<article>U Osnovnom sudu u Nikšiću za 11. decembar zakazan je početak suđenja Nikšićaninu J. M. zbog prijetnji upućenih predsjedniku opštine Budva Nikoli Jovanoviću - potvrđeno Portalu ETV iz te institucije.Optuženom J. M. se stavlja na teret krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.J. M. je 21. jula na dva mejla poslao poruke prijeteće sadržine upućene Jovanoviću.Prijeteće poruke su stigle na zvaničan mail kabineta.U jednom mejlu je pisalo: ''Evo stigao na posao naš predsjednik, dobro došao, ajde pa sledeći put da mu slome nos i obje ruke i noge". U drugom prijetećem mejlu pisalo je: "Poštovani je l’ se oporavio predsjednik. E, šta snađe tog mučenika, prebiše ga ko mačku. Bogami je zaslužio batine jer je velika bitanga. Prenesite mu molim vas. Trebali su mu nos slomiti".Ove prijetnje su uslijedile nekoliko dana nakon što je Jovanović pretučen u Budvi. Taj slučaj je pred kotorskim Sudom i na optužnici su braća Mitrović - Jova, Vidaka i Milorada.</article>

U Osnovnom sudu u Nikšiću za 11. decembar zakazan je početak suđenja Nikšićaninu J. M. zbog prijetnji upućenih predsjedniku opštine Budva Nikoli Jovanoviću - potvrđeno Portalu ETV iz te institucije.
Optuženom J. M. se stavlja na teret krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
J. M. je 21. jula na dva mejla poslao poruke prijeteće sadržine upućene Jovanoviću.
Prijeteće poruke su stigle na zvaničan mail kabineta.
U jednom mejlu je pisalo:&nbsp;
''Evo stigao na posao naš predsjednik, dobro došao, ajde pa sledeći put da mu slome nos i obje ruke i noge". U drugom prijetećem mejlu pisalo je: "Poštovani je l’ se oporavio predsjednik. E, šta snađe tog mučenika, prebiše ga ko mačku. Bogami je zaslužio batine jer je velika bitanga. Prenesite mu molim vas. Trebali su mu nos slomiti".
Ove prijetnje su uslijedile nekoliko dana nakon što je Jovanović pretučen u Budvi. Taj slučaj je pred kotorskim Sudom i na optužnici su braća Mitrović - Jova, Vidaka i Milorada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nikola Jovanović

napad na predsjednika opštine Budva

suđenje

Hronika

Nikšićanin 11. decembra pred sudom zbog prijetnji Nikoli Jovanoviću

U Osnovnom sudu u Nikšiću za 11. decembar zakazan je početak suđenja Nikšićaninu J. M. zbog prijetnji upućenih predsjedniku opštine Budva Nikoli Jovanoviću - potvrđeno Portalu ETV iz te institucije.
Optuženom J. M. se stavlja na teret krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
J. M. je 21. jula na dva mejla poslao poruke prijeteće sadržine upućene Jovanoviću.
Prijeteće poruke su stigle na zvaničan mail kabineta.
U jednom mejlu je pisalo: 
''Evo stigao na posao naš predsjednik, dobro došao, ajde pa sledeći put da mu slome nos i obje ruke i noge". U drugom prijetećem mejlu pisalo je: "Poštovani je l’ se oporavio predsjednik. E, šta snađe tog mučenika, prebiše ga ko mačku. Bogami je zaslužio batine jer je velika bitanga. Prenesite mu molim vas. Trebali su mu nos slomiti".
Ove prijetnje su uslijedile nekoliko dana nakon što je Jovanović pretučen u Budvi. Taj slučaj je pred kotorskim Sudom i na optužnici su braća Mitrović - Jova, Vidaka i Milorada.

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nikšićanin 11. decembra pred sudom zbog prijetnji Nikoli Jovanoviću

Tagovi

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO