<article>Crnogorska policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin, potrvđeno je nezvanično našem portalu iz Uprave policije.Kako pišu španski mediji, ubistvo se desilo danas poslijepodne, kada je muškarac sa tri hica pogođen u tijelo, s leđa, na ulici.Žrtva je dobila kritične povrede od kojih je preminula, prenosi <a href="https://elcaso.elnacional.cat/es/noticias/herido-grave-en-tiroteo-en-medio-calle-en-castelldefels-mossos-busca-pistolero-se-ha-escapado_1529413102.html">ElKaso.com</a>.Navode i da je riječ o muškarcu iz Istočne Evrope, te da će "vlasti morati da potvrde njegov identitet i utvrde njegov odnos sa napadačem, koji je pobjegao".Katalonska policija pokrenula je potragu, uključujući i angažovanje policijskog helikoptera kako bi ga locirala.Kako pišu mediji, podaci iz istrage ukazuju na to da bi napadač, kao i žrtva, mogli biti povezani s trgovinom drogom. Vijesti pišu da je u Barseloni, prema njihovim saznanjima iz bezbjednosnog sektora, ubijen Podgoričanin, navodno pripadnik škaljarskog kriminalnog klana.J. B. </article>

Crnogorska policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin, potrvđeno je nezvanično našem portalu iz Uprave policije.
Kako pišu španski mediji, ubistvo se desilo danas poslijepodne, kada je muškarac sa tri hica pogođen u tijelo, s leđa, na ulici.
Žrtva je dobila kritične povrede od kojih je preminula, prenosi <a href="https://elcaso.elnacional.cat/es/noticias/herido-grave-en-tiroteo-en-medio-calle-en-castelldefels-mossos-busca-pistolero-se-ha-escapado_1529413102.html" target="_blank">ElKaso.com</a>.
Navode i da je riječ o muškarcu iz Istočne Evrope, te da će "vlasti morati da potvrde njegov identitet i utvrde njegov odnos sa napadačem, koji je pobjegao".
Katalonska policija pokrenula je potragu, uključujući i angažovanje policijskog helikoptera kako bi ga locirala.
Kako pišu mediji, podaci iz istrage ukazuju na to da bi napadač, kao i žrtva, mogli biti povezani s trgovinom drogom.&nbsp;
Vijesti pišu da je u Barseloni, prema njihovim saznanjima iz bezbjednosnog sektora, ubijen Podgoričanin, navodno pripadnik škaljarskog kriminalnog klana.
J. B.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Španija

Barselona

Ubistvo

Hronika

Policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin

Crnogorska policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin, potrvđeno je nezvanično našem portalu iz Uprave policije.
Kako pišu španski mediji, ubistvo se desilo danas poslijepodne, kada je muškarac sa tri hica pogođen u tijelo, s leđa, na ulici.
Žrtva je dobila kritične povrede od kojih je preminula, prenosi <a href="https://elcaso.elnacional.cat/es/noticias/herido-grave-en-tiroteo-en-medio-calle-en-castelldefels-mossos-busca-pistolero-se-ha-escapado_1529413102.html" target="_blank">ElKaso.com</a>.
Navode i da je riječ o muškarcu iz Istočne Evrope, te da će "vlasti morati da potvrde njegov identitet i utvrde njegov odnos sa napadačem, koji je pobjegao".
Katalonska policija pokrenula je potragu, uključujući i angažovanje policijskog helikoptera kako bi ga locirala.
Kako pišu mediji, podaci iz istrage ukazuju na to da bi napadač, kao i žrtva, mogli biti povezani s trgovinom drogom. 
Vijesti pišu da je u Barseloni, prema njihovim saznanjima iz bezbjednosnog sektora, ubijen Podgoričanin, navodno pripadnik škaljarskog kriminalnog klana.
J. B.

Cijena zlata je tokom današnjeg trgovanja prvi put probila granicu od 4.400 dolara po unci, prije svega zbog očekivanja novih smanjenja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama i eskalacije geopolitičkih tenzija.
Tržišta trenutno računaju da će američke Federalne rezerve (FED) dvaput smanjiti kamatne stope sljedeće godine, usljed znakova smanjenja inflacije i slabljenja tržišta rada, prenio je Trejding ekonomiks.
Investitori će pažljivo pratiti objavljivanje druge procjene američkog BDP-a za treći kvartal ove nedjelje, što bi moglo da pruži nove naznake o smjernicama monetarne politike FED-a, prenosi Tanjug.
Na geopolitičkom planu, SAD navodno prate još jedan brod u blizini Venecuele nakon što su ovog mjeseca zaplijenile dva tankera, dok je Ukrajina prvi put napala ruski tanker u Sredozemnom moru.
Cijena zlata je skočila za više od 60 odsto do sada ove godine i na putu je ka najboljoj godini od 1979. godine.
Rast je takođe podržan pojačanom kupovinom centralne banke.

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda mora početi do 31. decembra, a ukoliko do tog dana ne počnu radovi ulazimo u problem - rekao je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata, na Televiziji E, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
Postoji, prema njegovim riječima, objektivna mogućnost da Demokratska narodna partija ili napusti Vladu ili bude „odstranjena“ iz te Vlade, ali misli da to neće ugroziri stabilnost vlasti na državnom nivou.&nbsp;
- Veći je problem za Glavni grad. Odbornici DNP-a čine većinu u Glavnom gradu, daju podršku meni kao gradonačelniku i dio su vladajuće većine, tako da bi njihov izlazak značio vrstu nestabilnosti i mislim da bi novi izbori u slučaju njihovog izlaska iz vlasti bili apsolutno najkorektnije i najbolje moguće rješenje sa aspekta odgovornosti prema građanima – kazao je Mujović.
Smatra da će Botun, osim rješenja ekološkog problema, možda biti i vrsta političkog čistilišta.
TV E: Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda treba da počne do 31. decembra. Vjerujete li nakon svega što se desilo kada je riječ o Botunu - protesta, referenduma, protivljenja lokalne zajednice bez obzira na ponude i iz Glavnog grada i iz Vlade - da će sa gradnjom početi u predviđenom roku i šta ako se to ne desi?
Mujović: Čvrsto vjerujem da se mora početi sa gradnjom iz prostog razloga što je ovo jedan veliki problem i problem koji ne trpi bilo kakvo odugovlačenje u njegovom rješavanju jer to može samo da pogorša postojeću situaciju. Ovo je problem koji ima izuzetno destruktivni potencijal, ukoliko odložimo ovo pitanje i ostavimo ga za neke druge dane. Dovodimo Podgoricu i Crnu Goru u veliku zdravstvenu opasnost. Mi smo ekološka država na papiru, međutim, ovako kako se ponašamo i kako se odnosimo prema nekim krucijalnim projektima i sa stalnom intencijom da se takvi projekti ne grade, čini mi se da malo divergiramo te teme i ponašamo se kontra svemu tome. Negradnja takvog postrojenja dovodi pod velikim znakom pitanja našu reputaciju pred evropskim partnerima i blokira put u Evropsku uniju. Poglavlje 27 je uslovljeno ispunjenjem direktive o vodama, a direktiva o vodama se ne može ispuniti bez rješavanja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Glavni grad i to je vrlo jasna poruka da to poglavlje ne možemo zatvoriti ukoliko Glavni grad ne riješi pitanje otpadnih voda. Najveći balast u cijeloj toj priči jesu potencijalni penali koje bi Podgorica platila ukoliko se ne počne sa gradnjom do 31.decembra. Imamo jasne upute, jasnu direktivu koju smo dobili od KFE banke i predstavnika Evropske unije još 5. juna ove godine kada nam je predočeno da su sredstva, odnosno nekih 70 miliona eura, raspoloživa zaključno sa 31. decembrom. Ukoliko tog dana ne počnu radovi ulazimo u problem i potrebu da se sredstva nadoknade. Kao Vlada i kao gradska vlast nemamo komfor da ovaj problem stavimo pod tepih i čekamo neke druge dane. Mora se početi do 31. decembra.
TV E: Najavili ste ostavku ukoliko radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda ne krenu do kraja ove godine kako je to i predviđeno ugovorom. To je najavio i direktor Vodovoda. Kažete da je nemoguće da Glavni grad funkcioniše ukoliko dođe do toga da se moraju plaćati takozvani penali. Šta je najgori finansijski scenarij za Glavni grad ukoliko mještani Botuna ostanu čvrsto pri stavu da nema gradnje postrojenja na mjestu koje je predviđeno za to?
Mujović: Rekao sam da sebe ne vidim kao gradonačelnika Podgorice ukoliko bi budžet za 2026. godinu bio desetkovan i umjesto 160 miliona eura bude nekoliko desetina miliona eura, odnosno bio na nivou nekog grada srednje veličine. Podgorica zahtijeva budžet koji smo planirali i svako odstupanje od toga znači nemogućnost ispunjenja osnovnih stavki koje smo obećali građanima i koje su potrebe ovog grada. Šta će se desiti ukoliko mještani Botuna ostanu čvrsto pri svom stavu? Ne može se ništa dobro desiti ni za njih, ni za nas. Ne znam da li mještani Botuna, mještani Zete, razumiju koliko je ovo zajednički problem, počev od tog ekološkog i zdravstvenog aspekta. Bankrot Podgorice bi se u velikoj mjeri manifestovao i na Zetu. Znate i sami da veliki broj mještana Zete svoje radno pravo ostvaruje upravo u Podgorici. Šta će se desiti ukoliko ti ljudi ne budu mogli primati plate, a znate i sami da je tržište za prodaju poljoprivrednih proizvoda iz Zete uglavnom u Podgorici. Ukoliko stanovnici Podgorice budu sa tog aspekta ugroženi, to će se naravno negativno odraziti i na mještane Zete. Neprihvatljivo je da se slavi i da se sa nipodaštavanjem odnose pojedini neodgovorni prema mogućem scenariju da Podgorica dođe u stanje finansijskog kolapsa. Ono što nam.sljeduje u slučaju da radovi ne počnu jeste da platimo te penale koje imamo prema Evropskoj uniji, to je 33 miliona eura, kreditno zaduženje prema KFE banci 35 miliona, imamo ugovornu obavezu prema turskoj kompaniji Kuzu koja iznosi 47 miliona. To je najmanji iznos koji možemo platiti, 33 plus 35 plus 47, ali poslije se otvara pitanje da li će kompanija Kuzu zahtijevati samo 47 miliona ili postoji takozvani momenat oportunog troška, da mogu tražiti i mnogo veći iznos, u smislu da su u ovom periodu čekanja takođe izgubili. Tako da ta cifra može narasti i poprimiti neke astronomske dimenzije koje su neprihvatljive za Podgoricu i to kao Glavni grad teško možemo izdržati.
TV E: Ukoliko dođe do toga da Glavni grad mora platiti više od 100 miliona to znači bankrot jer je, a već ste to kazali nemoguće funkcionisati sa novcem koji preostane iz planiranog budžeta od 160 miliona. Postoji li mogućnost da Vlada pomogne u tom slučaju budući da je riječ o državnom projektu koji nije značajan samo za Glavni grad?
Mujović: Teorijski posmatrano Vlada može da pomogne, to je državni projekat od državnog značaja, ali postavlja se pitanje da li je Vlada toliko bogata i da li smije pomagati Glavnom gradu na ovaj način – to je jedan potpuno regularan projekat za koji postoji finansiranje, projekat koji nije nikakav zagađivač. Da li odustati od tog projekta, udovoljiti volji u najboljem slučaju hiljada ljudi da se to postrojenje ne gradi? Ako se odustane od ovog projekta, iako ne postoji nijedan validan razlog da tako nešto uradimo, koji ćemo.onda to projekat u budućnosti realizovati u Crnoj Gori?! Da li je moguće i realno očekivati da ćemo bilo koje drugo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u bilo kom drugom gradu realizovati, da li ćemo realizovati i izgraditi bilo koju saobraćajnicu, da li ćemo uraditi bilo koji tunel?! Uvijek će se i na svakom mjestu javiti neko ko oponira tome, ko se protivi tome, naći će se neko iz ekološkog pokreta da to ospori, da tamo postoje neke zaštićene vrste i tako dalje. Bojim se da neizgradnjom ovog postrojenja ulazimo u vrlo opasan krug nemogućnosti da Crna Gora ide naprijed i da bilo šta progresivno uradimo u budućnosti.&nbsp;
TV E: Može li se sve ovo reflektovati i na državnu vlast, nakon najava koje dolaze iz DNP-a da će zbog gradnje kolektora izaći iz lokalne vlasti i uskratiti podršku Vladi. Koliko sve to utiče na političku stabilnost, a kazali ste i da bi raspisivanje izbora u narednoj godini bilo otimanje vremena građanima i oduzimanje razvojne komponente i razvoja grada, te da to nije ni odgovorno, s obzirom na dogovor o izborima u cijeloj državi za 2027. godinu?
Mujović: U pravu ste. Politička stabilnost je osnov svakog dobrog u zemlji, ne možete bez političke stabilnosti raditi bilo šta. Možete imati najbolje projekte, imati finansije, sve na raspolaganju, ali ako postoji politička opstrukcija, politička nestabilnost onda je to jedan eliminišući faktor za za sve dobro što možete uraditi. Problem Botuna apsolutno ima taj potencijal da izvrši određene poremećaje i promjene i na nivou Vlade i na nivou gradske administracije. Što se tiče Vlade Crne Gore postoji jedna objektivna mogućnost da Demokratska narodna partija ili napusti Vladu ili bude „odstranjena“ iz te Vlade, ali mislim da to stabilnost vlasti na državnom nivou neće ugroziti. Smatram da to neće biti toliko problematično. Veći je problem za Glavni grad. Odbornici DNP-a čine većinu u Glavnom gradu, daju podršku meni kao gradonačelniku i dio su vladajuće većine, tako da bi njihov izlazak značio vrstu nestabilnosti i, kao što ste i rekli, mislim da bi novi izbori u slučaju njihovog izlaska iz vlasti bili apsolutno najkorektnije i najbolje moguće rješenje sa aspekta odgovornosti prema građanima. Nama su građani dali mandate i sad da pravimo neke nove nove većine i možda prekrajamo volju građana nije baš najbolja opcija. Ovo je specifična situacija kad znamo da su naredni izbori za godinu i po i onda bi u najboljem slučaju novi izbori mogli da se dese u neka tri - četiri mjeseca, što bi značilo smo mi tri- četiri mjeseca razvoja grada stavili pod tepih, onemogućili. Bojim se jer je Podgorica dugo pod nekakvom krizom, dugo je Podgorica u nekakvom vanrednom stanju i nova četiri mjeseca takve jedne krize i nefunkcionisanja grada bi tek bio jedan neodgovoran gest prema građanima. Ima bojazni da će doći do određenih političkih promjena, ali vidjećemo u narednim danima kako će se sve to rješavati i šta će na kraju biti konačan ishod.&nbsp;
TV E: Mještanima Botuna ponuđene su garancije da će postrojenje biti isključeno ukoliko bi bili dostignuti bilo kakvi limiti emisije negativnih elemenata, prednost u zapošljavanju, da 30 odsto domaćinstava iz Zete bude priključeno na kolektorsku mrežu, ali i da se sanira bazen crvenog mulja. Ekolozi kažu da sanacija bazena crvenog mulja ne može biti tako brzo završena, mještani Zete zadovoljni su tom ponudom ali opet ne žele uređaj za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Gdje vi u svemu tome vidite mjeru za kompromis i da li je on moguć nakon svega?
Mujović: Postoji samo jedna stavka oko koje mi kao Glavni grad i kao Vlada Crne Gore nemamo prostora za bilo kakav kompromis - izmjestiti ovo postrojenje na bilo koju drugu lokaciju u datom momentu je nemoguće. Prvo što je to neosnovano. Nemamo nikakvo opravdanje, ovo nije zagađivač. Izmjestiti postrojenje 500 metara ili 600 metara iz tačke A u tačku B apsolutno nema nikakvog opravdanja, a sa druge strane nas uslovljava da moramo raditi kompletnu novu dokumentaciju. Sve što smo prošli do sada da bi dobili građevinsku dozvolu mora se ponovo proći i to jedna procedura koja je vremenski zahtjevna i traje dvije do tri godine. Nemamo dvije do tri godine, jer mi planiramo da do 2028. godine budemo dio Evropske unije, a da 2026. zatvorimo pregovaračka poglavlja. Oko svega ostalog, oko garancija, možemo razgovarati. Niko nikad u istoriji Crne Gore nije dobio ovakve garancije i ovakve uslove kao što su dobili mještani Botuna, odnosno mještani Zete. Spremni smo čak i da idemo preko Zakona o zaštiti životne sredine, da se u Skupštini Crne Gore donesu izmjene zakona po kome će sve ovo što su preporuke Vlade Crne Gore biti unešeno u zakon, u smislu da smo u obavezi da ovo ili bilo koje drugo postrojenje u slučaju pojačane emisije štetnih gasova istog momenta ugasimo, da se nastala šteta, odnosno da se ljudi koji u takvim sredinama žive obeštete radi štetnog uticaja. Spremni smo na sve i da svim zahtjevima možemo da udovoljimo. Sanacija bazena crvenog mulja je najveći stepen i dokaz ozbiljnosti. Znamo to je to težak i vremenski zahtjevan proces, ali isto tako i finansijski zahtjevan, ali smo rekli da dok se ne sanira najveći problem Zete nema puštanja u pogon postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Na nama je, upravo kao posljedica toga, da radimo na dva kolosjeka, da radimo na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda i sanaciju bazena crvenog mulja. Za otprilike tri godine možemo očekivati da napravimo značajne iskorake ili da završimo oba od tih projekata. Nema puštanja u rad ovog postrojenja dok se bazeni crvenog mulja ne saniraju koliko god to bilo teško ili koliko god to bilo složeno, prihvatamo taj izazov i spremni smo. Volio bih da to ljudi razumiju i daju nam šansu da to realizujemo.&nbsp;
TV E: Najavljeni su i novi sastanci sa mještanima Botuna, sa premijerom Milojkom Spajićem, ali i sa šefom Delegacije EU. Pitanje koje se postavlja je da li je komunikacija sa njima, prema vašem mišljenju možda mogla biti ranije organizovana i da li je mogla biti bolja i temeljitija? Zapravo je li se zakasnilo sa svim tim?
Mujović: Čitav projekat od samog nastanka ideje od početka 2000. godine je jako loše komuniciran sa mještanima. Mještani nijesu puno pitani, rađeno je po nekom principu ignorisanja mjestana i sve je to u njima probudilo bunt i inat i to sad nama dolazi na naplatu. To je nataloženo nepovjerenje, kao posljedica rada Kombinata aluminijuma, odnosno nastanka problema sa crvenim muljem. Isto tako, prva verzija elaborata o uticaju na životnu sredinu ovog postrojenja nije dobro urađena ili bolje reći nije dobro iskomunicirana sa mještanima. Ostao je jako veliki broj otvorenih pitanja tako da je sve to stvorilo jednu krajnje nepovoljnu klimu. Da li se Vlada, da li su se institucije Evropske unije mogle ranije uključiti, sad možemo da pričamo i na jedan i na drugi način. Bilo bi poželjno da je to bilo u nekom pređašnjem trenutku, ali znate kako ovo je prije svega jedan projekat koji je trebalo da vodi Glavni grad. Država pored ovoga ima jako veliki broj problema, svakog dana imate neke nove probleme, neke blokade, neke štrajkove, neke zahtjeve, tako da nije realno da se Vlada Crne Gore u Evropska unija bave isključivo problemom Glavnog grada. Vaspitan sam da ako mi je neko povjerio odgovornu funkciju, kao što je funkcija gradonačelnika, treba da budem taj ko će biti lokomotiva tog procesa i ko treba da ulaže najveće napore. U momentu kad udarim u zid, kada ne mogu dalje sam, onda su tu institucije koje treba da nam pomognu. Sa ovim setom preporuka i setom zaključaka Vlada Crne Gore je napravila ogroman iskorak i dala mi snažan vjetar u leđa i čitavu ovu priču podigla na najveći mogući nivo, tako da se ne mogu žaliti. Predstavnici EU, konkretno gospodin Johan Satler, su napravili izuzetne iskorake i napravili možda čak i presedane. Ne pamtim da su zvaničnici EU ovako eksplicitni bili i ovako eksplicitnu podršku davali nekom projektu. Obično je to neka priča evropskih zvaničnika onako malo u rukavicama, tu se vodi računa o nijansama, o tome da se možda neko ne nađe uvrijeđen ili da neko ne pomisli da EU sprovodi neku svoju agendu ili nameće svoja rješenja. Mislim da su ovdje bile vrlo jasne poruke sa svih strana, sa svih adresa, tako da se ne mogu žaliti da je izostala podrška sa tih najvećih adresa.&nbsp;
TV E: Iako je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda sigurno jedno od najznačajnijih ekoloških pitanja za Crnu Goru u ovom trenutku, nameće se pitanje koliko je zapravo cijela situacija u Botunu i jedno od najvažniji političkih pitanja danas i smatrate li da se neki novi politički odnosi mogu prelamati preko toga?
Mujović: Ovaj problem ima jako snažan potencijal i može imati izuzetno veliku implikaciju na političku situaciju aktuelnu i neku buduću. Ovo je kristalizacija buduće političke scene u Crnoj Gori. Ako imate danas jednu vladajuću većinu i vlast gdje ne možete naći zajednički jezik oko elementarnog ekološkog projekta kojeg podržava Evropska unija, koji je realnost u Evropskoj uniji, a sva ta vladajuća većina okupila se oko jednog jedinstvenog zajedničkog projekta - ulazak u Evropsku uniju - onda tu nešto ne štima. Postoje neke stavke koje nijesu baš za pohvalu i nijesu baš afirmativne sa tog aspekta. Možda će ovaj Botun osim rješenja ekološkog problema biti jedna vrsta političkog čistilišta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9ZFtBmhqs74&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mujović: Gradnja postrojenja mora početi do 31. decembra, u slučaju izlaska DNP-a iz lokalne vlasti novi izbori najkorektnije rješenje

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu Beča 102:91, u utakmici 11. kola B grupe Admiralbet ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel u Beču 83:78, u dosadašnjem dijelu takmičenja ostvarila je sedam pobjeda.
Debitant u regionalnoj ligi vezao je šesti poraz, a u dosadašnjem dijelu takmičenja upisao je svega dva trijumfa.
Budućnost je slavila bez većih problema, u laganom ritmu, ali i dovoljno ozbiljno da se pitanje pobjednika ni u jednom trenutku ne dovede u pitanje.
Razlika je na poluvremenu iznosila 16 (58:42), dok je u nastavku više puta iznosila 18 poena (74:56, 96:78).
Budućnost su do pobjede vodili Rašid Sulajmon i Jogi Ferel sa po 19 poena.
U ekipi iz Beča po 17 poena ubacili su Simas Jarumbauskas i Sulejmon Bum Džunior.

Budućnost Voli lako protiv Beča

Odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da imenuje Džefa Lendrija, guvernera Luizijane, za posebnog izaslanika za Grenland izazvala je oštru reakciju Danske, koja je taj potez nazvala „potpuno neprihvatljivim“. Ovim imenovanjem ponovo su oživjele napetosti između dvije države zbog američkih ambicija da preuzmu kontrolu nad strateški važnim arktičkim ostrvom.
<h2>Tramp ne odustaje od Grenlanda</h2>
Džef Lendri, guvernera Luizijane i odani Trampov saveznik, preuzeće novu, dobrovoljnu ulogu. Lendri je naglasio da ga nova dužnost „ni na koji način“ neće ometati u obavljanju guvernerskih poslova.&nbsp;
- Čast mi je da vam služim na ovoj volonterskoj poziciji kako bi Grenland postao dio SAD-a - napisao je na društvenoj mreži X.
Njegovo imenovanje ponovo je podstaklo zabrinutost u Danskoj zbog Trampovih namjera. Američki predsjednik izjavio je da „Džef razumije koliko je Grenland ključan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje za bezbjednost, zaštitu i opstanak naših saveznika, pa čak i svijeta“.
Tramp je više puta isticao želju za preuzimanjem Grenlanda zbog njegovog geopolitičkog položaja, zaliha nafte i gasa, kao i neiskorišćenog mineralnog bogatstva koje analitička organizacija American Action Forum procjenjuje na oko 186 milijardi dolara.
<h2>„Potpuno neprihvatljivo“</h2>
Grenland je zvanično dio Kraljevine Danske, s visokim stepenom autonomije, ali su spoljna i bezbjednosna politika u nadležnosti Kopenhagena. Danski ministar vanjskih poslova, Lars Lok Rasmusen, opisao je Lendrijevo imenovanje kao „potpuno neprihvatljivo“ i na razgovor pozvao američkog ambasadora Ken Haveri.
- Postoji ambasador Kraljevine Danske i on je osoba s kojom imamo odnose. Dakle, kada Tramp iznenada pošalje posebnog izaslanika, to je nešto što me veoma uznemirava - kazao je Rasmusen.
Na pitanje da li ovaj potez smatra eskalacijom, Rasmusen je odgovorio „apsolutno“, dodajući da je Danska „neumorno radila kroz sve diplomatske kanale“ kako bi izbjegla ovakav scenario.
- Sve dok imamo kraljevinu u Danskoj koja se sastoji od Danske, Farskih Ostrva i Grenlanda, ne možemo prihvatiti da postoje oni koji potkopavaju naš suverenitet - dodao je on.
Ovo nije prvi put da Trampove ambicije prema Grenlandu izazivaju diplomatske krize. Tokom svog prvog mandata, 2019. godine, otkazao je državnu posjetu Danskoj nakon što je Kopenhagen odbio njegovu ponudu za kupovinu ostrva.
U maju ove godine izjavio je da ne bi isključio ni upotrebu vojne sile za aneksiju. Američki potpredsjednik Džej di Vens, koji je u martu posjetio američku vojnu bazu na Grenlandu, rekao je da vjeruje kako se „može postići dogovor“.
<h2>Danska imenovala SAD prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti</h2>
Džef Lendri, koji je prošle godine postao guverner Luizijane, vojni je veteran i bivši državni tužilac. Njegov mandat obilježile su kontroverze, uključujući pokušaje zabrane građanske neposlušnosti na univerzitetskim protestima, ograničavanje pristupa knjigama s LGBT tematikom u bibliotekama i nametanje obaveze isticanja Deset zapovijesti u svim učionicama.
Najnovija godišnja procjena danskih obavještajnih službi ovog mjeseca imenovala je SAD kao jednu od prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. U izvještaju se navodi da SAD „koristi svoju ekonomsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera“.
Arktik je identifikovan kao područje rastuće strateške važnosti i poprište sve veće konkurencije između SAD-a, Rusije i Kine. Podsjećamo da je Kopenhagen u avgustu pozvao na razgovor američkog otpravnika poslova zbog navodne kampanje uticaja na proameričko javno mnjenje na Grenlandu.
<h2>Grenlandska perspektiva</h2>
Danske bezbjednosne službe budno prate razvoj događaja u Bijeloj kući.&nbsp;
- Mislim da je to dugoročna američka strategija preuzimanja Grenlanda - izjavila je Džuli Rejdemaker, bivša savjetnica grenlandske vlade.&nbsp;
Ona je za dansku javnu televiziju DR rekla da ne vjeruje da će Trump uspjeti da ubijedi Grenlanđane da postanu dio SAD-a.
- Mislim da američka strana pogrešno procjenjuje kulturu na Grenlandu. Kao Grenlanđanin, navikli ste na pokušaje spoljnog uticaja, ali na Grenlandu ljudi žele sami da odlučuju o svojoj zemlji, jeziku i kulturi - istakla je ona.
Na pitanje kakav bi savjet dala grenlandskoj vladi, odgovorila je: „Vjerujem da Grenland mora biti veoma svjestan potrebe da bude proaktivan i da stalno postavlja dnevni red i oblikuje sopstvene jasne politike, kako bi fokus na Grenlandu koristio i Grenlanđanima.“

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin

Tagovi

Cijene zlata probile granicu od 4.400 dolara po unci

Mujović: Gradnja postrojenja mora početi do 31. decembra, u slučaju izlaska DNP-a iz lokalne vlasti novi izbori najkorektnije rješenje

Budućnost Voli lako protiv Beča

Danska bijesna na Trampa: "Događa se ozbiljna eskalacija"

PRATITE TVe UŽIVO