Simulakrumi

Piše: Slobodan Jovanović

Da parafraziram mladog vojnika sa početka rata u Sloveniji 1991. godine - mi kao ispunjavamo kriterijume za članstvo EU, a EU kao kontroliše kako ih ispunjavamo. Nije mi jasno čemu ta farsa oko pregovora Crne Gore sa EU i tobožnjih ispunjavanja „evropskih vrijednosti“, iako niko živi više ni ne zna što se pod tim danas podrazumjeva, kada je jasno da je EU več donijela odluku da Crna Gora postane nova članica EU. Potpuno je besmisleno gubljenje vremena ovo glumatanje oko ispunjavanja uslova, kada je svakome sa zrnom pameti jasno da od većine u vlasti Crne Gore nije moguće napraviti Evropejce ni pomoću trikova. Što ta EU ne primi Crnu Goru ovakvu kakva je, jer je svima nama koji smo, od kad politički mislimo, članstvo u EU i evropske vrijednosti sanjali kao nedosanjanji san, jasno da postojeća vlast nikada neće reformisati Crnu Goru u demokratsko društvo, sa profesionalnim nezavisnim institucijama, nezavisnim i profesionalnim pravosuđem, bespogovornim poštovanjem ljudskih prava, medijskih sloboda i zaštitom svih ugroženih društvenih grupa.

Vojvoda Andrija Mandić, na sramotu Crne Gore predśednik crnogorskog parlamenta, sasvim nehotice je razotkrio da briselski činovnici, u ovom slučaju Marta Kos, komesarka EU za proširenje, nemaju pojma o Crnoj Gori, niti ih interesuje da se udube u prošlost i današnju realnost Crne Gore. Neka Marta Kos zamisli da joj predśednik parlamenta Austrije pokloni maketu zgrade Rajstaga kao simbola slovenačke skupštine, jer je u radu Rajstaga Austrougarske monarhije učestvovalo sedam poslanika slovenačke nacionalnosti. Jasno je da je Marta Kos svojim postupkom prihvatanja provokacije Andrije Mandića u vidu makete zgrade Zetske banovine, uvrijedila Crnu Goru i sve one kojima je to matična i jedina država, podržavajući velikosrpski projekat „srpskog sveta“, maketom koja simboliše okupaciju i nestanak Crne Gore. Hvala joj što nam je razvijala maglu o željama EU za dobrobit Crne Gore. Kako ono reče Vinston Čerčil na primjedbu da će Jugoslavija biti zona uticaja SSSR-a - „Pa nećete vi živjeti tamo“!

PAF-PAF STANDARDI

Žalosno je da se pristupni pregovori Crne Gore sa EU obavljaju više nego formalno, bez ikakvog poštovanja realnosti i političkog habitusa partija vlasti, čiji politički bekgraund je jasan svima u Crnoj Gori. Grljenje Marte Kos i ljigava simulacija srdačnosti sa četničkim vojvodom rječito govori da ne postoje nikakvi vrijednosni standardi, da je sve goli simulakrum i da mi svi koji želimo da vidimo Crnu Goru kao dio zapadne civilizacije i njenih vrijednosti moramo imati makar dva života da bi to doživjeli. Moram zamoliti Martu Kos i sve njene saradnike da ubuduće zaobiđu Crnu Goru, jer nam dodatno izazivaju gorušicu sramotnim glumljenjem srdačnosti i bajkama o napretku Crne Gore, uz licemjerno i praznoglavo kliberenje premijera Crne Gore, koji, dok seiri o navodnih 96% „izvršenog posla“, svojim paf-paf ponašanjem rječito pokazuje da on pojma nema ni što su izvorene evropske vrijednosti, niti razumije da demokratija nije donošenje zakona po receptu EU, već poštovanje Ustava, zakona i procedura do posljednje zapete i tačke.

Premijerova opaska da je Ustavni sud „pokazao zrelost“ je na nivou crnog humora. On, izgleda, zrelost Ustavnog suda mjeri svojim interesom i njegovim izbjegavanjem da donosi odluke o stvarima za koje bi brucoš svakog iole pristojnog pravnog fakulteta jasno vidio da su u konfliktu sa Ustavom Crne Gore. Vlast koja bira sudije Ustavnog suda među osobama bez dovoljnog radnog iskustva, politički, nacionalno i vjerski obojenih, umjesto da ih izabere među najeminentnijim pravnim imenima u Crnoj Gori, nekih i sa reputacijom svjetski priznatih eksperata, nema namjeru da štiti Ustav Crne Gore, niti ljudska prava i slobode, što mu je osnovna djelatnost.

Smiješno je u kojoj mjeri Marta Kos ne primjećuje lakonske odgovore crnogorskog premijera, površne i neiskrene, po principu „samo vi pričajte, mi idemo dalje“. Premijer je čovjek koji ne umije da sasluša argumente, jer da bi neko argumentovano razgovarao morao bi da poznaje elementarno sve oblasti politike, prava i uopšte društva o čijoj budućnosti odlučuje, uključujući i istorijske kontroverze i njihove zloupotrebe. Samo nezrela društva daju poluge vlasti u jednoj zemlji osobama bez životnog iskustva, sa sumnjivim biografijama, fakinskim ponašanjem i nepoštovanjem institucija države koju predstavlja.

BEZLIČNA BULUMENTA

Još je iritantnija svita oko premijera, koja bi se, da kojim slučajem politička većina na čelu vlade postavi onog konja, kojeg je Kaligula postavio za senatora, utrkivala ko će više da iskaže ljubav prema tom konju, da ga timari preko mjere i divi se njegovom izgledu i pameti. Ta bezlična bulumenta, sa parazitskim intelektualnim sklopom, stvara iluziju kod premijera da je toliko važan da nema obavezu da poštuje elementarne principe koje funkcija koju obnaša zahtjeva. Izbjegavanjem susreta sa kritičkom javnošću i političkim mišljenjima, što bi svaka inteligentna ličnost koristila za sopstvene korekcije i unaprijeđenje svog odnosa prema pojedinim političkim procesima, on, ustvari, skriva svoju intelektualnu skučenost. Rijetki intervjui na lažnom javnom servisu zato obiluju, ne ozbiljnim analizama, već bajkama o napretku, ulaganjima i sličnim izmišljenim Potemkinovim selima. Toliko laži u obećanjima mora dobiti svoje etimološko ostvarenje kroz izraz – Spajićev investicioni bum.

Nije čudo što je Spajić, zajedno sa Šešeljem i sličnim kapacitetima, svim srcem podržavao Donalda Trampa u kampanji za predśedničke izbore u USA. To je ista vrsta politike, prepune lažnih obećanja, prosperiteta, populističkih baljezgarija, neprimjerenih gafova, avanturizma, „lakih rješenja“, desničarske demagogije, nepoštovanje institucija, Ustava, zakona, procedura i pravila, ...

Najnovije Potemkinovo selo je novi grad u Podgorici, nazvan Velje brdo po toponimu na kojem treba tobože da se gradi. Još ne čusmo što je svrha te gluposti, osim korupcione namjere, poput beogradskog „Beograda na 'lebu i vodi“, jer za njegovo ostvarenje Crna Gora se mora dodatno zadužiti, bez ikakvog razumnog razloga, sem populističkih mantri o novim investicijama i podizanju GDP-a. Čemu će služiti stanovi? Da građani sa śevera prodaju svoja imanja i kupe stanove na Veljem brdu? Fali li građanima Podgorice stanova? Koliko ja znam nije mali broj onih koji imaju više stanova i bave se njihovim iznajmljivanjem! Pa će Veljim brdom još malo uvećati broj stanova za iznajmljivanje? Da ne pominjemo što će se i neko iz vlasti dobro „omastiti“.

STRATEGIJA NOJA

Ionako prezadužena Crna Gora, sa ogromnim platnim deficitom sa inostranstvom, sa ozbiljnim ciframa koje uskoro dospjevaju u vidu glavnica i kamata na prošle zajmove, dodatnim zaduženjem i povećanjem deficita koje će izazvati uvoz građevinskog materijala, jer Crna Gora skoro ništa ne proizvodi u toj oblasti, samo će još više zakopati Crnu Goru. Još nijesam čuo da zemlja koja ima ozbiljne finansijske probleme nastavlja da se neodgovorno ponaša i ne mijenja ništa u svom djelovanju. Izgleda da vlast nema baš najbolje mišljenje o građanima Crne Gore, kad nemaju ni elementarno poštovanje prema njihovoj inteligenciji?

Ko god se ozbiljnije bavi političkim analizama ne sumnja da se najozbiljije proevropske snage u Crnoj Gore nalaze u sadašnjoj opoziciji, liše zetskog Matije Gupca. Razočaravajuće je koliko je malo prostora posvetila toj opoziciji Marta Kos, jer ako je htjela, a očito da nije, da sazna u kojoj se mjeri Crna Gora reformiše i primjenjuje evropske standarde, najiskrenije informacije bi dobila na tom mjestu. Najiskrenije, jer sam ubjeđen da opozicija ne bi koristila taj razgovor da se politički obračunava sa bilo kim, već da da pun doprinos što bržem pristupanju Crne Gore članstvu u EU. Ali, Martu Kos nijesu interesovale činjenice, na djelu je strategija noja i zabijanja glave u pijesak, jer je EU odlučila da pokaže da je otvorena za nova proširenja, pa im Crna Gora dođe kao najbezbolniji novi član, koji EU neće ośetiti ni u ekonomskom, ni u populacionom smislu.

Zato potpuno razumijem dileme opozicije o načinu djelovanja, jer se teško opredijeliti između želje da Crna Gora bude dio najdemokratskijeg dijela svijeta, EU i cijene koju Crna Gora plaća sa vlašću koju trenutno ima u urušavanju svih vrijednosti, uništavanju identiteta naše države i svih civilizacijskih vrijednosti. I sam sam u dilemi što se dobija napuštanjem institucija? Što ako nikoga ne zabolje, da ne kažem što, zbog toga? Bojim se da bez podrške građana i njihovog izlaska iz zone komfora i uloge posmatrača, teško da će ta dilema imati pravo razriješenje. Ako je vama, građani, dobro, onda makar ćutite, śedite za tastaturom i tamo i nadalje pokazujte svoje emocije, dok vam od Crne Gore prave provizorijum. I pljujte po opoziciji što bez vas ne riješi vaše probleme