<article>Nikšićka policija kontrolisala je i od R.L. oduzela 10.770 petardi.Oni su, kako je saopšteno iz policije, postupali po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću.Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.- Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima usmjerenim na sprečavanje nedozvoljene trgovine, sa naglaskom na nedozvoljenu trgovinu pirotehničkim sredstvima i još jednom apelujemo na građane, naročito na roditelje, da vode računa o ponašanju djece i da im ne omogućavaju upotrebu pirotehničkih sredstava, kako bi se spriječile sve neželjene posljedice, kako po ljude, tako i po životinje i imovinu - poručili su u policiji.</article>

Nikšićka policija kontrolisala je i od R.L. oduzela 10.770 petardi.
Oni su, kako je saopšteno iz policije, postupali po naredbi Osnovnog suda u Nikšiću.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnim aktivnostima usmjerenim na sprečavanje nedozvoljene trgovine, sa naglaskom na nedozvoljenu trgovinu pirotehničkim sredstvima i još jednom apelujemo na građane, naročito na roditelje, da vode računa o ponašanju djece i da im ne omogućavaju upotrebu pirotehničkih sredstava, kako bi se spriječile sve neželjene posljedice, kako po ljude, tako i po životinje i imovinu - poručili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikšić

Petarde

Pirotehnika

Hronika

U Nikšiću od jedne osobe oduzeto skoro 11.000 petardi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na posljedice netransparentnosti prilikom izbora vanrednih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), uoči sjednice Skupštine 23. decembra 2025. godine na kojoj će ovaj proces biti dovršen, i to na štetu institucije CANU, ali i na štetu javnog interesa. Kako je naglasila njihova koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, prethodno su ukazali na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank">osnove diskriminacije po osnovu roda i zatvorenost CANU</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">primjer izbora jednog člana kroz Odjeljenje umjetnosti koji nije zasnovan na objektivnim referencama</a>. - Takođe, to je uokvireno tako da se eliminiše konkurencija za projektovanog člana, Branislava Mićunovića, time što su druga dva kandidata blokirana za dalji proces iako je konkurs raspisan za dva člana u toj kategoriji - dodala je Čabarkapa. Slična situacija zabilježena je, ukazuje ona, i u Odjeljenju prirodnih nauka, za koje je bilo prijavljeno čak deset naučnika za konkurs raspisan za tri člana. - Međutim, na sjednici Odjeljenja izabran je samo jedan kandidat, prof. dr. David Kaljaj, iako su među preostalih devet kandidata bili naučnici sa nesporno relevantnim referencama. U zapisniku sa sjednice nema podataka da se prije tajnog glasanja raspravljalo o referencama kandidata, niti je dodatno obrazložen izbor samo jednog kandidata - navela je Čabarkapa. Ovakav ishod je, kako je ustvrdila, problematizovan i na samoj sjednici, što je zabilježeno u zapisniku - gdje se navodi da je većina članova izrazila nezadovoljstvo činjenicom da veći broj kandidata nije dobio podršku Odjeljenja. Zbog toga je zatraženo i pravno tumačenje Pravilnika o izboru članova CANU. - Na ove kontroverze ukazao je javno i prof. dr Gojko Joksimović, jedan od deset prijavljenih kandidata, u autorskom tekstu „<a href="https://www.vijesti.me/kolumne/779612/sjeca-glava-u-hramu-nauke" target="_blank">Sječa glava” u hramu nauke</a>“, objavljenom u Vijesti 20. oktobra 2025. godine. On objašnjava da je pet od deset kandidata bilo predloženo od po dva akademika iz Odjeljenja, te da su na inicijalnoj sjednici dobili većinu glasova da budu uvršteni kao zvanični prijedlozi Odjeljenja, dok na narednoj sjednici, na kojoj se odlučivalo o svim potencijalnim kandidatima, nijesu dobili podršku - navela je koordinatorka CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Profesor Joksimović, kako je dodala, podsjeća i da je prije tri godine bio kandidat Odjeljenja koji je ušao u završnu fazu izbora i da je na sjednici Skupštine CANU dobio 19 od potrebnih 20 glasova, što je, kako navodi, „kuriozitet od postanka Akademije“. - Tri godine kasnije, isti naučnik nije dobio dovoljan broj glasova ni za podršku Odjeljenja za kandidaturu. S obzirom da su reference prof. dr Joksimovića ostale nepromijenjene, otvara se pitanje po kojim kriterijumima akademici odlučuju, kada ishodi glasanja na dva različita konkursa za vanredno članstvo mogu biti toliko različiti. Prof. dr Joksimović s pravom problematizuje i svrhu raspisivanja konkursa za tri člana u ovom odjeljenju, ukoliko se, po pravilu, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa bira samo jedan kandidat, izražavajući sumnju da se konkursi raspisuju na način koji omogućava siguran izbor unaprijed određenog kandidata na Skupštini CANU - naglasila je Čabarkapa. Ona ukazuje da ovo dodatno podupire ocjenu da je CANU zatvorena, a javnost zaslužuje odgovor na pitanje zašto se bira manje akademika od predviđenog broja i čije se privilegije time štite. - CGO poziva CANU da detaljno obrazloži i odluke u vezi sa izborima u Odjeljenju prirodnih nauka, te da javnosti pojasni da li se postupano u skladu sa zapisnikom i da li zatraženo i dobijeno pravno tumačenje Pravilnika, koji je sadržaj tog tumačenja, ko ga potpisuje i da li je po njemu postupano - poručila je Čabrkapa. U CGO naglašavaju i da najviša državna institucija u oblasti nauke i umjetnosti ne smije biti mjesto gdje se uticajem trguje, odluke donose bez obrazloženja, a o stručnim i naučnim referencama ne vodi argumentovana rasprava. - Dok god je situacija takva CANU ne zaslužuje onaj obim izdvajanja iz budžeta koji sada ima i <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/19/canu-trosi-a-javnost-ne-vidi-rezultate/" target="_blank">CGO izražava nadu da će to imati u vidu i poslanici i poslanice</a> Skupštine Crne Gore prilikom glasanja za Budžet za 2026. godinu - zaključila je Čabarkapa.

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

Uprava policije je obaviještena da je na više adresa medijskih kuća u Crnoj Gori stigao mejl prijeteće sadržine u kojem se navodi da je u jednom tržnom centru koji se nalazi preko puta Siti kvarta u Podgorici postavljena bomba.
- Policijski službenici preduzimaju hitne aktivnosti i protivdiverzione mjere u odnosu na pomenuto, te je sa događajem upoznato nadležno tužilaštvo - kazali su u policiji.
Naglasili su da će javnost sa više informacija biti upoznata nakon aktivnosti policije.

UP: Dojava o bombi u tržnom centru, preduzete hitne mjere i aktivnosti

Razgradnja i razur crnogorskog državnog, kulturnog i nacionalnog bića, prema svim pokazateljima aktuelne društveno političke scene se nalazi u završnoj fazi. Sve je počelo sramnim prepisivanjem crnogorskog sakralnog blaga, odnosno pamćenja, &nbsp;i teritorije instituciji &nbsp;suśedne države, čime se zaslugom Dritana Abazdovića, država Crna Gora stavila u podređen položaj &nbsp;u odnosu na Crkvu Srbije, učinila od nje organizaciju koja se nalazi iznad Ustava i izvan zakona!
Ova ustanova je poznata i po svojim reviziolnističkim, ratnohuškačkim, genocidnim, pedofilskim i kriminalnim aktivnostima. Sinhronizovano su uslijedila hapšenja, prije svega Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, glavnih aktera u spriječavanju planiranog krvavog državnog udara!
Počela je „śeča direktora“(koja evo nije okončana), a institucije od značaja za državu su kadrovski „pokrivane“ poslušnicima i privrženicima beogradskog režima. Taj kadrovski „masakar“ predstavlja &nbsp;ustvari dugoročnu politiku, „da se Vlasi ne dosete“, pa tako &nbsp;ovih dana prisustvujemo kulturocidnom „zamahu“ u pravcu Državnog Arhiva Crne Gore i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“! U prvom slučaju u Državni arhiv bi trebao da &nbsp;uđe „popovski podmladak“ Crkve Srbije, kako bi „volonterski“ osakatili ono malo preostale građe, koja (uz veliki i uzaludni otpor intelektualne elite), svojevremeno nije predata Amfilohiju Radoviću, a odnosi se na trajanje autokefalne Crnogorske pravolavne crkve. I ne samo! Drugi pravac &nbsp;djelovanja je naravno Nacionalna biblioteka na čije čelo se dovodi &nbsp;„šegač“ &nbsp;jarbola sa crnogorskom državnom zastavom!
Valja se priśetiti nacističkog spaljivanja knjiga 1933, SSSR i Kineske kulturne revolucije („čišćenje“ biblioteka od nepodobnih knjiga), Afganistana (zabrane obrazovanja za žene i ataka na biblioteke koje ne odgovaraju krutom talibanskom viđenju religije), i zašto ne pomenuti opsadu Sarajeva 1992. godine kada je &nbsp;gorjela Vijećnica i Nacionalna univerzitetska biblioteka BiH! Ovom svojevrsnom kulturocidu, kao i aktuelnom u Crnoj Gori, značajan „doprinos“ dala je Crkva Srbije, što je svojevremeno i potvrdio sud u Parizu! Ovaj kulturocidni „safari“ koštao je BiH oko 2 miliona knjiga i rukopisa!
Partitokratija i njena kadrovska rješenja predstvaljaju glavnu opsanost po arhivsko-bibliotečke fondove, i može se kazati da ona nijesu falinka sistema; ona su sam sistem! Zato se može sa pravom kazati da je stavljanje ovakvih, krovnih insitucija jedne nacije, pod upravu nekompetentnih i bezidejnih ljudi „šegača“ ljudskog duha, ustvari planska „lobotomija“ institucije! To je strategija, mnogo opasnija (o čemu govori Ciceron) od tzv. &nbsp;vetinga ili tzv. borbe protiv organizovanoga kriminala, đe se po „pravilu“ hapse oni koji su spriječili kriminalce u njihvom krvavom naumu. Kako sličan atak, za sada nije uspio u odnosu na FCJK (Fakultet za crnogorski jezik i književnost) diverzije i sabotaže se sprovode u odnosu na ove dvije ustanove, putem „legalnih“ procedura; sve je tu: konkurs, pečat, potpis! A &nbsp;može i bez Konkursa! A može i bez objavljene knjige! Radi se, dakle o tihoj temeljitoj „eutanaziji“, bez svjedoka, koje ove dvije institucije kulture, za buduća pokoljenja predstavljaju! Za to se dobrano pobrinula i fizijatrica degenerativnih oboljenja sa rukovodećeg mjesta u Manstirstvu (ne)kulture i medalja!
Marko Tuliie Ciceron bi još oko 50. godina p.n.e. kazao:
„Nacija može preživjeti svoje budale, čak i preambiciozne. Ali ne može preživjeti izdaju iznutra. Neprijatelj &nbsp;pred kapijom grada manje je zastrašujući, jer on je poznat i nosi zastavu otvoreno.
Izdajnik se kreće slobodno unutar zidina grada, njegov lukavi šapat nalazi put do najviših vladarskih odaja. Jer, izdajnik se ne prepoznaje kao izdajnik-on govori jezikom bliskim žrtvama, on ima njihovo lice, njihove argumente, on se obraća slabosti, koja leži &nbsp;duboko u srcu svakoga čovjeka.
On razgrađuje dušu nacije, on u potaji potkopava temelja grada, on inficira političko tijelo tako da se više ne može braniti. Manje se treba bojati ubice! Izdajnik je kuga!“
Crna Gora, za našu nesreću, „usavršila“ Ciceronov „obrazac“! Mi imamo sve ovo po principu aktuelnih novogodišnjih rasprodaja u supermarketima, s tim što se ovđe radi o drugačijoj veleizdajničkoj rasprodaji državnih resursa svih kategorija: Mi, dakle, imamo sve ovo 3 u 1: Budale, preambiciozne i izdajnike!

„Gospođa Ministarka“ i degenerativne tegobe

Američke obavještajne službe upozoravaju da ruski predsjednik Vladimir Putin nema namjeru da okonča rat u Ukrajini, uprkos aktuelnim mirovnim pregovorima, te da njegovi ciljevi ostaju isti - potpuna kontrola nad Ukrajinom i širi uticaj nad dijelovima Evrope koji su nekada bili u sastavu Sovjetskog Saveza.
Kako navodi Reuters, pozivajući se na šest izvora upoznatih s obavještajnim procjenama, ruski ratni ciljevi nijesu se promijenili, što je u suprotnosti s porukama iz Vašingtona, gdje administracija predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je Moskva spremna za mir.
Član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, Majk Kvigli, izjavio je da obavještajni podaci od početka ukazuju na to da Putin „želi više“, te da su u to uvjereni i evropski saveznici, posebno Poljska i baltičke zemlje.
Rusija trenutno kontroliše oko 20 odsto teritorije Ukrajine, uključujući Krim i djelove četiri anektirane oblasti - Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson - koje Moskva smatra svojom teritorijom. U okviru mirovnih prijedloga, Trampova administracija navodno vrši pritisak na Kijev da se povuče iz dijela Donjecke oblasti koji je još pod ukrajinskom kontrolom, što predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje.
Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da je u pregovorima postignut značajan napredak i da je mirovni sporazum „bliži nego ikad“. Ipak, CIA, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i rusko Ministarstvo vanjskih poslova nijesu komentarisali ove navode.
Trampovi izaslanici, Džered Kušner i Stiv Vitkof, posljednjih sedmica vode razgovore s ukrajinskim, ruskim i evropskim zvaničnicima o mirovnom planu, a pregovori se nastavljaju i ovog vikenda.
Na sastancima u Berlinu postignut je okvirni dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, koje bi uključivale raspoređivanje evropskih snaga van linije fronta, uz američku obavještajnu podršku i vazdušne patrole.
Ipak, ključna pitanja ostaju otvorena. Među njima su veličina ukrajinske vojske, kao i dilema da li su bezbjednosne garancije uslovljene teritorijalnim ustupcima. Zelenski je poručio da još nema jasan odgovor šta bi te garancije konkretno značile.
Putin je u međuvremenu poručio da je spreman na razgovore o miru, ali bez odstupanja od svojih zahtjeva, naglašavajući da su ruske snage tokom godine napredovale hiljadama kvadratnih kilometara.
Američki državni sekretar Marko Rubio priznao je da postoji realna mogućnost da Putin i dalje teži ostvarenju početnih ratnih ciljeva, dok najnovije obavještajne procjene upozoravaju da Rusija i dalje predstavlja potencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, već i širem evropskom prostoru.

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

U Nikšiću od jedne osobe oduzeto skoro 11.000 petardi

Tagovi

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

UP: Dojava o bombi u tržnom centru, preduzete hitne mjere i aktivnosti

„Gospođa Ministarka“ i degenerativne tegobe

Američke službe: Putin ne odustaje od cilja da zauzme cijelu Ukrajinu

PRATITE TVe UŽIVO