<article> Državljani Srbije H.I. (19) i maloljetnik star 17 godina uhapšeni su zbog sumnje da su krijumčarili tekstilnu robu vrijednu oko 5.000 eura.Službenici granične policije u Rožajama, su u mjestu Donja Crnca, izvršili kontrolu ATV vozila marke Can-Am, bez registarskih oznaka, koje je naišlo iz pravca Srbije.- Prilikom zaustavljanja, jedno od dva lica koja su se nalazila na vozilu je pokušalo da pobjegne, te je tom prilikom zadobilo povredu noge, nakon čega je odveden na ukazivanje ljekarske pomoći - saopšteno je iz Uprave policije.Vozilom je upravljao maloljetnik, dok se na mjestu suvozača nalazilo H.I.Izvršenim pregledom vozila na zadnjem dijelu pronađeno je šest pvc kesa sa većom količinom tekstilne robe. <figure><amp-img width="960" height="1280" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26.jpg"></amp-img></figure>Nakon sprovedene kriminalističke obrade u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a po nalogu tužioca, državljani Srbije su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krijumčarenje.- Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim aktivnostima na podizanju nivoa granične bezbjednosti sa fokusom na otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručuju iz Uprave policije.</article>

&nbsp;Državljani Srbije H.I. (19) i maloljetnik star 17 godina uhapšeni su zbog sumnje da su krijumčarili tekstilnu robu vrijednu oko 5.000 eura. Službenici granične policije u Rožajama, su u mjestu Donja Crnca, izvršili kontrolu ATV vozila marke Can-Am, bez registarskih oznaka, koje je naišlo iz pravca Srbije. - Prilikom zaustavljanja, jedno od dva lica koja su se nalazila na vozilu je pokušalo da pobjegne, te je tom prilikom zadobilo povredu noge, nakon čega je odveden na ukazivanje ljekarske pomoći - saopšteno je iz Uprave policije. Vozilom je upravljao maloljetnik, dok se na mjestu suvozača nalazilo H.I. Izvršenim pregledom vozila na zadnjem dijelu pronađeno je šest pvc kesa sa većom količinom tekstilne robe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="krijumčarenje robe"> </figure>  Nakon sprovedene kriminalističke obrade u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a po nalogu tužioca, državljani Srbije su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krijumčarenje. - Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim aktivnostima na podizanju nivoa granične bezbjednosti sa fokusom na otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručuju iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

hapšenje

Uprava policije

krijumčarenje robe

Hronika

Rožaje: Državljani Srbije uhapšeni zbog krijumčarenja robe vrijedne 5.000 eura

Državljani Srbije H.I. (19) i maloljetnik star 17 godina uhapšeni su zbog sumnje da su krijumčarili tekstilnu robu vrijednu oko 5.000 eura. Službenici granične policije u Rožajama, su u mjestu Donja Crnca, izvršili kontrolu ATV vozila marke Can-Am, bez registarskih oznaka, koje je naišlo iz pravca Srbije. - Prilikom zaustavljanja, jedno od dva lica koja su se nalazila na vozilu je pokušalo da pobjegne, te je tom prilikom zadobilo povredu noge, nakon čega je odveden na ukazivanje ljekarske pomoći - saopšteno je iz Uprave policije. Vozilom je upravljao maloljetnik, dok se na mjestu suvozača nalazilo H.I. Izvršenim pregledom vozila na zadnjem dijelu pronađeno je šest pvc kesa sa većom količinom tekstilne robe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418150448_bc07940baaa573cedd495faa643a598e3d1bcdd427aa53f72151188e666dec26.jpg" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="krijumčarenje robe" /> </figure> Nakon sprovedene kriminalističke obrade u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a po nalogu tužioca, državljani Srbije su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo krijumčarenje. - Sektor granične policije nastavlja sa pojačanim aktivnostima na podizanju nivoa granične bezbjednosti sa fokusom na otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminala i ilegalnih aktivnosti - poručuju iz Uprave policije.

Američki predsjednik, Donald Tramp, pozdravio je "velik napredak" postignut tokom trgovinskih razgovora američkih i kineskih čelnika u Ženevi o tarifama.
Tramp je rekao da je ispregovaran "povratak na početne postavke".
- Danas smo imali vrlo dobar sastanak s Kinom u Švajcarskoj. Mnogo se toga raspravljalo, mnogo se toga usuglasilo - napisao je Tramp na mreži Truth Social.
On je dodao da su pregovori o potpunom resetu postignuti na prijateljski i konstruktivan način, prenosi SEEbiz.
- Nadamo se, na dobrobit i Kine i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), da će se Kina otvoriti američkim firmama. Postignut je ogroman napredak - napisao je Tramp.
Razgovori između Kine i SAD-a, koji su počeli u subotu ujutro u luksuznoj vili u Ženevi kako bi se pokušao riješiti trgovinski rat između dvije zemlje, prekinuti su naveče i trebalo bi da se nastave jutros.
Dvije države poslale su ovog vikenda u Ženevu visoke predstavnike na pregovore - američkog ministra finansija Skota Besenta, američkog trgovinskog predstavnika Džejmisona Grira i zamjenika kineskog premijera He Lifenga.
Trgovinski spor, zajedno s Trampovom prošlomjesečnom odlukom da, osim Kini, uvede carine i desetinama drugih zemalja, poremetio je lance snabdijevanja, uzdrmao finansijska tržišta i izazvao strah od naglog usporavanja ekonomije.

Trump: Dogovoren je totalni reset s Kinom

Dok civilizacija slavi pobjedu nad fašizmom, njeni antipodi diljem svijeta, a među njima i crnogorski režim, na čelu sa Srpskom crkvom, slavi fašizam. Slavi zločinca i odlikovanog saslužitelja nacista Pavla Đurišića. Koljača, u čijoj ćete zločinačkoj biografiji čitati o masovnom pokolju muslimana u Drugom svjetskom ratu, i naći podatak da je za svoje ratne zasluge Đurišić odlikovan Hitlerovim „Gvozdenim krstom”. Paradoks je da pobjedu nad fašizmom pompezno i megalomanski proslavlja Putinova Rusija, čija je parada na Crvenom trgu neodoljivo ličila na samit svjetskih diktatora. Putinova Rusija koja je godinama unazad simbol fašizma, odavno otuđena od sopstvene tradicije iz Drugog svjetskog rata. Fašizam je, znate, i kad najveće žrtve fašizma i žrtve Holokausta, ubiju 50000 ljudi u Gazi. Kad se žrtva preobrazi u dželata. Ne znam da li je moje poimanje fašizma u saglasju s rječnicima i leksikonima stranih riječi i izraza, ali sve to zaista jeste fašizam, i to u svojoj najmračnijoj manifestaciji.
Kad govorimo o Crnoj Gori, čini se da je Amfilohije Radović ipak bio u pravu kad je neumorno beśedio o „brozomori”. Dakako da je značenje „brozomore” o kojoj je mantrao Amfilohije Radović drugačije od prirode brozomore od koje danas patimo. No, raznorodnost tumača i različita semantika ne utiču na aktuelnost Amfilohijevih jezičkih bravura. Kao da se sistematski nastoji izmijeniti, i poput parčeta gline preoblikovati kolektivno pamćenje Crnogoraca. Nekad na čelu štafete, danas na čelu kamarile čija je meta Josip Broz Tito, nalazi se Jovan Markuš. Ovaj nekad Titov idolopoklonik, odani i do kosti lojalni član Saveza komunista Jugoslavije, i partijski predśednik Opštine Cetinje, a od početka ratnih 90-ih osvjedočeni velikosrpski šovinista, Arkanov intimus, rab Božji (koji je nakon katarze AB revolucije spoznao svetosavlje), i bez sumnje decenijama najveći trovač crnogorskog javnog prostora, neumorno i monaški posvećeno nam otkriva istinu o Titu.
Ili, kako ga ovaj negdašnji vjernik SKJ označava, istinu o – unesrećitelju Crne Gore. I nije Markuš sam u tome. Vučićeve propagandne tabloidne platforme jazbina su iz koje Markuš emituje gomilu laži o ideologiji, koju je, dok je to bilo na cijeni, s jednakom strašću branio. Toliko se govori i piše o Titu, da se lako može steći utisak da je „Slučaj Tito“ važniji od parastosa ratnim zločincima i oreola herojstva i mučeništva, koji se plete nad glavama četničkih ubica. Pa se mi danas pitamo je li Tito bio antifašista? Je li Tito zapravo uopšte i bio potreban? Je li Tito bio zločinac? Medij koji je bio ekskluzivni i krovni sponzor tzv. litija i borbe za slobodu, organizuje okrugle stolove o tome ko su bili zločinci u Drugom svjetskom ratu.
Popovi Srpske crkve i ostali politički eksponenti ravnogorske doktrine krv na rukama Pavla Đurišića pravdaju riječima – i drugi su činili zločine. Zaista? Drugi su oni koji su Jugoslaviju spasili smrti? Drugi su oni koji su prije jugoslovenske borbe protiv fašizma odlazili na Španski front, kako bi se borili protiv zločinačkih falangi Franciska Franka. Koji je, između svih ostalih, ubio i pjesnika Federika Garsiju Lorku. Zapisano je da je Lorka „1936. odveden na mjesto zvano Baranko de Visnar, zajedno s trojicom anarhista – i tu je strijeljan. Streljački vod je, prema priči očevidaca, svoj bijes iskalio i na mrtvom Lorkinom tijelu, pljujući po njemu dok su ga bacali u neobilježenu zajedničku grobnicu“. Mnogi „drugi“ su i komunisti ranjeni u Španiji, a među njima Peko Dapčević i Veljko Vlahović.
To su valjda „drugi“. Identičnim narativom, kojim danas relativizuju, odnosno slave lik i nepočinstva Pavla Đurišića, isti su poricali genocid u Srebrenici, i tad slavili osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Već viđeno, već proživljeno. Ništa novo na obalama našeg „Mrtvog mora“.
I Titovo i nasljeđe cijelog antifašističkog pokreta mi smo pretvorili u prah i pepeo. I to nije Titov grijeh, već naš. Mi nijesmo bili kadri da sačuvamo i odbranimo nasljeđe, i sve ono zbog čega su partizani krvarili i ginuli. Ako mene pitate, Tito je zaslužio spomenik u svakom crnogorskom gradu. Baš zbog Jovana Markuša i njemu sličnih, koji bi, kad bi to mogli, istoriju pisali iznova, i svojim je lažima okrenuli naglavačke, kao što su i vlastite biografije. I zbog onih koji žele izmjestiti Titov spomenik u Podgorici. Naročito zbog njih. I zbog gradonačelnika Podgorice, koji učestvuje u tzv. Markovdanskoj litiji, čekajući ishod glasanja o izmještanju Titovog spomenika u Podgorici, jer, kako nam saopštava gradonačelnik, on tu ne bi ništa dirao, ali ako većina odluči drugačije onda će Titov spomenik zadesiti neizvjesna sudba, možda baš nalik onoj tragične „Kupačice“. A većina u gradskom Parlamentu je, znate, vrlo privržena Titu i tekovinama antifašizma. Zato, o budućnosti njegovog spomenika ne treba ama baš nimalo brinuti.
Elem, u jeku slavljenja četničkih koljača, besprizornog istorijskog revizionizma, čuvari planina, brda, čempresa i plaža, leleču nad počivšom Crnom Gorom, za čiju su raku svi oni iskopali bar po grumen zemlje. Isti oni koji su nekad za slobodu položili i život na žutim stranicama Vijesti, a onda hrabro odlučili još koji put poginuti na svojim privatnim portalima, normalizujući ono nad čime danas rone krokodilske suze. I sve to dok režimski Javni servis, s režimskim i nezakonitim direktorom na čelu, ćuti na golu mržnju koja kulja iz usta crkvenih prvaka. Sve to dok partije vlasti u tišini aplaudiraju rehabilitaciji monstruma Pavla Đurišića, a u sebi sriču: „Slava mu“. Sve to dok nam Gojko Perović tumači odu ubicama, autora Joanikija Mićovića, i dok nam Mićovićev jezik mržnje prevodi u jezik ljubavi, jer, nije do pisca, do nas je neukih, koji pohvalu ubici Đurišiću čitamo u krivom ključu.
I jeste do nas. Jer pamtimo taman koliko Tihomir Dragaš i drugi glasnogovornici PES-a, koji su nalik Kafkinom junaku, zanoćili kao DPS, a probudili se kao PES. Mrzeći ono što su bili. Mrzeći bivše sebe.

Paralelna istorija

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.
Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom
Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.
Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.
EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na jugu će biti uglavnom suvo ili uz rijetku pojavu kratkotrajne kiše u popodnevnim satima.
Na sjeveru se ujutru očekuju magla ili niski oblaci, tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, dok će od sredine dana mjestimično biti uslova za kišu i grmljavinu.
Duvaće uglavnom slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od jedan do 14, a najviša dnevna od 14 do 25 stepeni.
U Podgorici se prijepodne očekuju duži sunčani periodi, u drugom dijelu dana više oblaka, moguća je i kratkotrajno slaba kiša.
Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha biće oko 13, a najviša dnevna do 24 stepena.

Sunčano tokom većeg dijela dana, popodne moguće naoblačenje

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Rožaje: Državljani Srbije uhapšeni zbog krijumčarenja robe vrijedne 5.000 eura

Tagovi

Trump: Dogovoren je totalni reset s Kinom

Paralelna istorija

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Sunčano tokom većeg dijela dana, popodne moguće naoblačenje

PRATITE TVe UŽIVO