Unutrašnja kontrola MUP-a: Privodimo kraju istragu, uskoro odluka o postupanju policajaca na Cetinju
Od zločina na Cetinju, kada je Aleksandar Martinović iz tog grada usmrtio 13 osoba, među kojima je bilo i dvoje djece, prošla su dva i po mjeseca.
Kako bi utvrdila da li su policajci postupali profesionalno u akciji kada je Martinović išao od kuće do kuće i ubijao komšije, prijatelje, kumove i rođake, Unutrašnja kontrola MUP- a je formirala predmet. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova najavljuju da će odluka ubrzo biti donesena.
– Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova je, u okviru zakonskih ovlašćenja, nakon sprovedene analize informacije koja je dostavljena ovom Odjeljenju od strane Uprave policije 17. februara 2025.godine, a koja je sačinjena na okolnosti tragičnog događaja na Cetinju 1. januara 2025. godine, pokrenulo postupak unutrašnje kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika u vezi sa preduzimanjem odgovarajućih mjera i radnji u predmetnom slučaju. Po navedenom osnovu, u toku je postupak unutrašnje kontrole u kojem će se utvrditi činjenice i okolnosti o postupanju policijskih službenika u vezi sa predmetnim događajem. Očekujemo da će postupak unutrašnje kontrole biti ubrzo okončan, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena – saopšteno je "Danu" iz MUP- a.
Ogorčena javnost više puta je pozivala na ostavke i utvrđivanje odgovornosti, a u više navrata su organizovani i protesti i blokade saobraćajnica u nekoliko gradova. Nažalost, period od dva i po mjeseca nije bio dovoljan da nadležni utvrde da li je neko od policijskih službenika prilikom postupanja prije i nakon masovnog ubistva prekršio zakon ili pravila službe, a čelnici bezbjednosnih službi nijesu osjetili moralnu odgovornost zbog koje bi podnijeli ostavku.
Proteste zbog tragedije na Cetinju organizovala je neformalna grupa studenata "Kamo śutra?", tražeći prvo ostavke, a zatim i smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Brojni građani su im se pridružili, pa su u nekim gradovima i sami organizovali blokade saobraćajnica. Da mora postojati odgovornost zbog masovnog ubistva potvrdilo je istraživanje CG puls, koje su sproveli Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut DAMAR.
– Politička i institucionalna odgovornost – više od polovine građanstva (56,7 odsto) smatra da neko mora snositi odgovornost za događaje 1. januara na Cetinju. Ovaj stav prevazilazi uobičajene demografske i partijske podjele i ukazuje na snažnu potrebu za transparentnošću i pravdom – pokazalo je istraživanje.
Na temu informisanosti i odnosa prema protestima – 86 odsto građana i građanki čulo je za proteste koje je pokrenula neformalna studentska grupa "Kamo śutra?", a 17,4 odsto je aktivno učestvovalo, što je znatno veći protestni potencijal od broja onih koji su do sada bili na ulicama.
– Podrška studentskim zahtjevima – 61,1 odsto podržava zahtjeve "Kamo śutra?", a najveću podršku imaju oni zahtjevi koji se odnose na sistemske reforme u oblasti mentalnog zdravlja (59,7 odsto), unapređenje sektora bezbjednosti (59,2 odsto), efikasniji institucionalni odgovor na problem oružja (59,4 odsto), vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta (58,9 odsto), objavljivanje svih činjenica o zločinu – tužilaštvo i Vlada (57-58 odsto). Individualna politička odgovornost – izražena je podrška zahtjevima za ostavku ministra unutrašnjih poslova (48,2 odsto) i potpredsjednika Vlade za bezbjednost (46,7 odsto) – pokazuju podaci iz istraživanja.