Postignuti su značajni rezultati u predmetima ratnih zločina. Izrečena presuda S.P. za zločine počinjene u Foči 1992. godine, kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od davdeset godina, predstavlja važan korak naprijed za crnogorsko pravosuđe i može podstaći druge žrtve seksualnog nasilja da se jave i potraže pravdu.
To se navodi u Izvještaju o napretku tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za Crnu Goru Serža Bramerca, za period od 16. maja do 15. novembra 2025. godine, koji je predstavljen Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U dokumentu se ističe da je potvrđena optužnica koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv Z.G, zbog sumnje da je počinio zločine, što pokazuje da bliska saradnja između Tužilaštva Mehanizma i SDT-a daje pozitivne rezultate.&nbsp;
Ovom optužnicom se prvi put u Crnoj Gori optuženi tereti za zločine protiv čovječnosti.
Napominje se da je optužnica potkrijepljena obimnim dokaznim materijalom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Mehanizma, u skladu sa nedavnim izmjenama Krivičnog zakonika Crne Gore.
Vrhovni državni tužilac je privremeno rasporedio dva tužioca iz Vrhovnog državnog tužilaštva radi pomoći u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
U izvještaju je istaknuto da će Tužilaštvo Mehanizma nastaviti da pruža neophodnu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu i izrazilo je očekivanje da će u narednom periodu izvještavati o još značajnijem napretku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Bramerc pohvalio rad u predmetima ratnih zločina

Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu protiv I.K. iz Podgorice zbog sumnje da se jednoj osobi predstavio kao rođak i zahtijevao da mu pozajmi 2.000 eura koje će mu vratiti idućeg dana, a što nije učinio.
- On se nalazi u pritvoru u UIKS-u zbog postupka koji se protiv njega vodi takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, na teritoriji više gradova Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv njega je tokom vikenda podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“.
Krivična prijava podnijeta je i protiv B.K. iz Tivta zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Na način što je, kao osnivač i ovlašćeno lice jednog privrednog društva, ugovorio izvođenje radova na rekonstrukciji jednog objekta u Herceg Novom, sa investitorom zaključio ugovor o izvođenju radova i obavezao se da pribavi sve neophodne dozvole od nadležnih državnih i inspekcijskih organa prije izvođenja radova, što osumnjičeni nije učinio - naveli su u policiji.
Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu i protiv F.K. zbog sumnje na utaju.
- Na način što je, sa oštećenim licem ugovorio najam priključnog vozila vrijednosti 6.000 eura, na vremenski period od tri do četiri dana, na to ime predavši oštećenom novac u iznosu od 100 eura - dodali su u policiji.
Nakon isteka roka za vraćanje predmetnog vozila F.K. je oštećenog obavijestio da mu je vozilo i dalje potrebno i da će kod njega ostati duži vremenski period.
- Te se obavezao da će mu novac na ime daljeg najma isplatiti u najskorijem roku, što međutim, ovo lice nije učinilo, već je nastavio koristiti vozilo neisplaćujući oštećenom licu najam - dodali su u policiji.
Policija je od F.K. oduzela i vratila vlasniku vozilo, te je protiv F.K., po nalogu postupajućeg tužioca, podnijeta krivična prijava.
Osim toga, zbog sumnje da na zloupotrebu povjerenja krivična prijava podnijeta je protiv T.R., dok se L.Ć. sumnjiči za zloupotrebu povjerenja putem podstrekavanja.
- Sumnja se da je T.R. krivično djelo koje joj se stavlja na teret izvršila na način što je zloupotrijebila povjerenje sada pokojnog lica koje joj je dato izdavanjem punomoćja za raspolaganje novčanim sredstvima na njegovim žiro računima otvorenim u jednoj poslovnoj banci, u filijali u Herceg Novom, a o kojem se za novčanu naknadu brinula u vremenskom periodu od nekoliko godina, tokom njegovog života - kazali su u policiji.
Nakon njegove smrti u novembru 2025. godine T.R. je, po prethodnom dogovoru i uz podstrekavanje L.Ć., supruge sada pokojnog pomenutog lica, sa kojim nije živjela dugi niz godina, realizovala dogovorenu transakciju novca i zloupotrijebila povjerenje datog ovlašćenja za raspolaganje novčanim sredstvima pokojnika.
- Ona je sa tekućeg računa ovoga lica izvršila transfer novca na račun osumnjičene L.Ć. i na taj način joj pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 30.000 eura, a nanijela štetu, odnosno povrijedila nasljedni dio zaostavštine potomaka počivšeg lica - dodali su u policiji.

Krivična prijava Podgoričaninu: Predstavio se kao rođak i tražio pozajmicu od 2.000 eura

Apelacioni sud Crne Gore je usvojio žalbu Višeg državnog tužilaštva i preinačio presudu Višeg suda u Podgorici i Nenada Miloševića osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina i 3 mjeseca u koju mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.
Kako je saopšteno, Milošević je oglašen krivim za krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
Ova odluka je, kako je saopšteno, objavljena danas nakon završenog pretresa pred ovim sudom.
- U preostalom dijelu koji se odnosi na izrečene mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta i obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, prvostepena presuda je ostala neizmijenjena - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici optuženi Nenad Milošević oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo na mah u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 godina i 5 mjeseci, povodom događaja od 20.06.2020.godine kada su lišeni života stric i strina optuženog.
Podsjećamo, tragediji u cetinjskom naselju Humci je prethodila rasprava povodom neriješenih imovinskih odnosa. Milošević je toga dana prišao stricu koji je izlazeći iz automobila priču započeo zbog tužbe koju je bratanić podnio protiv njega a onda počeo da izgovara najgrublje uvrede na račun majke, supruge i pokojnog brata optuženog Miloševića.
Nakon izgovorenih psovki, Branko je na metar prišao optuženom Nenadu Miloševiću, gurnuo ga i potom pljunuo.
Tada je Brankova supruga krenula da trči prema njima sa oklagijom u ruci i uz viku.
Milošević je potegao pištolj i u strica i njegovu suprugu ispalio po dva metka u glavu.

Apelacioni sud preinačio presudu: Nenad Milošević osuđen na 18 godina i tri mjeseca zatvora

Suđenje u ponovljenom postupku zbog pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka odloženo je danas pred podgoričkim Višim sudom. Zbog tog krivičnog djela u prvom postupku optužbi su oslobođeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.&nbsp; Razlog današnjeg odlaganja bio je što većina optuženih, kako ističu njihovi advokati, nijesu mogli pristupiti ročištu jer im je od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru u trajanju od pet godina.&nbsp; Kako su pojasnili advokati od odbrane, neki od optuženih danas su pušteni da pređu granični prelaz Vraćenovići, dok su drugi obavijestili sud da im je izrečena zabrana.&nbsp; Zabrana ulaska u Crnu Goru izrečena je Petru Zolaku, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljković i Srđan Svjetlanović. Sudu su danas od optuženih pristupili Mitar Knežević i Albijanić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251216121228_e102ce2054df9dbdf69ccce5057c13dd23b22963a537e8375f6a869c017c357a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251216121228_e102ce2054df9dbdf69ccce5057c13dd23b22963a537e8375f6a869c017c357a" data-rendition-name="original" width="562" height="507" loading="lazy" alt="Albijanić"> </figure>  Sud je konstatovao da je optuženi Nemanja Miljković putem mejla sud obavijestio da mu je MUP CG zabranio ulazak u Crnu Goru u trajanju od pet godina. Advokat Miloš Vuksanović je sudu kazao da su mu optuženi Svjetlanović i Miljković javili da još čekaju na graničnom prelazu i da ih i dalje nadležni ne puštaju da uđu u našu državu. Optuženi Albijanić je sudu kazao da su i njega zadržali na granici i pustili ga nakon 45 minuta. Postupajući sudija Veljko Radovanović istakao je da će od MUP-a Crne Gore tražiti potvrdu o zabranu ulaska u Crnu Goru za pomenute optužene. Novo ročište zakazano je za 18. februar.&nbsp; Podsjećamo, pred podgoričkim Višim sudom 25.2.2025. izrečena je oslobađajuća presuda u postupku povodom oružane pljačke Pošte i ubistva Ljubiše Mrdaka. U ranijoj žalbi porodice Mrdak, između ostalog, predloženo je da se oslobađajuća presuda preinači u osuđujuću ili da se ukine i postupak vrati na ponovno suđenje. Apelacioni sud je 4. novembra 2025. objavio da je uvažio žalbu na oslobađajuću presudu &nbsp;zbog čega će se ponovo suditi. Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura. Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine. Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije I nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Pljačka pošte i ubistvo Mrdaka: Optuženima MUP zabranio ulazak u Crnu Goru, suđenje odgođeno

Tri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se jutros dogodila u centru Podgorice, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC-a.
Nezgoda se dogodila oko 9:30 sati u Ulici Marka Miljanova, kada su se, iz za sada neutvrđevih razloga, sudarila dva vozila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FfBf-E7rA0Mg%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom sudara vozila, jedno se prevrnulo na bok. U OKC-u nijesu imali informaciju o stepenu povreda učesnika nezgode.
Policija je izvršila uviđaj.

Podgorica: U udesu povrijeđene tri osobe

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Marija Žižić

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić podnijeli su krivičnu prijavu protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje (farmaceutkinje) u apoteci u Opštoj bolnici Nikšić B. Š. (61) zbog sumnje da je od 9. februara 2021. do 28. januara ove godine neobavljanjem svoje službene dužnosti u odnosu na promet ljekova i medicinskih sredstava na malo nanijela štetu budžetu ove zdravstvene ustanove u iznosu od 3.860 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava je, kako se navodi u saopštenju, podnijeta Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću u redovnom postupku, a ona se sumnjiči da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
- Ona je neevidentiranjem, nepravilnim vođenjem evidencija i nerazduživanjem ljekova kroz elektronski sistem prouzrokovala stvaranja viška ljekova i medicinskih sredstava za koje u većem broju nije bilo moguće utvrditi porijeklo, dok su se čuvali u prostorijama i na mjestima koji nijesu predviđeni za ovu namjenu, zbog čega se ovi ljekovi i druga sredstva više ne mogu naći u prometu - precizirali su iz Uprave policije.

Krivična prijava protiv šefice Odsjeka za medicinsko snabdijevanje u nikšićkoj bolnici: Osumnjičena da je nanijela štetu u iznosu od 3.860 eura

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da su Osnovni sud u Ulcinju i Viši sud u Podgorici propustili da zaštite pravo A.A. na privatnost i dostojanstvo, kada su odlučivali o uništenju groblja njegove sestre i stričeva, jer nisu prepoznali značaj svetosti grobova i pijeteta prema posmrtnim ostacima njegovih srodnika koji su trajno uništeni. Sud je ukinuo presudu Višeg suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje.
A.A. već 27 godina vodi sudski postupak jer je u decembru 1995. godine bagerista građevinskog preduzeća “Primorje”, prilikom proširenja puta, trajno uništio grobove njegovih predaka – sestre i dva strica. Svjedok je potvrdio da je rovokopač odnio zemlju, zajedno sa posmrtnim ostacima.
Iako je građanin pokrenuo parnični postupak 1998. godine, prvo mu je iz procesnih razloga odbačena tužba, a potom je tuženo preduzeće ušlo u stečaj. Tek u aprilu 2023. godine, odnosno 25 godina od podnošenja tužbe, Osnovni sud u Ulcinju je donio prvu, meritornu odluku, presudio u korist A.A. i dosudio mu na ime duševnih bolova dvije i po hiljade eura, od ukupno pet, koliko je tražio. Ovakvu presudu potvrdio je podgorički Viši sud.
Ustavni sud je utvrdio da se Osnovni i Viši sud uopšte nisu bavili pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života i pravom na dostojanstvo građanina A.A, niti su vrijednovali sam pojam pijeteta i brige prema posmrtnim ostacima umrlog lica.
- A.A. je imao 52 godine kada je inicirao postupak u vrijeme opštepoznatih kriznih okolnosti devedestih godina, a u vrijeme odlučivanja Ustavnog suda po njegovoj podnijetoj žalbi ima 79 godina i, po ocjeni Suda, apsolutno ustavnopravno argumentovano problematizuje sistemske propuste države Crne Gore, odnosno sudova - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Vijeće Ustavnog suda je zaključilo da sudovi, prilikom određivanja visine naknade za pretrpljene duševne bolove, nisu imali u vidu standarde Evropskog suda za ljudska prava koji se odnose na povredu prava na privatnost.
- Razlozi koji su opredijelili sudove na ovako dosuđenu novčanu naknadu ne mogu se smatrati odgovarajućim i dovoljnim, niti mogu predstavljati pravno zadovoljenje za podnosioca, a u kontekstu pijeteta prema posmrtnim ostacima u crnogorskom pravu, koji pijetet dobija na značaju saznanjem da podnosilac ni danas ne zna gdje se nalaze posmrtni ostaci njegovih srodnika - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Legitiman cilj i obaveza države je zaštita svetosti groba, odnosno iskazivanje pijeteta prema preminulima i poštovanju mira grobova, što sudovi nisu prepoznali, čime je došlo do kršenja prava na privatnost.
Ustavni sud je naložio Višem sudu u Podgorici da, u ponovnom postupku, ovako složeno pitanje sagleda kroz širi kontekst i donese presudu zasnovanu na praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Ustavni sud: Sudovi nijesu zaštitili svetost grobova i dostojanstvo porodice

N.R. (25) uhapšen je i protjeran iz Crne Gore zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Njega je kontrolisana policija na Graničnom prelazu Ranče, dok se nalazio kao saputnik u vozilu beogradskih registarskih oznaka.&nbsp;
Kod njega je pregledom pronađeno pvc pakovanje od oko 14 grama marihuane mase i tri ručno pravljenje cigarete sa sadržajem ove &nbsp;droge.
Testiranjem je utvrđeno da je N.R. pozitivan na kokain i marihuanu nakon čega je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. &nbsp;
- Njemu je od strane inspektora za strance uručeno rješenje o protjerivanju iz Crne Gore - navedeno je objavi Uprave policije na mreži X.

GP Ranče: Kod mladića pronađena droga, utvrđeno da je pozitivan na kokain i marihunu, pa protjeran iz Crne Gore

G.A. (42) iz Plužina uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom protivpravno lišenje slobode.
On se sumnjiči da je dječaka (11), protivno njegovoj volji i uz upotrebu fizičke snage, odveo u svoj stan gdje mu je prijetio i tukao ga.
Nako što su svjedoci prijavili ovaj slučaj policiji, preduzete su hitne mjere i radnje, G.A. je pronađen i doveden u službene prostorije gdje su od njega prikupljena obavještenja na zapisnik. 
Osim toga, muškarac je alkotestiran, i utvrđeno mu je prisutno 1,85 g/kg alkohola u organizmu.
Oštećeni maloljetnik je odvezen na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede.
Sa događajem je policija upoznala tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, kao i tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. 
- Osnovni državni tužilac se izjasnio da se u radnjama G.A. stiču elementi krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom protipravno lišenje slobode, te je ovo lice lišeno slobode i on će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Plužine: Osumnjičen da je odvukao dječaka u stan, prijetio mu i tukao ga

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,09 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.&nbsp;
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 3,09 miliona vozila

Fiskalni savjet nije samo još jedno savjetodavno tijelo: on je korektiv, sigurnosni mehanizam i jedan od stubova fiskalne stabilnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obrazloživši danas u Skupštini prijedloge za izbor člana Fiskalnog savjeta i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
On je, kako se navodi u saopštenju, podsjetio da je višegodišnje kašnjenje u njegovom formiranju suštinski fiskalni i institucionalni problem.
Govoreći o ekonomskoj slici, Milatović je ukazao na potrebu za jačim fiskalnim pravilima i realnim projekcijama.
- Danas živimo paradoks: ekonomija raste 2 odsto, a inflacija je 5 odsto, a trebalo bi da bude obrnuto - kazao je Milatović.&nbsp;
Rekao je da Fiskalni savjet mora biti „prva profesionalna linija odbrane od populizma i neodrživih odluka“.
Predsjednik je predložio Stevana Gajevića za člana Fiskalnog savjeta, nakon transparentnog i stručnog postupka, ističući njegov dugogodišnji rad u finansijskom sektoru i sudsko-vještačku praksu kao garanciju profesionalne nezavisnosti i integriteta.
Istovremeno je Skupštini predložio da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda imenuje mr Sinišu Bjekovića, uz podsjećanje na povjerenje javnosti i kontinuitet rezultata institucije Zaštitnika u prethodnom mandatu. „Izbor Zaštitnika nije formalnost, već odluka o snazi institucije koja treba da bude prva adresa građaninu kada osjeti nepravdu.“.
Osvrćući se na zagađenje vazduha u Pljevljima, Milatović je kazao da je riječ o jednoj od najozbiljnijih ekoloških i zdravstvenih prijetnji u Crnoj Gori, te da su nadležni morali pokazati veću odgovornost kada je u pitanju rješenje situacije koja šteti zdravlju građana i građanki Pljevalja.&nbsp;
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče u Pljevljima više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila. Mi smo već danas morali da imamo u pljevljima makar 5 ministara koji zajedno sa donosiocima odluka u Elektroprivredi treba da vide kako da se sanira šteta. Nažalost nemamo ni jednog člana vlade u Pljevljima - zaključio je Spajić.&nbsp;

Milatović: Fiskalni savjet je prva profesionalna linija odbrane od populizma

Regionalna saradnja ključni je preduslov za efikasan odgovor na savremene bezbjednosne izazove, naročito kada je riječ o transnacionalnom kriminalu i migracionim kretanjima, poručeno je sa Generalne skupštine Asocijacije šefova policija zemalja Jugoistočne Evrope (SEPCA).
Iz Uprave policije su saopštili da je Generalna skupština održana danas u Vlori, u Albaniji, u okviru albanskog predsjedavanja SEPCA-om.
Kako su naveli, na Generalnoj skupštini učestvovao je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, kao i direktori policija članica te regionalne inicijative - Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Bugarske, Moldavije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Republike Srpske i Rumunije.
- Tokom Generalne skupštine razmatrane su ključne bezbjednosne teme od značaja za region Jugoistočne Evrope, sa posebnim fokusom na situaciju i trendove u oblasti iregularnih migracija, kao i ulogu SEPCA članica u ranom upozoravanju na moguće povećane migratorne tokove - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je, takođe, poseban akcenat stavljen na borbu protiv organizovanog kriminala, jačanje regionalne policijske saradnje i aktivnosti usmjerene na suzbijanje krijumčarenja i trgovine drogama.
- Delegacije SEPCA članica su se saglasile da je regionalna saradnja ključni preduslov za efikasan odgovor na savremene bezbjednosne izazove, naročito kada je riječ o transnacionalnom kriminalu i migracionim kretanjima, kao i da su razmjena informacija, zajedničke operativne aktivnosti i koordinisan pristup od suštinske važnosti za bezbjednost regiona - kaže se u saopštenju.
Šćepanović je, kako se navodi, predstavio najznačajnije rezultate Uprave policije u oblasti ilegalnih migracija i borbe protiv organizovanog kriminala, koji su prepoznati kako u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, tako i priznanjima relevatnih međunarodnih tijela i obavještajne zajednice.
- Na toj liniji, on je podsjetio da crnogorska policija učestvuje u svim regionalnim i međunarodnim aktivnostima i inicijativama koje pružaju značajan doprinos kolektivnoj bezbjednost - dodaje se u saopštenju.
Šćepanović je naglasio da je jačanje dijaloga i razmjene informacija na svim nivoima od krucijalnog značaja, kao i da događaji kao što je ovaj predstavljaju temelj uspješne saradnje koja doprinosi efikasnim i mjerljivim rezultatima.
On je poručio da će prioritet crnogorske policije, kao i do sada, biti kontinuirano intenziviranje međunarodne policijske saradnje zasnovane na povjerenju, operativnosti i zajedničkim interesima, kao preduslovima za efikasnu borbu protiv svih oblika transnacionalnog organizovanog kriminala.&nbsp;
- Šćepanović je zahvalio domaćinu na uspješnom ovogodišnjem predsjedavanju SEPCA-om i istakao uvjerenje da će BiH, naredna predsjedavajuća, dati dodatan doprinos unapređenju regionalne policijske saradnje i jačanju zajedničkog odgovora na bezbjednosne izazove u Jugoistočnoj Evropi - kaže se u saopštenju.

MUP: Regionalna saradnja ključna za efikasan odgovor na savremene bezbjednosne izazove

Vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću danas je produžen mandat za još pola godine.
Tu odluku Vlada Crne Gore donijela je na telefonskoj sjednici, a na prijedlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Vlada je isprva konstatovala da je Šćepanoviću istekao polugodišnji mandat, a onda i donijela odluku kojom je on ponovo postavljen za v.d. direktora Uprave policije.
Njemu je v.d. mandat već jednom produžen - prije pola godine.
Resorni ministar najavio je prošlog mjeseca da se do kraja godine očekuje imenovanje direktora Uprave policije u punom mandatu, što je, kako je kazao, prvi korak ka daljoj profesionalizaciji policijske uprave i popunjavanju ključnih kadrovskih mjesta.
Osim aktuelnog čelnika policije, na ovu poziciju pretenduje i dugogodišnji funkcioner Uprave policije, doskorašnji načelnik u Kolašinu, Zoran Braunović.

Šćepanoviću produžen v.d. mandat na čelu policije

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.