<article>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je devet saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše. Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Baru dvije. Izdato je 509 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave. Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.</article>

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je devet saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Baru dvije.
&nbsp;Izdato je 509 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

Stanje na putevima

Hronika

Za 24 sata devet saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je devet saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
 Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Baru dvije.
 Izdato je 509 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 53 prekršajne prijave.
 Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja nalazi se među prioritetnim mjerama za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.&nbsp;
Iako je tekst zakona odavno pripremljen i spreman za usvajanje, on se i dalje ne nalazi u skupštinskoj proceduri, bez vidljivog institucionalnog pomaka.
O tome šta samoodređenje znači iz lične perspektive, šta zakon donosi – a šta ne, gdje leži politička i institucionalna odgovornost, kao i zašto se pitanje pravnog prepoznavanja rodnog identiteta uporno odlaže i kakve posljedice to ima po trans i rodno raznolike osobe u Crnoj Gori, u emisiji razgovaraju Danijel Kalezić, član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, i Iskra Đurišić, programska asistentkinja u Asocijaciji Spektra.
Emisija "Građanski ugao" na programu Televizije E je večeras u 18 i 22 sata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMJkzC-4622c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Građanski ugao: EU prioritet, domaći zastoj – gdje je zapelo sa zakonom o rodnom identitetu

Predsjednik Semokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter kazao je da je da ne želi da pomisli u kakvom stanju bi bila Prijestonica Cetinje da nema Zakona o prijestonici.
- Jedan od asocijacija bi mi bila "prosjački štap" - rekao je Huter.
Skupština Crne Gore raspravlja o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o Prijestonici.
Huter je podsjetio da je Zakon o Prijestonici donijet kako bi se Cetinju, kao istorijskom i kulturnom centru Crne Gore, pružila posebn apodrška za razvoj, unapređenje infrastrukture i prije svega poboljšao ekonomski položaj.
- Cilj je bio prevazilaženje stagnacije kroz obebjeđivanje potrebnih, posebnih budžetskih sredstva, te valorizacija statusa Prijestonice. Ključni razlozi za donošenje zakona - potvrđivanje i formalizovanje uloge Cetinja kao istorijske prijestonice Crne Gore - podsjetio je Huter.
Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Mirsad Nurković poručio je da će njihov poslanički klub podržati ovaj prijedlog zakona.
Ipak, smatra da nije "najsrećnije da se zahjtev odnosi na raspodjelu sredstava u odnosu na kapitalne projekte, one od kulturnog značaja i troškove koje ima prijestonica u redovnom radu".&nbsp;
- Zakon donijet 2017. prepoznao je bitnost Cetinja u istorijskom smislu i u današnjem vremenu kao stožera u ovom društvu. Da li su efektni ovog Zakona unaprijedili kvalitet života ljudi na Cetinju, kolege sa Cetinja to znaju. Volim bih da je traženo da raspodjela sredstava bude drugačija, da se više izdvaja za kapitalne projekte i investicije. Sve u svemu, očekujem da će ovo doprinijeti boljem radu i funkcionalnosti Prijestonice - poručio je Nurković.
Smatra da treba podržati sve što gradonačelnik i građani predlože, a misle da će unaprijediti život u tom gradu. Poručio je da očekuje da se i sjeveru garantuju određena sredstva i da bude zaštićen na sličan način kao Prijestonica.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da je asimetrična decentralizacija ključna da bi se svi problemi sistemski rješavali.
- Potpuno podržavam sve što dolazi iz drugih opština, kao i ovaj zahtjev što dolazi iz Prijestonice. I tako će biti sve dok budem na ovom mjestu - poručio je Dukaj.

Huter: Da nema zakona Prijestonica bi bila na prosjačkom štapu; Nurković: Sjever da bude zaštićen na sličan način

Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci prilika je da se podsjetimo svih sjajnih žena koje su svojim znanjem, hrabrošću i dostignućima pomjerale granice nauke i mijenjale svijet, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković &nbsp;u svojoj čestitki.&nbsp;
Prema njegovim riječima, njihova istrajnost i posvećenost ostaju trajna inspiracija novim generacijama djevojaka da vjeruju u svoje ideje, talenat i snagu.&nbsp;
- Svim ženama i djevojkama koje su izabrale put nauke želim mnogo uspjeha, istrajnosti i novih otkrića na njihovom profesionalnom putu - poručio je Đurašković.

Đurašković čestitao Međunarodni dan žena i đevojaka u nauci

Filmski centar Crne Gore učestvovaće na Evropskom filmskom marketu (European Film Market), koji se održava od 12. do 18. februara 2026. godine u okviru 76. Berlinskog filmskog festivala, sa ciljem promocije crnogorske kinematografije i jačanja međunarodne saradnje.
Predstavnici Filmskog centra Crne Gore imaće štand u prostoru Martin-Gropius-Bau, gdje će evropskim filmskim profesionalcima, producentima i distributerima predstaviti najnovija dostignuća domaće produkcije. Posjetioci će moći da se upoznaju sa aktuelnim filmskim projektima i koprodukcijama, relevantnim festivalima, kao i potencijalima Crne Gore kao atraktivne filmske destinacije.
Tokom trajanja marketa biće organizovana i projekcija filma „Planina“, reditelja Biljane Tutorov i Petra Glomazića, namijenjena distributerima, selektorima festivala i prodajnim agentima. Cilj je dalji međunarodni plasman ostvarenja koje je nedavno osvojilo Veliku nagradu žirija za najbolji međunarodni dokumentarni film na festivalu Sandens (Sundance Film Festival).
Na Evropskom filmskom marketu biće predstavljen i katalog „Montenegrin Cinema 2026“, koji sadrži pregled aktuelnih crnogorskih filmskih projekata u različitim fazama realizacije, kao i kapaciteti i potencijali zemlje za realizaciju međunarodnih produkcija.
Planirani su i brojni bilateralni sastanci sa predstavnicima vodećih svjetskih festivala i filmskih institucija, sa ciljem produbljivanja saradnje i razmatranja mogućnosti za organizaciju posebnih programa posvećenih crnogorskoj kinematografiji na međunarodnim festivalima.
Evropski filmski market, uz markete u Kanu i American Film Market, predstavlja jedan od tri najznačajnija filmska tržišta u svijetu i okuplja profesionalce iz više od 130 zemalja.
Filmski centar Crne Gore kontinuirano učestvuje na ovom prestižnom događaju od 2019. godine.

Za 24 sata devet saobraćajnih nezgoda

Tagovi

Građanski ugao: EU prioritet, domaći zastoj – gdje je zapelo sa zakonom o rodnom identitetu

Huter: Da nema zakona Prijestonica bi bila na prosjačkom štapu; Nurković: Sjever da bude zaštićen na sličan način

Đurašković čestitao Međunarodni dan žena i đevojaka u nauci

Filmski centar Crne Gore predstavlja domaću kinematografiju na Evropskom filmskom marketu u Berlinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO