<article>Dinari Smailovoj su, nakon saslušanja u Višem sudu, određene dvije mjere nadzora i to obaveza povremenog javljanja državnom organu, jednom mjesečno i oduzimanje putne isprave – pasoša, navedeno je u saopštenju. Smailova je, kako navode iz Višeg suda, saslušana po molbi za izručenje Republike Kazahstan, u cilju vođenja krivičnog postupka, a zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo prevara, tj. krađa tuđe imovine putem obmane i zloupotrebe povjerenja, izvršena u grupi osoba sa prethodnim dogovorom u više navrata, u vezi sa dvije ili više osoba obmanjujući i zloupotrebljavajući povjerenje korisnika informacionog sistema u posebno velikom obimu iz čl. 190 dio 4 stav 2 Krivičnog zakonika Kazahstana.</article>

Dinari Smailovoj su, nakon saslušanja u Višem sudu, određene dvije mjere nadzora i to obaveza povremenog javljanja državnom organu, jednom mjesečno i oduzimanje putne isprave – pasoša, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Smailova je, kako navode iz Višeg suda, saslušana po molbi za izručenje Republike Kazahstan, u cilju vođenja krivičnog postupka, a zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo prevara, tj. krađa tuđe imovine putem obmane i zloupotrebe povjerenja, izvršena u grupi osoba sa prethodnim dogovorom u više navrata, u vezi sa dvije ili više osoba obmanjujući i zloupotrebljavajući povjerenje korisnika informacionog sistema u posebno velikom obimu iz čl. 190 dio 4 stav 2 Krivičnog zakonika Kazahstana.

Portal ETV

Dinara Smailova ispred Višeg suda u Podgoirici

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Viši sud: Smailova jednom mjesečno da se javlja državnom organu, oduzet joj pasoš

Dinari Smailovoj su, nakon saslušanja u Višem sudu, određene dvije mjere nadzora i to obaveza povremenog javljanja državnom organu, jednom mjesečno i oduzimanje putne isprave – pasoša, navedeno je u saopštenju. 
Smailova je, kako navode iz Višeg suda, saslušana po molbi za izručenje Republike Kazahstan, u cilju vođenja krivičnog postupka, a zbog osnovane sumnje da je počinila krivično djelo prevara, tj. krađa tuđe imovine putem obmane i zloupotrebe povjerenja, izvršena u grupi osoba sa prethodnim dogovorom u više navrata, u vezi sa dvije ili više osoba obmanjujući i zloupotrebljavajući povjerenje korisnika informacionog sistema u posebno velikom obimu iz čl. 190 dio 4 stav 2 Krivičnog zakonika Kazahstana.

Rusija i Ukrajina danas su razmijenili po 246 ratnih zarobljenika, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenio je Tass.
Kao rezultat pregovaračkog procesa iz Ukrajine je vraćeno 246 ruskih vojnika, a oslobođen je isti broj ukrajinskih vojnika. Kao gest dobre volje, Kijevu je predat i 31 ranjenik, dok je u Rusiju prebačeno 15 ruskih vojnika kojima je potrebna hitna medicinska pomoć, navodi se u saopštenju.
Ističe se da se ruski vojnici koji su se vratili iz zarobljeništva nalaze se na teritoriji Bjelorusije, gdje dobijaju pomoć i omogućen im je razgovor sa članovima porodice, a biće prevezeni u Rusiju na liječenje i rehabilitaciju.
Pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika posredovali su Ujedinjeni Arapski Emirati.

Rusija i Ukrajina razmijenile po 246 ratnih zarobljenika

Tri osobe su povrijeđene u naselju Nikoljac u Bijelom Polju kada je kamion Komunalnog preduzeća, iz za sada neutvrđenih razloga, udario u cvjećaru oko 17.30 sati. Kako saznaje Televizija E, samo je vlasnik bio u cvjećari u trenutku udara, a tri radnika koja su bila u vozila su povrijeđena i nalaze se u bolnici u Bijelom Polju. Prema našim nezvaničnim saznanjima, oni su van životne opasnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419180416_e6a095f3de09d9cf81484b98b7a9e589dab600b498a93213657b6717e1dba918.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250419180416_e6a095f3de09d9cf81484b98b7a9e589dab600b498a93213657b6717e1dba918" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Saobraćajna nezgoda u naselju Nikoljac u Bijelom Polju"> <figcaption>Saobraćajna nezgoda u naselju Nikoljac u Bijelom Polju(Photo: TV E/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Izviđaj je u toku, te se ne zna još tačno što se desilo, ali očevici za Televiziju E kažu da je na samo 50 metara od cvjećare kamion vršio utovar smeća iz kontejnera, te da je nedugo poslije toga udario u cvjećaru. Vlasnik cvjećare "Božica" Blagoje Drobnjak je u tom momentu bio u cvjećari, a kad je vidio što se dešava sakrio se ispod stola koji je vozilo komunalnog odguralo unutra zajedno sa njim. Srećom, ostao je nepovrijeđen. Komšije koje su bile u tom momentu u ulici izvukle su povrijeđene radnike komunalnog iz vozila, ali ni sami nisu tačno vidjeli šta se desilo, samo su čuli ubrzanje i prasak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250419180416_3129bea480a5a9c56950bb1ff16e2e0dd64a99b930872db522c1465a444c5988.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250419180416_3129bea480a5a9c56950bb1ff16e2e0dd64a99b930872db522c1465a444c5988" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Saobraćajna nezgoda u naselju Nikoljac u Bijelom Polju"> <figcaption>Saobraćajna nezgoda u naselju Nikoljac u Bijelom Polju(Photo: TV E/Arnela Hajdarpašić)</figcaption> </figure>  Iz Operativno-komunikacionog centra su za Portal ETV potvrdili da se saobraćajna nezgoda desila, da ima povrijeđenih, ali da nemaju više informacija.

(FOTO) Bijelo Polje: Kamion Komunalnog preduzeća udario u cvjećaru, troje povrijeđenih

Šef diplomatije talibanskih vlasti u Kabulu Amir Kan Mutaki izrazio je zabrinutost zbog masovnog protjerivanja Avganistanaca iz Pakistana, nakon sastanka sa pakistanskim ministrom spoljnih poslova Mohamedom Išakom Darom.
Amir Kan Mutaki je „izrazio svoju duboku zabrinutost zbog situacije i protjerivanja avganistanskih izbjeglica iz Pakistana“, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Avganistanski zvaničnik je pozvao pakistanske vlasti da spriječe kršenje prava Avganistanaca.
Išak Dar danas boravi u Kabulu, u jeku kampanje protjerivanja Avganistanaca zbog koje je Pakistan za dvije nedjelje napustilo 85.000 ljudi, od kojih više od polovine čine djeca.
On je uoči posjete izrazio nadu u izlazak iz krize u odnosima dvije susjedne zemlje.
Islamabad optužuje Avganistance u Pakistanu da su „povezani sa terorizmom i trgovinom drogom“, dok talibanska vlada osuđuje „nasilje“ i optužuje svog susjeda da koristi migrante „u političke svrhe“.
Pakistanska vlada poništila je 1. aprila 800.000 boravišnih dozvola za Avganistance.
Od 1. aprila, „84.869 avganistanskih državljana vraćeno je u svoju zemlju“, rekao je juče zvaničnik pakistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, dodajući da će se kampanja protjerivanja nastaviti.
Prema podacima UNHCR, 58 odsto protjeranih Avganistanaca iz Pakistana su djeca.

Kabul izrazio zabrinutost zbog protjerivanja Avganistanaca iz Pakistana

Rusija je saopštila da su njene snage potisnule ukrajinske trupe iz jednog od posljednjih preostalih sela koje su držale u Kurskoj oblasti, koju je Ukrajina napala prije više od osam mjeseci.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, u međuvremenu, 19. aprila najavio dvodnevno primirje povodom pravoslavnog praznika Uskrsa. Ove godine pravoslavna Uskršnja nedjelja pada 20. aprila, na isti dan kao i zapadni Uskršnji praznik.
Kijev nije odmah komentarisao tvrdnju ruskog Ministarstva odbrane od 19. aprila o ponovnom zauzimanju sela Olešnja u Kurskoj oblasti, na granici s Ukrajinom.
Ako se potvrdi, ruske trupe bi se približile potpunom izbacivanju ukrajinskih snaga iz Kurske oblasti, što je za Kremlj predstavljalo stalni izvor neprijatnosti.
Dalje na istoku, ukrajinske trupe nastavile su da drže male djelove teritorije u Belgorodu, još jednoj ruskoj pograničnoj oblasti. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njegov glavni vojni komandant, general Oleksandr Sirski, najavili su upad prošle nedjelje.
Kako se vrijeme mijenja, a natopljeno bojno polje učvršćuje, i Rusija i Ukrajina su pokrenule male proljetne ofanzive.
Rusko Ministarstvo odbrane je takođe saopštilo 19. aprila da njegove trupe pokušavaju da potisnu ukrajinske snage iz Gornala, sela oko 11 kilometara južno.
Uprkos sporazumu o ograničenom prekidu vatre, Kijev i Moskva su nastavili da se međusobno gađaju raketama i dronovima. Tokom protekle nedjelje, ruske balističke rakete pogodile su nekoliko civilnih ciljeva, ubivši ili ranivši veliki broj civila.
U Kupjansku, gradu istočno od Harkiva, na koji ruske trupe pokušavaju da napreduju, ruski avioni su navodno bacili više od pola tuceta "klizećih" bombi na ciljeve u i oko grada. Vojni administrator grada je rekao da je najmanje pet osoba ranjeno.
Klizeće bombe su teške bombe koje su opremljene sistemima za navođenje, omogućavajući im da budu bačene iz aviona van dometa ukrajinskih sistema protivvazdušne odbrane. Ruske snage su koristile oružje sa razornim učinkom na ukrajinsku odbranu.
Ukrajinsko vazduhoplovstvo je saopštilo da je Rusija lansirala skoro osam desetina dronova tokom noći 19. aprila. Više njih je ili presretnuto ili elektronski ometano, tvrdi vojska.
Rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da su sistemi protivvazdušne odbrane oborili dva ukrajinska drona tokom noći.
Putinova najava uskršnjeg primirja došla je tokom sastanka sa najvišim vojnim komandantom Rusije, generalom Valerijem Gerasimovim. U videu koji je objavio Kremlj, Putin je rekao da će ruske snage poštovati primirje sve dok ukrajinske trupe to isto čine.
Nije jasno koliko je ruski prijedlog iskren ili da li će ukrajinski komandanti takođe pristati na uskršnje primirje.

Moskva se približava potiskivanju ukrajinskih trupa iz ruske teritorije

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Viši sud: Smailova jednom mjesečno da se javlja državnom organu, oduzet joj pasoš

Rusija i Ukrajina razmijenile po 246 ratnih zarobljenika

(FOTO) Bijelo Polje: Kamion Komunalnog preduzeća udario u cvjećaru, troje povrijeđenih

Kabul izrazio zabrinutost zbog protjerivanja Avganistanaca iz Pakistana

Moskva se približava potiskivanju ukrajinskih trupa iz ruske teritorije

PRATITE TVe UŽIVO