Na dan stravičnog zločina niz je krenuo pogrešno informisanom policijom o lokaciji na kojoj je ubijanje počelo, nastavio se „situacionim događajem“, savjetom da se svi vratimo normalnim životima, Danilom jednim i hot linijom

Milojko, jedan!

Ovoga puta istu bol dijeli skoro 20 porodica, hiljade i hiljade građana Crne Gore, a Vlada se, vjerovatno, vratila normalnom životu. Pošto ste nam dali tu mogućnost, premijeru Spajiću, svi vam danas dajemo otkaz

Milojko Spajić (Foto: Screenshot/YT Vlada Crne Gore)
Milojko Spajić (Foto: Screenshot/YT Vlada Crne Gore)

Možda premijer ne zna kako se čita naziv cetinjske bolnice, pa umjesto „Danilo I“, pročita „Danilo jedan“. Možda premijer Milojko Spajić ne zna razliku između SOS i Hot linije, pa u danima kada svi, i mediji i medicinski radnici i vatrogasci i građani biraju riječi, on i čelnici njegove Vlade to ne čine. Ili biraju pogrešne. 

Na dan stravičnog zločina niz je krenuo pogrešno informisanom policijom o lokaciji na kojoj je ubijanje počelo, nastavio se „situacionim događajem“, savjetom da se svi vratimo normalnim životima, Danilom jednim i hot linijom. 

Možda premijer ne zna da čita i razlikuje pojmove, ali dokazao je da zna da prepisuje. Kako? Tako što u fioci Ministarstva unutrašnjih poslova stoji nacrt Markovog i Mašanovog zakona u kojem je, vjerovatno slučajno, taksativno navedeno nekoliko teza koje je premijer „predložio“ sinoć. 

Kaže, nije znao za nacrt zakona, jer ga je inicijatorka, inače sestra jednog od ubijenih, poslala Vladi. Kako je kazao, bivšoj. I to je razlog zbog kojeg Milojko Spajić , građanin Crne Gore, ministar, pa na kraju premijer, nije znao za postojanje ove inicijative. Jedno povlači drugo. 

Vjerovatno premijer nije upućen ni u to da su porodice žrtava masakra u Medovini iz neđelje u neđelju hodale sa zagrljenim slikama njihovih najmilijih. Jer im je to jedino ostalo. Nije gledao nijedan serijal posvećen nezapamćenoj tragediji i vjerovatno nije ni sa kim komunicirao. Jer bi bar jednom, samo jednom, od nekoga čuo da inicijativa postoji. 

„Pogriješile“ su porodice jer su nacrt zakona poslale Vladi, jedinim ljudima koji su mogli da učine da prijedlog zakona bude upotpunjen i kompletan i spreman za usvajanje. Što nijesu razmišljale koja je i čija Vlada, nego su se sa bolom u očima i prazninom u duši pojaviile na vratima Vlade Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova. 

Ne na vrata Milojka Spajića i Danila Šaranovića lično, pa da se i pomisli da su pogriješile adresu. I da, najviše su pogriješile što su sve to uradili, ne da bi vratili ono što ne mogu - svoje najdraže, nego da drugi ne bi osjetili njihovu bol. 

Desilo se. Osjetili su. 

Ovoga puta istu bol dijeli skoro 20 porodica, hiljade i hiljade građana Crne Gore, a Vlada se, vjerovatno, vratila normalnom životu. Pošto ste nam dali tu mogućnost, premijeru Spajiću, svi vam danas dajemo otkaz.