<article>Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas je izgorjelo vozilo, a požar je brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolom. To je za Portal ETV potvrdio komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.- Požar je ugašen u 17 sati i 32 minuta - dodao je Bojanović. Bojanović je kazao i da nema povrijeđenih. V.Lj.</article>

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas je izgorjelo vozilo, a požar je brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolom.&nbsp;
To je za Portal ETV potvrdio komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
- Požar je ugašen u 17 sati i 32 minuta - dodao je Bojanović.&nbsp;
Bojanović je kazao i da nema povrijeđenih.&nbsp;
V.Lj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Hronika

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas izgorjelo vozilo, nema povrijeđenih

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas je izgorjelo vozilo, a požar je brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolom. 
To je za Portal ETV potvrdio komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović.
- Požar je ugašen u 17 sati i 32 minuta - dodao je Bojanović. 
Bojanović je kazao i da nema povrijeđenih. 
V.Lj.

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja saopštio je da je danas u Lešku uhapšen bivši pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije V. M. zbog sumnje da je sarađivao sa bezbjednosnim strukturama Srbije, uključujući i slučaj navodne otmice Milana Vukašinovića, prenosi portal KoSSev.
- Hapšenje je sprovedeno u okviru intenzivne istrage o otmici Vukašinovića, koji je, kako tvrdi, 1. novembra 2025. godine unutar teritorije Kosova otet od strane bezbjednosnih struktura Srbije - kazao je Svečlja.
Ministar je naveo da je uhapšeni ranije bio integrisan u Kosovsku policiju na osnovu Sporazuma iz 2013. godine, ali da je kasnije podnio ostavku.
- Postoje osnovane sumnje da je uhapšeni kontinuirano sarađivao i pružao podršku bezbjednosnim strukturama Srbije, uključujući i otmicu Milana Vukašinovića, koji je tokom otmice teško ranjen i trenutno se nalazi na liječenju u bolnici u Srbiji - dodao je Svečlja.
On je pojasnio da se V. M. sumnjiči da je bio u kontaktu sa srpskim obavještajnim i vojnim strukturama, da je navodno učestvovao u pripremama mladih Srba za obuke u saradnji sa pripadnicima Vojske Srbije, te da je barem imao saznanja o pripremama napada u Banjskoj.
- Na Kosovu niko neće moći da izbjegne pravdu. Naše profesionalne institucije imaju kapacitete da odgovore na svaku prijetnju i rasvijetle svaki zločin. Pre ili kasnije, pred lice pravde izaći će i odgovorni za ovaj i druge slučajeve, koji su dio bezbjednosnih institucija Srbije ili se tamo skrivaju i koriste u političke i bezbjednosne svrhe - poručio je Svečlja.
Prištinski portal Koha je ranije pisao da je Milan Vukašinović ranjen i odveden sa teritorije Kosova u selu Jelakce, u opštini Leposavić, nakon čega je prebačen na liječenje u Srbiju. Njegova porodica više od mjesec nije imala dozvolu da ga posjeti, dok mu je majci tek nedavno odobrena posjeta u zatvorskoj bolnici u Beogradu.

Kosovo: Uhapšen bivši pripadnik MUP-a Srbije

Sastanak Savjeta bezbjednosti na zahtjev Venecuele zbog, kako su naveli, “tekuće američke agresije” biće održan 23. decembra. Za to vrijeme, američki predsjednik zahtijeva da Karakas vrati naftu, zemljište i drugu imovinu navodno “ukradenu” od SAD.
Tramp je najavio da će uskoro početi da cilja trgovce drogom i na kopnu. Da li je kopnena invazija realan scenario?
Nova dva napada na brodove, za koje Vašington tvrdi da su švercovali drogu, dodatno su podigli tenzije. Uz prošlonedjeljnu zaplijenu tankera blizu obale Venecuele i gomilanje trupa, najveće od kubanske krize u tom dijelu svijeta, dodatno su zabrinuli cijeli region. Povod za obračun poznavaoci vide i u nadmetanju za prirodna bogatstva ili prevlast u zapadnoj hemisferi.
“Glavna zemlja porijekla fentanila koji stiže direktno u SAD je Meksiko, a ne Venecula. U ratu protiv droge efikasnija je borba protiv pranja novca koji je kiseonik za trgovce narkoticima. To je jedan motiv, ali ne i jedini.
Među ostalima je da okončanje diktature Madura, a to je krucijalno po bezbjednost po mišljenju američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji bi da završi ne samo sa venecuelanskim, već i sa kubanskim i nikaragvanskim režimom”, objašnjava prof. Karlos Malamud, sa Kraljevskog instituta Elkano iz Madrida.
Američka administracija u Latinskoj Americi već je prisutna kroz političku i izbornu podršku u Argentini, Hondurasu, Boliviji, Gvatemali. Stručnjaci podsjećaju i da je pod pritiskom Vašingtona Panama istupila iz kineskog programa “Pojas i put”. Uvođenje sankcija Venecueli i odluka da se Kartel de los Soles proglasi terorističkom organizacijom, otvorili su prostor i za vojno djelovanje.
- Vidimo da Latinska Amerika već sada reaguje, meksička predsjednica zahtijeva da se to pitanje prenese u Savjet bezbjednosti UN, brazilski predsjednik insistira da takvi problemi ne mogu da se rješavaju korišćenjem principa strane vojne intervencije, već pregovorima - navodi prof.dr Slobodan Pajović sa Fakulteta društvenih nauka.
Hoće li biti šire kopnene ofanzive
Posljedice koje su i sada vidljive su podjela latinomameričkih zemalja na saveznike Vašingtona i protivnike okupljene oko Kube, Nikaragve, Venecuele i Kolumbije. Iako američki predsjednik ne isključuje mogućnost rata sa Venecuelom, ne očekuje se šira kopnena ofanziva.
- Možemo da vidimo veliko protivljenje u SAD, prije svega u Kongresu i među sljedbenicima maga pokreta, koji nisu za američke intervencije u inostranstvu. Moguće da ćemo vidjeti ciljano bombarodvanje dronovima, projektilima i potencijalno napad mornaričkih foka, ali ne više od toga. Politički troškovi kopnene invazije, sa tijelima koja bi se vraćala u SAD, veliki su. Ono što ćemo vidjeti u budućnosti, ako se uzme o obzir nova verzija Monroove doktrine, je više američkih intervencija u zapadnoj hemisferi, ne samo u Latinskoj Americi - naglašava Malamud.
Pajović kaže da samo zamislimo situaciju da dođu kineski tankeri, a Kina je uvozila venecuelansku naftu.
- Hoće li američka mornarica napasti kineske tankere ili će napasti ruske tankere. Do sada je napadnut iranski tanker koji je imao rusku posadu. Moskva je odmah reagovala i tražila da malo popuste tenzije u Karibima. U narednom periodu Latinska Amerika će se naći u dosta neizvjesnom položaju - dodaje Pajović.
Od početka septembra, Pentagon je potopio 28 brodova u Karibima i istočnom Tihom okeanu. Takvo angažovanje američke mornarice, kako se procjenjuje, poreske obveznike u SAD košta oko 18 miliona dolara dnevno.

Savjet bezbjednosti UN raspravljaće o Venecueli – strahuje li se od američke kopnene invazije

Estonski sud naložio je visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaji Kalas da se javno izvini zbog neistinitih tvrdnji koje je objavila na društvenim mrežama, prenio je portal Baltnews.
Prema odluci suda, Kalas je dužna da javno prizna da su njene izjave o Fondaciji za zaštitu porodice i tradicije (SAPTK) bile netačne. Ona je, kako se navodi, 17. februara 2022. godine tvrdila da su predstavnici ove fondacije napali policiju i organizovali ilegalni skup u oktobru 2021. godine.
Sud je utvrdio da za takve tvrdnje nije bilo činjeničnog osnova i naložio da se u roku od deset dana objavi javno izvinjenje na ličnim nalozima Kalasove na društvenim mrežama.
Odluka suda izazvala je snažne reakcije u estonskoj javnosti. Korisnici interneta i pojedini komentatori ističu da izvinjenje ne bi trebalo da bude upućeno isključivo fondaciji, već da bi, zbog težine i javnog karaktera iznijetih optužbi, trebalo da bude upućeno cjelokupnoj javnosti i naciji.
Slučaj je dodatno privukao pažnju jer je riječ o zvaničnici na jednoj od najviših funkcija u Evropskoj uniji, što je, prema ocjenama pojedinih medija, otvorilo pitanje odgovornosti visokih evropskih zvaničnika za javno iznijete tvrdnje i njihovu utemeljenost u proverljivim činjenicama.

Estonski sud: Kaja Kalas da se javno izvini zbog neistina koje je objavila na društvenim mrežama

Sjedinjene Američke Države zaustavljaju i zapljenjuju brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele, kazala su za Reuters tri američka zvaničnika.
Ovaj potez uslijedio je svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio potpunu blokadu svih tankera sa naftom koji su pod sankcijama, a koji ulaze u Venecuelu ili iz nje isplovljavaju.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nijesu precizirali gdje se tačno operacija odvija, ali su naveli da akciju predvodi Obalska straža SAD.
Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko sedmica da Obalska straža, u saradnji s drugim američkim agencijama, zaplijeni tanker koji se nalazi pod sankcijama.
„Naređujem potpunu i sveobuhvatnu blokadu svih sankcionisanih tankera naftnih derivata koji ulaze u Venecuelu i izlaze iz nje“, izjavio je Tramp u utorak.
U danima nakon što su američke snage prošle sedmice zaplijenile jedan sankcionisani tanker kod obale Venecuele, na snazi je bio faktički embargo, zbog kojeg su brodovi natovareni milionima barela nafte ostajali u venecuelanskim teritorijalnim vodama, umjesto da rizikuju zapljenu.

Američke trupe zauzele još jedan venecuelanski tanker

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Na Bulevaru Džordža Vašingtona danas izgorjelo vozilo, nema povrijeđenih

Kosovo: Uhapšen bivši pripadnik MUP-a Srbije

Savjet bezbjednosti UN raspravljaće o Venecueli – strahuje li se od američke kopnene invazije

Estonski sud: Kaja Kalas da se javno izvini zbog neistina koje je objavila na društvenim mrežama

Američke trupe zauzele još jedan venecuelanski tanker

PRATITE TVe UŽIVO