenici, ali i svih drugih zločina koje su počinile srpske snage. Dominantna elita poricanjem i krivotvorenjem prošlosti održava u životu nacionalističku ideologiju koja je i dovela do zločina i genocida. Većina na to pristaje, iz kukavičluka, iz nemoći da se vine do lične odgovornosti, iz osjećaja pripadnosti kolektivu koji uvijek treba opravdati, čak i kad čini najstravičnije zločine.</p>
<p>Začarani krug poricanja i perpetuiranja zločinačke ideologije razbija manjina koja uporno piše i govori o genocidu, radi na suočavanju sa prošlošću i uspostavljanju kulture sjećanja. Zbog toga su takvi pojedinci, nevladine organizacije, udruženja, intelektualci, javne ličnosti neprekidno izloženi progonu, kampanjama linča i proglašeni za izdajnike srpstva, autošoviniste i zatočnike – što bi rekao <b>Milo Lompar</b> – duha samoporicanja.</p>
<p>Zaista je, kako veli Bešlin, Srebrenica “konstitutivno mjesto srpskog identiteta”, ali na dva različita načina. Za većinsku grupu Srebrenica je temelj nacionalnog identiteta, jer pripadati srpskoj naciji znači negirati genocid, odbijati bilo kakvu odgovornost svoje nacije za zločine, istrajavati na hegemonističkoj ideologiji velike Srbije, srpskog svijeta ili srpskog integralizma. Za manjinu, za Drugu Srbiju, Srebrenica je takođe temelj nacionalnog identiteta, ali na dijametralno suprotan način – pripadati srpskom narodu znači priznati da su genocid i zločini počinjeni u moje ime, da me to obavezuje, da imam moralnu dužnost da odgovorim na tu činjenicu, da se distanciram od ideologije koja je do genocida dovela i borim se protiv nje, da njegujem kulturu sjećanja i poštujem žrtve. Jer Druga Srbija je, kako je to govorio <b>Radomir Konstantinović</b>, Srbija koja se ne miri sa zločinom.</p>
<p>Tako će biti zauvijek, ništa to ne može promijeniti, sva poricanja, negiranja, prećutkivanja i relativizacije su uzaludna rabota. Kao što je govorio <b>Jean Amery</b>, čovjek koji je preživio Aušvic: “Ako se dobro sjećam, Hans Magnus Enzensberger napisao je negde da je Aušvic prošlost, sadašnjost i budućnost Njemačke, ali on, nažalost, nije presudan, jer on i ljudi njegovog moralnog integriteta nisu narod”. Parafrazirajući Ameryja i Enzensbergera, moglo bi se reći: Srebrenica je prošlost, sadašnjost i budućnost Srbije.</p>

I 30 godina poslije: Genocid – zabranjena riječ u Srbiji

<p>Preduzeće Gradski saobraćaj Glavnog grada objavilo je danas na svojim društvenim mrežama informaciju o tome ko ostvaruje prava na besplatan prevoz, te koja je dokumenta potrebno priložiti.</p>
<p>Kako su naveli, prijave se podnose od 16. jula.</p>
<p>Na osnovu Odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Glavnog grada Podgorice, kako su naveli, pravo na besplatan prevoz ostvaruju penzioneri, osobe starije od 67 godina, osobe sa invaliditetom, te osobe u stanju socijalne potrebe utvrđene od strane organa državne uprave nadležnog za poslove socijalnog staranja sa područja Glavnog grada Podgorice</p>
<p>- Korisnici prava na besplatan prevoz mogu biti samo lica koja imaju prebivalište, odnosno odobren stalni boravak na teritoriji Glavnog grada Podgorice- naveli su u objavi na društvenim mrežama.</p>
<p>Kako dodaju, potrebno je podnijeti zahtjev, koji se popunjava na šalteru u zgradi Skupštine Glavnog grada, od 16. jula, svakog radnog dana i subotom od osam do 15 sati.</p>
<p>- Penzioneri prilažu fotokopiju lične karte (original na uvid), originalnu potvrdu koju izdaje Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje, kojom se dokazuje da putnik prevoza ima status lica penzionera/ke, uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Glavnog grada Podgorice- navode iz Gradskog prevoza.</p>
<p>Lica u stanju socijalne potrebe (utvrđena od strane nadležnog organa) prilažu fotokopiju lične karte (original na uvid), originalnu potvrdu kojom se dokazuje da se radi o porodici ili pojedincu (korisnicima) u kojima žive lica sa invaliditetom i domaćinstvima u kojima žive lica koja su u stanju socijalne potrebe, utvrđene od organa državne uprave nadležnog za poslove socijalnog staranja te uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Glavnog grada Podgorice.</p>
<p>- Ukoliko se radi o porodici koja je korisnik prava na socijalna davanja utvrđena od strane nadležnog organa državne uprave za poslove socijalnog staranja, potrebno je dostaviti uvjerenje o kućnoj zajednici, ovjereno kod notara, sa podacima o licima koja čine kućnu zajednicu- stoji u objavi.</p>
<p>Kako dalje navode, lica starija od 67 godina prilažu fotokopiju lične karte (original na uvid), uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Glavnog grada Podgorice, dok lica sa invaliditetom prilažu takođe fotokopiju lične karte (original na uvid), originalnu potvrdu ili rješenje nadležnog organa kojim se dokazuje status lica sa invaliditetom i uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Glavnog grada Podgorice.</p>
<p>- Korisnici koji ispunjavaju uslove i prilože potrebnu dokumentaciju na šalteru, biće fotografisani na licu mjesta, nakon čega im se odmah izdaje kartica za besplatan prevoz. Kartica mora imati prilikom svakog korišćenja linijskog prevoza- poručuju iz ovog podgoričkog preduzeća.</p>

Podgorica: Gradski prevoz besplatan za penzionere i socijalno ranjive, prijave do 16. jula

<p>Naš odnos prema Srebrenici je lakmus papir naše savjesti. Pokazuje ko smo kao ljudi, koliko vrijedimo kao političari i u kakvom društvu želimo da žive naša djeca - poručio je povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici dr Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza.</p>
<p>Danas, 11. jula, u tišini se klanjamo, kako je rekao, sjenima više od osam hiljada nevino ubijenih Bošnjaka u Srebrenici.</p>
<p>- Stravičan genocid počinjen nad njima prije tačno 30 godina nije samo rana jednog naroda. To je rana čovječanstva, rana Evrope, rana svih nas koji vjerujemo u pravdu, istinu i osnovno ljudsko dostojanstvo - naveo je Šehović.</p>
<p>On je naglasio da obilježavanje ovog dana nije samo komemoracija, već civilizacijska obaveza.</p>
<p>- To je moralni kompas koji razdvaja ljude od neljudi, politiku od propagande i državnika od onih koji funkciju koriste da ćute, da izbjegnu istinu i da umanje težinu počinjenog zločina. Zato, dok izražavamo pijetet prema žrtvama i njihovim porodicama, moramo jasno reći: genocid u Srebrenici bio je planski zločin. Nije se desio sam od sebe. Iza njega su stajale vojske, ideologije i politike - navodi Šehović.</p>
<p>Šehović je dalje istakao da retrogradne ideologije i danas imaju svoje mjesto u vrhu vlasti.</p>
<p>- Nažalost, kleronacionalističke ideologije, tri decenije kasnije, imaju svoje političke sljedbenike u samom vrhu crnogorske vlasti. To je poražavajuća istina. Jedino poraznije od toga je licemjerje onih koji danas polažu cvijeće u Potočarima, a sjutra nastavljaju da sjede u Vladi sa njihovim partnerima koji ne samo da negiraju ovaj genocid, nego i slave srebreničke zločince. To nije pomirenje. To je trgovina savješću zarad fotelje. Takvi ne mogu biti dostojni predstavnici ni svog naroda, ni evropske Crne Gore - kazao je Šehović.</p>
<p>Naš odnos prema Srebrenici je, kako navodi dalje Šehović, lakmus papir naše savjesti.</p>
<p>On pokazuje ko smo kao ljudi, koliko vrijedimo kao političari i u kakvom društvu želimo da žive naša djeca.“</p>
<p>- Zato, danas i svakog dana, sjećamo se. Pamtimo. Imenujemo. I borimo se. Protiv zaborava, protiv laži i protiv pokušaja da se zločin relativizuje, a počinioci predstave kao uzori. Ćutanje je kukavičluk, a svako negiranje saučesništvo - kaže Šehović.</p>
<p>Šehović je na kraju poručio da Srebrenica nije samo istorija, nego ispit čovječnosti.</p>
<p>- Taj ispit traje. Polažemo ga svakog dana kada govorimo ili ćutimo, kada biramo istinu ili korist, kada odlučimo da stojimo uz žrtve ili se sakrijemo iza neistina. Na tom ispitu ne pada se greškom, nego odlukom. Padamo kad svjesno okrenemo glavu, kad zločin nazivamo nesporazumom, a zločinca herojem. Tada ne gubimo samo obraz. Gubimo sebe. I ono što ostavljamo svojoj djeci - zaključio je Šehović.</p>

Šehović: Srebrenica je ispit čovječnosti, ćutanje o genocidu je kukavičluk, a negiranje saučesništvo

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>