<article>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije formiralo predmet povodom teksta Duška Kovačevića objavljenog pod naslovom " Bolji od bjekstva".- Nalazimo da se u njegovim radnjama ne ostvaruju bitni elementi bilo kojeg krivičnog djela - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a. Naime, zbog komentara koji je 1. februara, ove godine, postavio na svom Fejsbuk nalogu, pod naslovom "Bolje od bjekstva", novinar i stalni član emisije "Javna rasprava" Duško Kovačević, dao je izjavu u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/odt-u-tekstu-kovacevica-nema-elemenata-bilo-kojeg-krivicnog-djela">Antena M. </a></article>

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije formiralo predmet povodom teksta Duška Kovačevića objavljenog pod naslovom " Bolji od bjekstva".
- Nalazimo da se u njegovim radnjama ne ostvaruju bitni elementi bilo kojeg krivičnog djela - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.&nbsp;
Naime, zbog komentara koji je 1. februara, ove godine, postavio na svom Fejsbuk nalogu, pod naslovom "Bolje od bjekstva", novinar i stalni član emisije "Javna rasprava" Duško Kovačević, dao je izjavu u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/odt-u-tekstu-kovacevica-nema-elemenata-bilo-kojeg-krivicnog-djela">Antena M.&nbsp;</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hronika

ODT nije formiralo predmet povodom teksta "Bolji od bjekstva" autora Duška Kovačevića

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije formiralo predmet povodom teksta Duška Kovačevića objavljenog pod naslovom " Bolji od bjekstva".
- Nalazimo da se u njegovim radnjama ne ostvaruju bitni elementi bilo kojeg krivičnog djela - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a. 
Naime, zbog komentara koji je 1. februara, ove godine, postavio na svom Fejsbuk nalogu, pod naslovom "Bolje od bjekstva", novinar i stalni član emisije "Javna rasprava" Duško Kovačević, dao je izjavu u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/odt-u-tekstu-kovacevica-nema-elemenata-bilo-kojeg-krivicnog-djela">Antena M. </a>

Crnogorski skijaš Branislav Peković na 37. mjestu završio je nastup u slalomu na Igrama u Milanu i Kortini.
Peković je u trci koja je obilovala odustajanjima, diskvalifikacijama i velikim preokretima u borbi za medalje, na kraju zaostao 35,56 sekundi za novim olimpijskim šampionom Loikom Mejarom.
Mejar je nakon 78 godina donio Švajcarskoj medalju u slalomu.
Austrijanac Fabio Gštrajn osvojio je srebro, dok je Henrik Kristofersen donio bronzanoj Norveškoj.
Najveći tragičar olimpijskog slaloma bio je norveški skijaš Atle Li Mekgrat, koji je nakon perfektne prve vožnje, već na startu druge napravio veliku grešku, pa je ostao bez plasmana, što je izazvalo snažnu emotivnu reakciju.
Norvežanin je bacio štapove i skije, a potom vidno iznerviran otišao pored staze.
Prvu vožnju završilo je 44, a obje 39 skijaša.

Peković 37. u slalomu, Mejaru zlatna medalja

„Slučaj “Kaluđerski laz” predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena“, poručeno je na drugom od sedam edukativnih vebinara, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), a na kojem je predavač bio Velija Murić, advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava.&nbsp;
- Važno je da se danas govori o zločinu „Kaluđerski laz“, jer suočavanje s prošlošću predstavlja temelj izgradnje demokratskog i pravednog društva”, kazao je Velija Murić. Pojašnjavajući da je ovaj zločin počinjen 1999. godine na području Rožaja, naveo je da simbolizuje stradanje civila tokom ratnih sukoba na Kosovu i otvara pitanje odgovornosti državnih struktura iz tog perioda. „Stradali su civili koji su pokušavali da izbjegnu ratna dejstva, što ovom slučaju daje dodatnu težinu. Sudski postupci završeni su bez pravosnažnih osuđujućih presuda, što je produbilo osjećaj nepravde i nekažnjivosti. U tom smislu, ovaj slučaj predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena - kazao je Murić, navodi se u saopštenju CGO.
Specifičnost zločina „Kaluđerski laz“, kako se dodaje, ogleda se u tome što je počinjen na teritoriji Crne Gore, u vrijeme kada Crna Gora formalno nije bila neposredno ratno poprište.&nbsp;
- Ovo je podsjetnik da nijedno društvo ne može graditi stabilnu budućnost bez istine, priznanja i pravde za žrtve. Govoriti o „Kaluđerskom lazu“ znači afirmisati kulturu sjećanja, poštovanje prema žrtvama i obavezu države da nedvosmisleno osudi ratne zločine - poručio je Murić.
Naglašeno je da pravosuđe ima ključnu ulogu u utvrđivanju individualne krivične odgovornosti i obezbjeđivanju pravičnog suđenja, bez političkog uticaja i selektivnosti. Institucije su, kako je istaknuto, dužne da osiguraju pristup arhivama, zaštitu svjedoka i transparentnost postupaka, dok javnost ima odgovornost da čuva sjećanje na žrtve i reaguje na pokušaje negiranja ili relativizacije zločina, kako bi se spriječili zločini i revizionizam.
Odgovarajući na pitanje učesnika o mogućnosti pravde u ponovljenim postupcima, Murić je naveo da nije moguće pokrenuti postupak protiv onih kojima je već suđeno, ali da tužilaštvo mora tražiti druga pravna rješenja. Ipak, izrazio je optimizam, ističući značaj kulture sjećanja i dokumentovanja činjenica.&nbsp;
- Ako se ne dosegne sudska, dosegnuće se druga pravda. Svjestan toga, odavno sam krenuo u pisanje knjige “Zločin bez kazne - od balkanskih ratova do Kaluđerskog laza”, koja će biti ogledalo istine, zasnovano na činjenicama. Osjetio sam obavezu da to uradim kako bi ostao trag, kao neki vid ove druge, ljudske pravde - naveo je on.
Učesnici/ce su se osvrnuli i na pitanje memorijalizacije i inicijativu za podizanje spomenika žrtvama ovog zločina koja je podnešena opštini Rožaje prije tri godine. „Taj zahtjev sam obnovio i podnio Ministarstvu kulture. Nakon što nijesu ispoštovani zakonski rokovi, lokalna uprava je predmet iznijela na razmatranje i odobrila inicijativu. Sada je ponovo na potezu Ministarstvo da da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika na Kaluđerskom lazu, na putu koji kroz selo vodi ka Peći. Na spomeniku će biti naznačena imena žrtava i poruka da se zločin nikada ne ponovi“, zaključio je Murić.
Ovaj vebinar, koji je okupio 20 učesnika i učesnica, predstavlja praktičnu nadogradnju CGO priručnika „<a href="https://cgo-cce.org/2024/08/31/ratni-zlocini-90ih-u-presudama-crnogorskog-pravosuda/" target="_blank">Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa</a>“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji <a href="https://media.cgo-cce.org/2019/11/Kaludjerski-laz-publikacija.pdf" target="_blank">Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj „Kaluđerski laz“</a>. &nbsp;Cilj programa je da zainteresovanoj javnosti omogući pristup provjerenim informacijama i činjenicama o ratnim zločinima kroz analizu sudskih presuda, relevantnih dokaza i svjedočanstava.
Naredni vebinar, kako su naveli, biće održan 23. februara 2026. godine, o slučaju „Deportacija“, a predavačica će biti Tamara Milaš, aktivistkinja.
Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU-a ili UNDP-a.

„Kaluđerski laz“ - paradigma nedovršene tranzicione pravde

U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u Kladnju poginuo je Ostoja Stanišić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine ranije osudio na pet godina zatvora zbog genocida u Srebrenici.
Do nesreće je došlo u Kladnju prilikom slijetanja automobila u rijeku, a za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da je riječ o Ostoji Stanišiću, te da je naređena obdukcija.
Stanišić je, prema pravosnažnoj presudi, proglašen krivim što je, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorničke brigade, svjesno pružio pomoć pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, među kojima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u sprovođenju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bošnjačko civilno stanovništvo iz zaštićene UN zone Srebrenica, pri čemu je oko 40.000 bošnjačkih civila preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno po prijekom postupku.
Sud je zaključio da su 14. i 15. jula 1995. godine pripadnici Šestog bataljona, pod nadzorom optuženog Stanišića, učestvovali u prihvatu i obezbjeđenju više stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice, koji su u zvorničkom selu Petkovci držani u školi bez osnovnih uslova, izloženi premlaćivanju, a najmanje 20 njih je ubijeno.

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

U Sarajevu je danas održan i četvrti protest povodom iskakanja tramvaja iz šina, pri čemu je prošlog četvrtka poginuo student iz Brčkog, a teško povrijeđena 17-godišnja srednjoškolka ostala bez noge.
Skup građana, među kojima je, prema pisanju sarajevskih medija, bilo najviše studenata i srednjoškolaca, počeo je u 12 sati minutom ćutanja ispred Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, u čijoj blizini se dogodila ta nesreća.
Odmah je blokiran saobraćaj u centru grada.
Učesnici skupa uzvikivali su: „Nismo izašli s časa, već po budućnost", „Jedna ulica, jedan život", „Danas on, sjutra mi", a skakali su uz povike „Ko ne skače, taj je lopov".
Okupljeni građani istakli su da ostavka premijera Vlade Kantona Sarajevo Nihada Uka i pad kantonalne vlade „ne znači da će mladi utihnuti", naglašavajući da traže odgovornost za tragediju svih u lancu odgovornosti – od Vlade Kantona, preko resornog ministarstva, do Gradski saobraćaj Sarajevo (GRAS).
U međuvremenu je objavljena informacija da je direktor GRAS-a Senad Mujagić podnio ostavku.
Od Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kolona je krenula prema Tržnom centru SSC, a potom prema Skenderiji, uz povike „Hoćemo pravdu!".
Protestima se pridružio i Muriz Memić, otac mladića Dženana Memića koji je preminuo 2016. godine od povreda koje je zadobio sedam dana ranije u Velikoj aleji na Ilidži i čija smrt do danas nije razjašnjena.
Prošli su pored Vlade KS, a potom nastavili ka Gimnaziji Obala, pozvavši gimnazijalce da im se pridruže.
Okupljeni su zastali kod Akademije likovnih umjetnosti, gdje je studirao Erdoan Morankić, koji je poginuo u tramvajskoj nesreći.
Zadržali su se potom ispred Tužilaštva KS, koje su obezbjeđivale jake policijske snage.
Tu su pročitali četiri zahtjeva.
Prvi zahtjev je da se objave potpune informacije o istrazi, uključujući podatke o servisiranju tramvaja i snimak kamere iz tramvaja u trenutku nesreće.
Drugi zahtjev je potpuno povlačenje svih starih tramvaja iz saobraćaja dok ne prođu ponovno servisiranje, kao i objavljivanje podataka o njihovoj ispravnosti.
Učesnici protesta tražili su i ostavke svih odgovornih u lancu cijelog sistema javnog prevoza, izgradnju kvalitetnog i sigurnog prevoza, te obustavljanje privatizacije javnog gradskog prevoza.
Tužilaštvo KS saopštilo je da je glavna tužiteljka željela da primi organizatore protesta, ali da se niko nije izjasnio kao organizator.
Navelo je da utvrđuje odgovornost svih u lancu i da se snimak kamere iz tramvaja, koji je na analizi po naredbi tužilaca, ne može objaviti, jer objavljivanje dokaznog materijala može štetiti istražnom postupku.
Od Tužilaštva KS učesnici protesta krenuli su ponovo ka Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, a prolazeći pored zgrade Predsjedništva BiH uzvikivali su „Lopovi, lopovi!" i tražili ostavke.
Objavljeno je da iza organizacije protesta stoji neformalna organizacija mladih „Borba za pravdu", koja od vlasti Kantona Sarajevo (KS) traži veću transparentnost, odgovornost i mjere za suzbijanje, kako su naveli, dugogodišnje korupcije u Bosni i Hercegovini.
Naredni protest u Sarajevu najavljen je za sjutra.

ODT nije formiralo predmet povodom teksta "Bolji od bjekstva" autora Duška Kovačevića

Peković 37. u slalomu, Mejaru zlatna medalja

„Kaluđerski laz“ - paradigma nedovršene tranzicione pravde

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

Sarajevo: Održan četvrti protest zbog tramvajske nesreće, nadležnima iznijeta četiri zahtjeva

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO