<article>U novoj epizodi emisije “Dokaz” razgovaramo o političkom i medijskom pritisku na rad pravosudnih organa. Gosti emisije su sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević i advokat Stefan Jovanović. Emisiju “Dokaz” možete pratiti večeras od 22 sata.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fn1U3sjjLFaI%3Fsi%3D2XsyxbU3MB3mmRUq&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FVLxgPj2iFSM%3Fsi%3D2wfTd2TNvqg3nndy&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

U novoj epizodi emisije “Dokaz” razgovaramo o političkom i medijskom pritisku na rad pravosudnih organa. 
Gosti emisije su sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević i advokat Stefan Jovanović. 
Emisiju “Dokaz” možete pratiti večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fn1U3sjjLFaI%3Fsi%3D2XsyxbU3MB3mmRUq&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FVLxgPj2iFSM%3Fsi%3D2wfTd2TNvqg3nndy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hronika

Politički i medijski pritisak na rad pravosudnih organa

U novoj epizodi emisije “Dokaz” razgovaramo o političkom i medijskom pritisku na rad pravosudnih organa. 
Gosti emisije su sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević i advokat Stefan Jovanović. 
Emisiju “Dokaz” možete pratiti večeras od 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fn1U3sjjLFaI%3Fsi%3D2XsyxbU3MB3mmRUq&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FVLxgPj2iFSM%3Fsi%3D2wfTd2TNvqg3nndy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Hitna potreba za nastavkom međunarodnog dijaloga, jačanje zakonskih okvira u državama i unaprjeđenje mehanizama prevencije i podrške žrtvama seksulanog zlostavljanja i pedofilije u vjerskim zajednicama, kako bi se osiguralo da vjerske institucije budu mjesto duhovne utjehe, a ne straha i patnje – zaključci su Međunarodne međureligijske konferencije „Vjera i razum“. &nbsp;Konferenciju je u Zagrebu organizovala 9. marta Udruga „Savez Kršćana-Hrvatske“, a poseban fokus, kako je za Portal ETV kazao sekretar ovog udruženja, bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović, bio je „na temama koje su kroz decenije bile tabuizirane, često prekrivene zidom ćutanja i institucionalne zaštite počinilaca - problemu seksualnog zlostavljanja i pedofilije unutar vjerskih zajednica“.&nbsp; - Upravo zato su učesnici konferencije istakli važnost prevencije kao ključnog koraka u suzbijanju ovih zločina, ali i pružanja sistematske pomoći onima koji su pretrpjeli traumu zlostavljanja – kaže Jovanović. Učesnici konferencije, dodaje on, bili su iz različitih dijelova svijeta – od Sjedinjenih Američkih Država do Ukrajine.&nbsp; - Ova konferencija bila je prilika da se iz različitih profesionalnih perspektiva, kao i sa aspekta žrtve, analizira način na koji se vjera koristi, ali i zloupotrebljava u savremenom društvu – istakao je Jovanović. Trauma izazvana seksualnim zlostavljanjem u djetinjstvu, dodaje on, po pravilu ostavlja trajne, često i doživotne posljedice, uključujući depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), probleme u međuljudskim odnosima i poteškoće u izgradnji povjerenja, zbog čega je, kako je konstatovano na konferenciji, neophodno obezbijediti odgovarajuće terapijske i psihološke programe podrške žrtvama. - Izazov u rješavanju ovog problema ne leži samo u sankcionisanju počinilaca, već i u stvaranju okruženja u kojem će žrtve imati hrabrost da progovore, znajući da će dobiti zaštitu i pomoć. U tom kontekstu, važnu ulogu igraju kako vjerske zajednice, tako i državne institucije, mediji i nevladine organizacije – konstatovano je na konferenciji u Zagrebu. Prevencija je, kako je zaključeno, jedna od glavnih metoda borbe protiv pedofilije i seksualnog zlostavljanja i vjera ne smije biti štit iza kojeg će se kriti oni koji čine zlo, već moralna snaga u borbi protiv svih oblika zloupotreba. Jovanović kaže da su posebno značajnu ulogu na konferenciji imali govornici iz Crne Gore.&nbsp; - Njihova izlaganja osvijetlila su duboke posljedice institucionalnog zataškavanja zločina, kao i političku i društvenu moć koju SPC koristi kako bi izbjegla odgovornost za nedjela svojih predstavnika. Istaknuto je da je Crna Gora primjer države u kojoj se sistematski blokiraju pokušaji da se pravda zadovolji, dok žrtve ostaju nezaštićene i prepuštene same sebi – naglašava Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311070324_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250311070324_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"> <figcaption>Bojan Jovanović</figcaption> </figure>  Aktivista sa Cetinja Danilo Brajović rekao je da je Crna Gora „danas možda najekstremniji primjer u regionu, kako vjera i pravo na vjeroispovijest može da preraste u fundamentalizam“. - Kao etnički Crnogorac, podržavalac Crnogorske pravoslavne crkve u čijem sam radu i aktivno učestvovao, ateista ukazujem da pravo na vjeroispovijest pripada korpusu osnovnih ljudskih prava koja su zagarantovana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (član 18) i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (član 9), između ostalih međunarodnih dokumenata. Pred očima Evrope, odigrava se pokušaj asimilacije crnogorskog naroda i inkorporiranja u srpski nacionalni korpus – kazao je Brajović. Crkva Srbije, prema njegovim riječima, „namjesto da propovijeda vjeru, oni su produžena ruka nacionalističkog asimilatorskog projekta koji je počeo ranih devedesetih, a traje i danas“.&nbsp; - Sve je to dio agende koja je davno napisana i zove se „Načertanije“, i po toj agendi oni i rade. Njihov poglavar Joanikije, periodično odašilje poruke koje vrijeđaju osjećaje etničkih Crnogoraca, a to su ljudi čiji su preci gradili vjerske objekte koje je danas zauzela SPC, proglašavajući ih svojim – upozorio je Brajović. Akademik DANU i sekretar Svetog arhijerejskog Sinoda Crnogorske pravoslavne Crkve Sreten Vujović istakao je „da vjera nije uvijek put ka oslobađanju ličnosti, put ka zdravom rasuđivanju, odnosno ponašanju“.&nbsp; - Na to nas upućuju brojni crkveni skandali, među kojima su najeklatantniji oni u vezi sa zloupotrebom crkvene moći ili u političkom ili u smislu zadovoljenja najprimitivnijih pobuda uključujući seksualno zlostavljanje i pedofiliju! U vezi sa tim otac Bojan Jovanović vodi, rekao bih donkihotovsku borbu, koja je napokon okrunjena i potresnom, ali i istinitom knjigom „Kako smo ubili Boga“ – kazao je Vujović. Poručio je da će hrišćanske zajednice biti ozbiljnije shvaćene, ako ozbiljnije i organizovanije pristupe ovoj i drugim problematikama. - Ako budemo kroz svoje djelovanje prepoznati kao respektabilan faktor, koji bi našu neveselu situaciju doveo do stanja u kome će vjera biti zaista put ka oslobađanju ličnosti na temelju hrišćanske dobronamjernosti i razumijevanja, pri čemu se rasuđivanje ne bi smjelo nikada dovesti u pitanje, jer nam je Svevišnji ostavio veliki dar, da na temelju hrišćanskih vrijednosti sami odlučujemo o vlastitoj sudbini. Da bi se sve to moglo realizovati na pravi način, temelji moraju biti čisti i posve zdravi – zaključio je Vujović.

Vujović: Crkvena moć se zloupotrebljava

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno sa kišom, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 19 stepeni.
U jugozapadnim i zapadnim, a od sredine dana i u centralnim predjelima umjerena do jaka kiša, ili pljuskovi sa grmljavinom.
U tim predjelima se očekuju umjerene do obilne padavine, naročito na jugozapadu.
Najmanje kiše na krajnjem jugoistoku i sjeveroistoku, a krajem dana i tokom noći u većini predjela padavine će oslabiti.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologoju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, ponegdje na udare i veoma jak, južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od pet do 15, najviša dnevna od sedam do 19 stepeni.

Danas oblačno sa kišom

Novinarka Radio televizije Crne Gore Tanja Šuković dobila je spor protiv te medijske kuće jer je utvrđeno da je suprotno zakonskim odredbama raspoređena na mjesto šefice dokumentacije.
Viši sud je potvrdio odluku Osnovnog i odbacio žalbu Javnog servisa kao neosnovanu.
U obrazloženju Viši sud navodi da je prvostepena odluka donijeta bez bitnih povreda odredbi parničnog postupka.
- Utvrđeno je da u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu nedostaju odlučni razlozi zbog kojih se tužilja raspoređuje na novo radno mjesto, odnosno da nije dovoljno kao razlog za raspoređivanje navesti popunjavanje slobodnog radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno usljed ostvarenja prava na starosnu penziju dotadašnjeg zaposlenog - navodi se u obrazloženju odluke.
Iz tih razloga tužbeni zahtjev Šuković je usvojen, a poništen sporni aneks.
U obrazloženju odluke piše i da je sud imao u vidu da je autonomno pravo poslodavca da raspoređuje zaposlene po sopstvenoj procjeni, ali da je dužan da se pridržava imperativnih normi Zakona o radu.
Sud je ukazao da je u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu trebalo da budu navedeni stvarni konkretizovani razlozi za premještaj, a sve kako bi se izbjegle eventualna zloupotreba ovog prava od poslodavca na štetu zaposlenog.
Dodaje se da se u nedostatku valjanog obrazloženja u ponudi za zaključenje aneksa ugovora o radu, ne mogu prihvatiti žalbeni navodi prema kojima je raspored Šuković uslijedio iz razloga što je Javni servis smatrao da će njena znanja i iskustva doprinijeti poboljšanju rezultata rada.&nbsp;
- Ovo, posebno kod činjenice da je tužilja u svom iskazu navela da radno mjesto na kojem je raspoređena podrazumijeva izdavanje i zavođenje kaseta koje više nijesu u upotrebi u RTCG, jer je RTCG digitalizovana prije nekoliko godina, da su uslovi na tom radnom mjestu loši, da se kancelarija nalazi u suterenu, da tužilja nije imala svoj radni sto, ni stolicu, a o računaru da ne govori – navodi se u obrazloženju presude Višeg suda.
S tim u vezi, kako se dodaje, okolnost da je za navedeno radno mjesto na koje je Šuković raspoređena predviđen isti stepen stručne spreme, irelevantno je kod činjenice, na koju se opravdano ukazuje, da navedeno radno mjesto predviđa bitno drugačije radne zadatke, uslove rada, radno iskustvo, koeficijent i visinu zarade, u odnosu na radno mjesto koje je obavljala prije nezakonitog raspoređivanja spornim Aneksom.

RTCG Tanju Šuković nezakonito rasporedio na mjesto šefice dokumentacije

U stan Mojkovčanina Dragana Medenice (52) prije pet dana zorom je upala policija s nalogom za pretres - i pronašla samo legalne registrovane lovačke puške koje je oduzela. Medenica, koji tvrdi da je 20 godina bez ikakvog prekršaja, vjeruje da razlog za ovakav tretman nije bezbjednost - već politika: jer se otvoreno izjašnjava kao Crnogorac. - Fino sam im rekao da mogu da pretresaju i rade što oće jer neće naći ništa nezakonito kod mene. Pretresali su. To su korektni ljudi iz Mojkovca, ali moraju da rade što im se naredi. Čak su mi i zamrzivač otvorili - poručio je on u izjavi za Televizije E. Istog dana Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) oglasilo se saopštenjem da su kod Medenice pronađene i oduzete tri lovačke puške, 95 metaka i oružni listovi - dakle: oružje za koje je postojala uredna dozvola. U saopštenju policije se navodi i da je jedna od lovačkih pušaka pronađenih kod Medenice u vlasništvu operativno-interesantnog lica B.S. Medenica, međutim, tvrdi da je i ta puška bila legalna, te da je njenom vlasniku dozvola oduzeta tokom ranijeg pretresa. - Tamo je bila jedna puška Borka Stanišića. To mi je drug 30 godina kojeg sam učio da ide u lov. Puška je sa papirima koje su oni prije dva mjeseca pretresali kod njega, a uzeli su mu oružni list. Ništa našli nijesu. On je rekao da pušku ne drži u centru grada, nego kod mene jer idemo zajedno. Puške su bile u futroli, a municija odvojena u tabure - rekao je on u izjavi za TV E. Medenica kaže da mu nije jasno zašto su mu oduzeli oružje za koje ima dozvolu. - Kad su krenuli da uđu telefonirali su... Kao da sam nepodoban politički. Znači ako si Crnogorac - ne možeš da imaš pušku. Onda pominju mog velikog druga, prijatelja i brata Zorana Lazovića da sam išao u lov sa njim. Ja se toga ne stidim. To je jedan časni i pošteni čovjek - istakao je on. Policija je protiv Dragana Medenice podnijela prekršajnu prijavu, a on ostaje pri stavu da je cijela akcija politički motivisana. Zbog toga je angažovao advokata uz poruku da će pravdu tražiti pred sudom. Medenica u ovome nije usamljen. Sličnu situaciju doživio je i Dragić Grujić - poljoprivrednik iz sela Žari. Njegova porodica se probudila u pola pet ujutru kada je policija zakucala na njihova vrata s nalogom za pretres. U njegovom domu su pronašli i zaplijenili svadbarski pištolj - rekvizit koji, kako tvrdi Grujić, nikada nije korišćen u druge svrhe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250310190328_05d1fd5e2d2121c4656ae95ada6159a7d30a1a533f2d5b4d8c0e04f22ee8927c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250310190328_05d1fd5e2d2121c4656ae95ada6159a7d30a1a533f2d5b4d8c0e04f22ee8927c" data-rendition-name="original" width="1266" height="576" loading="lazy" alt="Dragić Grujić"><figcaption>AKO TREBA – PRAVA ĆU TRAŽITI U STRAZBURU: Dragić Grujić(Photo: Televizija E - stop kadar)</figcaption></figure>  I on vjeruje da da ovakvi postupci nijesu slučajni - već politički motivisani, te da je teško vrijeme za biti Crnogorac. - Kome smetam nek mi kaže: „nemoj više da izlaziš na izbore“ - ali ja ću moja prava da tražim u Strazburu ako treba. Neću kleknuti na koljena i nikad nijesam - naveo je on u izjavi za TV E.

Medenica: Izgleda da ne možeš da imaš pušku ako si Crnogorac; Grujić: Neka mi otvoreno kažu da više ne izlazim na izbore

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Politički i medijski pritisak na rad pravosudnih organa

Gosti emisije su sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Vesna Kovačević i advokat Stefan Jovanović

Vujović: Crkvena moć se zloupotrebljava

Danas oblačno sa kišom

RTCG Tanju Šuković nezakonito rasporedio na mjesto šefice dokumentacije

Medenica: Izgleda da ne možeš da imaš pušku ako si Crnogorac; Grujić: Neka mi otvoreno kažu da više ne izlazim na izbore

PRATITE TVe UŽIVO