Savjet Centralne banke Crne Gore izrazio je zadovoljstvo povodom zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor, ističući značajan doprinos CBCG kroz sprovođenje reformskih aktivnosti i ostvarene rezultate koji su omogućili ispunjavanje završnih mjerila u oblasti zaštite eura od falsifikovanja. Sjednicom Savjeta predsjedavala je guvernerka dr Irena Radović.
Na sjednici je razmatran i usvojen veći broj podzakonskih akata, čime je dodatno unaprijeđen regulatorni okvir finansijskog sistema.
Savjet je donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o minimalnim standardima za ulaganja kreditnih institucija u nepokretnosti i osnovna sredstva, kojom se propisuju jasni standardi i ograničenja za takva ulaganja. Cilj izmjena, kako je saopšteno iz CBCG, je stvaranje regulatornog ambijenta koji će podstaći kreditne institucije na proaktivnije upravljanje nekvalitetnim plasmanima i njihovu efikasniju naplatu.
U cilju usklađivanja sa važećim Zakonom o računovodstvu, Savjet je usvojio Odluku o sadržaju, rokovima i načinu sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještaja kreditnih i drugih finansijskih institucija. Ovom odlukom obaveza dostavljanja finansijskih izvještaja CBCG proširuje se i na mikrokreditne finansijske institucije, lizing i faktoring društva, društva za otkup potraživanja, kreditno-garantne fondove, platne institucije i institucije za elektronski novac. U cilju pune transparentnosti, Centralna banka Crne Gore će dostavljene finansijske izvještaje objavljivati na svojoj internet stranici.
Savjet je donio i Odluku o izmjenama Odluke o izvještajima o platnom prometu koji se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, radi unapređenja obima i efikasnosti izvještavanja i implementacije evropskih standarda u ovoj oblasti.
U cilju harmonizacije sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i novom Odlukom o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, Savjet je usvojio set od pet odluka koje se odnose na oblast sanacije kreditnih institucija, čime se dodatno jača regulatorni okvir i daje doprinos ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 9 – Finansijske usluge.
Na sjednici je razmatran i Makroekonomski izvještaj CBCG 2/2025, u kojem je ocijenjeno da su makroekonomska kretanja u Crnoj Gori u periodu januar–septembar 2025. godine bila stabilna, uz očuvanu finansijsku stabilnost i nastavak ekonomskog rasta. Članovi Savjeta pohvalili su kvalitet i analitičku vrijednost izvještaja, uz preporuku da njegovi nalazi budu dostupni široj stručnoj i zainteresovanoj javnosti.
Predstavljeni su i rezultati analize efekata primjene SEPA sistema u prva tri mjeseca, koji potvrđuju značajne koristi za građane i privredu. U periodu od 7. oktobra 2025. do 7. januara 2026. godine ostvarene su uštede od 2,4 miliona eura. Prosječna cijena SEPA transakcije iznosila je 6,15 eura, dok je prosječna cijena SWIFT transakcije u 2024. godini iznosila 73,4 eura, odnosno gotovo 12 puta više. Posebno su izražene uštede kod elektronskih transakcija, kao i kod transakcija velikih iznosa, gdje je razlika u troškovima višestruka.
Analiza je pokazala da postoji dodatni prostor za veću upotrebu SEPA sistema, naročito u poslovanju pravnih lica, gdje se i dalje značajan broj transakcija obavlja putem skupljih SWIFT kanala. Procijenjeno je da je privreda u prethodnom tromjesečju imala potencijal za dodatne uštede od preko 1,3 miliona eura. Savjet je podržao plan CBCG da, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i drugim poslovnim udruženjima, sprovede dodatne aktivnosti na edukaciji i promociji SEPA sistema.
Na sjednici je razmatran i status implementacije projekta uvođenja nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS clone), koji CBCG realizuje u saradnji sa Centralnom bankom Italije. Konstatovano je da se aktivnosti odvijaju u skladu sa planiranom dinamikom, te da se početak primjene sistema očekuje u julu ove godine.
Savjet je razmatrao i ostala pitanja iz svoje nadležnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Održana sjednica Savjeta CBCG: U fokusu unapređenje regulative i dalja modernizacija platnog sistema

Iz Air Montenegra saopšteno je da su ozvaničili novo codeshare partnerstvo sa Turskih Airlines-om koje predstavlja važan korak ka unapređenju avio-povezanosti između Turske i Crne Gore.
- Turkish Airlines je nacionalna avio-kompanija koja leti u više zemalja nego druga aviokompanija i koja je deseto put nagrađena priznanjem „Najbolja aviokompanija u Evropi“ od strane Skytraxa. U okviru codeshare sporazuma, Turkish Airlines će postaviti svoj kod leta na letove koje operiše Air Montenegro na linijama Istanbul - Tivat i Istanbul - Podgorica, čime se putnicima omogućava bolja povezanost preko Istanbula, jednog od vodećih globalnih transfernih čvorišta u svijetu - naveli su u Air Montenegro.
Ističu da će zauzvrat Air Montenegro postaviti svoj kod leta - ne samo na linijama između dvije zemlje, već i na letovima Turkish Airlinesa za Dubai i Baku.
- Sporazum usklađuje regionalno prisustvo Air Montenegra na Balkanu sa širokom međunarodnom mrežom Turkish Airlinesa, stvarajući nove mogućnosti kako za poslovne, tako i za turističke putnike - naveli su u Air Montenegro.
Komentarišući partnerstvo, generalni direktor Turkish Airlinesa, Bilal Ekši, izjavio je da, osim što je jedno od ključnih čvorišta globalnog vazdušnog saobraćaja, Istanbul predstavlja i strateški most koji povezuje Evropu i Aziju.
- Naša saradnja sa Air Montenegrom ne samo da će dati novi zamah saobraćaju između Turske i Crne Gore, već će stvoriti i sinergiju za turizam i trgovinu - istakao je on.
Generalni direktor Air Montenegra, Vukadin Stojanović rekao je da codeshare partnerstvo sa Turkish Airlinesom predstavlja važan korak u jačanju međunarodne povezanosti Crne Gore.
- Kombinovanjem naše regionalne mreže sa globalnim dosegom Turkish Airlinesa, putnicima nudimo više destinacija, veću fleksibilnost i viši kvalitet putničkog iskustva, uz istovremenu podršku razvoju kulturnih i ekonomskih veza između naše dvije zemlje - naveo je.
Očekuje se, kažu, da će codeshare sporazum povećati broj putnika i doprinijeti održivom razvoju vazdušnog saobraćaja između Turske i Crne Gore.

Turkish Airlines i Air Montenegro potpisali codeshare partnerstvo

Za izmirivanje dospjelih obaveza Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" potreban je iznos od 21.436.957 eura, koji će se prikupiti u postupku dokapitalizacije, a akcionar sa značajnim učešćem HTP "Vile Oliva" Petrovac izrazio je spremnost da učestvuje sa iznosom do 7 miliona eura - navodi su u informaciji koju je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici 23. januara..
Vlada je, kako piše, preuzela obavezu da uplati preostali iznos sredstava do 21.436.957 eura ukoliko ostali akcionari ne budu uzeli učešće u dokapitalizaciji.
Podsjećaju da je iznos za izmirivanje dospjelih obaveza od 21.426.957 eura definisan u Planu restrukturiranja Instituta koji je usvojen 15. majja prošle godine.
- Dokapitalizacija, odnosno povećanje osnovnog kapitala Instituta "Dr Simo Milošević" realizovaće se u dva kruga, a na osnovu odluke Skupštine akcionara o emisiji običnih (redovnih) akcija od 21. oktobra 2025. i biće otvorena za sve akcionare koji mogu srazmjerno procentu akcija koje posjeduju učestvovati u povećanju osnovnog kapitala - precizirano je u informaciji.
Podsjećaju da je 21. oktobra prošle godine na Skupštini akcionara Instituta donesena odluka o emisiji običnih (redovnih) akcija kroz čiju realizaciju uz učešće države i manjinskog akcionara HTP "Vile Oliva" Petrovac trebalo da se obezbijede sredstva predviđena Planom restrukturiranja za 2025. godinu. 
- Odbor direktora Instituta Igalo A.D. je na sjednici 30. novembra, a na osnovu odluke Skupštine akcionara od 21. oktobra, usvojio prijedlog "Jedinstvenog prospekta za javno emitovanje III emisije običnih (redovnih) akcija serije A". Ovaj prospekt je sastavljen u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala i Pravilima o prospektu za javnu ponudu i/ili uključenje hartija od vrijednosti u trgovanje na regulisanom tržištu - navodi se u dokumentu.
Prospekt za javno emitovanje III emisije običnih (redovnih) akcija serije „A", kao i obavještenje o korišćenju prava preče kupovine akcija postojećim akcionarima objavljen je 31. decembra. 
- U prvom krugu Prospektom je ponuđeno 152.066 običnih (redovnih) akcija, pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9369 eura u obimu od 23.560.634,64 eura emitenta Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" - navode iz Vlade.
Nakon isteka roka za korišćenje prava preče kupovine, upis i uplata akcija ove emisije preostalih za prodaju nakon prodaje postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine, ponudiće se javno preko odabranog investiconog društva na Montenegroberzi. 
- Nove akcije su obične, glase na ime, biće emitovane u nematerijalizovanom obliku i upisane u Centralnom klirinško-depozitarnom društvu AD Podgorica (CKDD). Emisija će se smatrati uspješnom ukoliko se upiše najmanje 138.356 akcija, što predstavlja 90,984178 odstto ukupnog broja ponuđenih akcija. Vlada Crne Gore će iskoristiti pravo preče kupovine akcija III emisije serije A proporcionalno procentu akcija koje posjeduje u Institutu "Dr Simo Milošević", te sa tim ciljem izvršiti uplatu na račun posebne namjene Instituta u iznosu 4.605.189,48 eura sa ciljem kupovine novih akcija - rekli su iz Vlade.
Zakonom o budžetu za 2026. godinu u okviru potrošačke jedinice Ministarstvo finansija na izdatku za hartije od vrijednosti, kako dodaju, planirana su sredstva za izmirenje obaveza po osnovu Plana restrukturianja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević", odnosno za dokapitalizaciju ove ustanove.

HTP "Vile Oliva" Petrovac izrazio spremnost da učestvuje u dokapitalizaciji Instituta "Dr Simo Milošević" do 7 miliona eura

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila

Zanatska komora Crne Gore pozvala je sve zanatlije da se upišu u Registar i podsjetila da rok za pribavljanje potvrde o upisu ističe 13. februara.
Iz Zanatske komore su, u reagovanju na saopštenje Ministarstva ekonomskog razvoja, kazali da je rok za pribavljanje potvrde u skladu sa zakonom, te da su registrovana preduzeća i ranije bila dužna da prijave početak obavljanja zanata nadležnom organu lokalne uprave u propisanom roku.
U tom smislu se, prema njihovim riječima, rok za uspostavljanje Registra poklapa sa rokom za usklađivanje poslovanja sa važećim propisom.
- Pozivamo sve zanatlije da upis obave putem portala bit.ly/Registar-zanatlija. Procedura je u potpunosti digitalizovana i objašnjena korak po korak - navodi se u saopštenju.
Iz Zanatske komore su rekli da Ministarstvo ekonomskog razvoja ne može poništiti zakonske odredbe putem saopštenja za javnost, te da se pravna sigurnost može graditi isključivo dosljednom primjenom važećih propisa i jasnim, preciznim informisanjem zanatlija.
Oni su reagovali na navode Ministarstva, zbog, kako su kazali, zaštite pravne sigurnosti zanatlija i pravilne primjene važećih propisa.
- Tvrdnje prema kojima tumačenje zakona obavlja isključivo Ministarstvo kao nadzorni organ nijesu u skladu s osnovnim principima pravnog poretka, jer zakon tumače sudovi u postupcima, nadležni organi u okviru svojih ovlašćenja, kao i stručna javnost kroz legitimnu javnu raspravu - navodi se u reagovanju.
Oni su podsjetili da Zakon o zanatstvu, koji je donijet prošle godine i koji je predložilo Ministarstvo, propisuje novčane kazne do 20 hiljada eura za preduzeće i do šest hiljada eura za preduzetnika za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.
- Te odredbe su važeće i proizvode pravno dejstvo od stupanja zakona na snagu i ne mogu se derogirati saopštenjem organa uprave - rekli su iz Zanatske komore.
Istovremeno, Zakon o zanatstvu propisuje I da Registar zanatlija vodi Zanatska komora, kao zakonom ustanovljeni nosilac te nadležnosti. Ministarstvo, kako su objasnili, nema zakonski osnov da određuje softversko rješenje koje je, inače, već u funkciji i javno dostupno, čime su ispunili i tu zakonsku obavezu.
U vezi sa navodima Ministarstva o majstorskom ispitu kao alternativnom uslovu za obavljanje takozvanih složenih zanata, Komora smatra da se njegovim izjednačavanjem sa nižim oblicima kvalifikacija otvaraju ozbiljna pitanja u pogledu zaštite potrošača, posebno u kontekstu slobode pružanja usluga na tržištu EU.&nbsp;
- Stoga, kao što smo dužni da poštujemo zakon koji prevladava prilikom upisa u Registar, isto smo dužni da damo pune informacije o spornim aspektima zakonskih rješenja i EU praksama radi donošenja informisanih odluka - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Zanatske komore su kazali da se u kontinuitetu suočavaju sa pokušajima političkog i administrativnog zadiranja u nadležnosti, koje su zakonom jasno definisane. Takva praksa, bez obzira na formu u kojoj se pojavljuje, narušava princip institucionalne autonomije Komore i odstupa od evropskih praksi odnosa države i strukovnih organizacija, u kojima država ima regulatornu i nadzornu, ali ne i upravljačku ulogu.
- Zanatska komora ostaje otvorena za institucionalni dijalog i saradnju, ali insistira na poštovanju zakonom utvrđenih nadležnosti svih strana u interesu pravne sigurnosti zanatlija - zaključuje se u saopštenju.

Rok za potvrdu o upisu u Registar zanatlija 13. februar

Priliv stranih direktnih investicija (SDI) iz Turske u Crnu Goru je od 2020. do avgusta prošle godine, iznosio oko 417 miliona eura, što čini osam odsto ukupnog priliva stranog kapitala, podaci su Turske privredne komore u Podgorici (TurkCham Montenegro).&nbsp;
- Posebno je impresivan rast u posljednje dvije godine. U 2024. godini, turske investicije dostigle su 100,9 miliona eura, dok je od januara do oktobra prošle godine ostvareno čak 110,8 miliona eura - navodi se u saoptšenju koje je potpisao predsjednik Turske privredne komore Burhan Genč.
&nbsp;On je ocijenio da te brojke jasno pokazuju da je Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori, čime potvrđuju kontinuitet i pouzdanost njihovog partnerstva.
&nbsp;- U Crnoj Gori danas posluje preko 12,9 hiljada turskih kompanija, što predstavlja četvrtinu svih stranih firmi u zemlji, i konkretan je dokaz povjerenja turskih investitora u poslovnu klimu, pravnu sigurnost i potencijal rasta crnogorske ekonomije - rekao je Genč.&nbsp;
Struktura ulaganja je raznovrsna: od interkompanijskog duga u iznosu od 51,8 miliona eura, preko ulaganja u nekretnine od 35,6 miliona eura, do direktnih vlasničkih ulaganja u domaća preduzeća i banke. Svaka od tih investicija doprinosi jačanju ekonomije, razvoju infrastrukture i otvaranju novih radnih mjesta.
- Bilateralna trgovina se razvija paralelno sa investicijama, a naš zajednički cilj je da njen obim poraste sa oko 200 miliona eura na 500 miliona eura godišnje. Ovakvi planovi potvrđuju ambiciju i sposobnost naših ekonomija da zajedno grade stabilan i prosperitetan okvir saradnje - ocijenio je Genč.
&nbsp;On je kazao da u vremenu globalnih ekonomskih izazova, gdje svaka država traži stabilnost, investicije i dugoročnu konkurentnost, Crna Gora i Turska pokazale su da partnerstvo može biti više od kapitala – ono može biti vizija, snaga i konkretan rezultat.&nbsp;
&nbsp;- Naše ekonomske veze nijesu puko trgovanje novcem, one predstavljaju izraz povjerenja, strateškog promišljanja i posvećenosti zajedničkom prosperitetu - dodao je Genč.
&nbsp;Institucionalni okvir saradnje je snažan i dinamičan. TurkCham Montenegro je potpisao Memorandum o saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, što omogućava kontinuiranu razmjenu informacija, zajedničke poslovne misije i podršku investitorima. Ova partnerstva se šire i van formalnih okvira, kroz projekte u poljoprivredi, turizmu, IT sektoru, energiji i industriji, gdje turski investitori aktivno doprinose održivom razvoju i zapošljavanju.
&nbsp;- Naša saradnja je više od ekonomije – ona je strateško partnerstvo koje jača otpornost Crne Gore, diversifikuje izvore kapitala i otvara prostor za inovacije i investicije u budućnosti. Rezultati koje smo ostvarili su impresivni, ali oni su samo početak – osnova za novu eru crnogorsko-turskih odnosa, u kojoj zajedno stvaramo održivi razvoj, prosperitet i dugoročnu stabilnost za generacije koje dolaze - poručio je Genč.

Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori

U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva, od dva do četiri centa po litru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
EURO SUPER 98 poskupiće dva centa i iznosiće 1,41 po litru, dok će EURO SUPER 95 poskupiti tri centa i koštaće 1,38 eura po litru.
EURODIZEL će biti skuplji četiri centa i koštaće 1,31 euro po litru, a toliko će poskupiti i lož ulje i koštaće 1,24 eura po litru.
- Naredni obračun će se obaviti 9. februara, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. februara - navodi see u saopštenju.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Mali biznisi u Crnoj Gori uglavnom su porodična preduzeća koja posluju na stihijskom tržištu i, kako poručuje izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović, umjesto pravne nesigurnosti potrebna im je jasna i konkretna podrška države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Marđonović je ocijenio da poruke koje dolaze iz Ministarstva ekonomskog razvoja dodatno zbunjuju zanatlije, posebno kada se tvrdi da kaznene odredbe i rokovi propisani Zakonom o zanatstvu nijesu obavezujući.
- Mali biznisi su uglavnom porodični biznisi koji se bore na jednom stihijskom tržištu i njima treba podrška Vlade, a ne da se zbunjuju i da se unosi pravna konfuzija i nesigurnost u njihovom poslovanju, iako su neki od tih zanatlija visoko školovani i oni &nbsp;su u zabludi ako iz Ministarstva ekonomskog razvoja poručuju da kaznene &nbsp;odredbe i rokovi Zakona o zanatstvu nijesu obavezujući, pa se postavlja pitanje da li je Vlada iznad zakona - rekao je Marđonović.
Rok za usklađivanje poslovanja sa izmjenama Zakona o zanatstvu je 13. februr, a većina zanatlija je, kako navodi, već izvršila preregistraciju i prilagodila se novim zakonskim rješenjima. Ipak, problem predstavlja činjenica da pojedini zanati još nijesu uvedeni u Registar zanatstva, zbog čega se čeka na definisanje odgovarajućih kvalifikacija.
Marđonović podsjeća da je riječ o izuzetno snažnom sektoru crnogorske privrede. Kaže da se zanatlije registruju, njih 38.407 privrednih subjekata činili su 5,7 milijardi prihoda u 2024. godini, 27.000 nikada nije podnijelo bilans za tu godinu i to je ozbiljan i jak sektor, koji je, kako kaže, skoro duplo jači od Vladinog budžeta za tu 2024.godinu.
Posebno upozorava na zanate koji mogu predstavljati rizik po zdravlje i život građana, te na kontradiktorne poruke koje dolaze od resornog ministarstva.
- Radi se o zanatima koji predstavljaju opasnost po zdravlje i život. &nbsp;Ono što je jako bitno i što zbunjuje javnost je to što Ministarstvo ekonomskog razvoja koje je inače predlagač zakona, koje ga je branilo u Skupštini, zakona koji je objavljen u Službenom listu, sada govori da te kazne ne važe, a one su obavezujuće. Svi znamo da je stariji, pravosnažniji zakon u odnosu na volju ili impulse u ministarstvima. Zanatlije su ljudi koji su investirali mnogo, oni su ranjivi, Vlada je jaka, na kraju krajeva i štetne odluke Vlade ako ih sud obori plaćaju poreski obveznici, tako da zanatlije ne mogu njima da pariraju i onda to dovodi do zabune, zato što smo mi kao zanatska samouprava pokušali da se bavimo potrebama struke kako bismo mogli da ojačamo konkurentnost. Evo vidite da je glavni uzrok problema loša ekonomska situacija, a iz toga se ne može izaći ako nemate kvalifikovan stručni kadar, ako zavisite od radne snage, a ovo doliva benzin na vatru kada imate imate ministarstvo koje pokušava da arbitrira dekretima, da postavlja ljude. Vrlo je &nbsp;jasna situacija - Zanatska komora i po zakonu i po statutu je samostalna, nezavisna, autonomna organizacija koju čine njeni članovi i procedura je vrlo jednostavna - ti članovi delegiraju i biraju svoje predstavnike, ti predstavnici biraju svoje upravne strukture i dijalog sa politikom se vodi na istoj visini očiju, to u Crnoj Gori gdje hibridni sistem još uvijek nije demontiran, gdje još uvijek imamo situaciju ds donosioci odluka pokušavaju da uzurpiraju dio suvereniteta koji su im građani prenijeli da bi stvorili blagostanje, imamo zabunu kod zanatlija šta da rade – rekao je Marđonović.
On naglašava da Zanatska komora želi da doprinese jačanju struke, te da se njen rad zasniva na volonterskom angažmanu članova.
- Ako treba da se bavimo pravim suštinskim problemima koje privreda ima ovo je prilika zato što imaju sagovornika u privredi, imaju organizaciju koja radi po principima unutrašnje demokratije, sve je transparentno i ja mislim da je to primjer za Crnu Goru, a ne da se takvi napori sankcionišu - zaključio je Marđonović.

Marđonović: Zakoni su stariji od volje i impulsa u ministarstvima

Na zelenoj pijaci u TC "Bazar" prodavci nude veliki izbor zeleniša. Kako kažu to su trenutno najtraženiji proizvodi na pijaci.
Najviše se kupuje spanać za koji je potrebno izdvojiti pet eura po kilogramu. Salata je nešto jeftinija i košta tri eura. Kilogram raštana potrebno je platiti dva eura. Paprike se mogu kupiti od 3,40 do četiri eura, dok je krompir euro. Celer i korijenje po kilogramu koštaju 2,50 eura, dok je bijeli kupus 80 centi. Dva eura su i tikvice, a šargarepa od 1,50 do dva eura. Crni luk košta 1,50, a bijeli je šest, dok je bundeva po kilogramu dva eura.
Za kilogram banana neophodno je izdvojiti od 1,40 do dva, dok su jabuke od dva do 2,30 eura. Pomorandže cijene od 1,50 do tri, a mandarine iz Grčke 2,40 eura. Kilogram dunja košta pet, a kivi i nar su po tri eura. Isto toliko novca potrebno je izdvojiti za limun.
Prodavci nude i turšiju koja po kilogramu košta šest, dok je kisjeli kupus dva eura.
Na sektoru za mliječne proizvode ponuda je bogata. Mladi polumasni sir prodavan je za 3,90, dok je mladi sir od 6,50 do sedam eura. Pljevaljski košta deset, morački je dva eura skuplji, a mrve za pitu su 6,50 eura. Lisnati kolašinski sir prodavci nude za 12 eura. Mladi skorup košta 13,90 eura.

Na podgoričkoj pijaci kilogram spanaća pet, salate tri eura...

Uništeno je još 8.227 paketa cigareta, nakon što je ljetos uništeno 130.003 paketa - saopštio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica ističući da su svi incidenti snimljeni i sačuvani na hard disku u Upravi carina.
Vladavina prava je, podvlači on, prioritet.
- Borba protiv šverca neće stati. Svi dokazi i saznanja o ranijim mahinacijama u Slobodnoj zoni Luka Bar - privilegije za švercerske firme, štetni ugovori, postupci bivših funkcionera i službenih lica - biće predati tužilaštvu i antikorupcijskim organima - naveo je Koprivica u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMomoKoprivica%2Fstatus%2F2015437800200380801&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako je dodao, uništenjem švercovanog duvana štite se potrošači i budžet, jer raste legalna prodaja, pada crno tržište, a akcize se uplaćuju u državni budžet.
- Koordinaciono tijelo je izvršilo misiju. Uprava carina vraća povjerenje - rekao je Koprivica.
On je izrazio zahvalnost Upravi carina, Upravi policije, Luci Bar i Deponiji d.o.o., a posebno premijeru Milojku Spajicu na ukazanom povjerenju i snažnoj volji.
- Crna Gora sigurno ide ka EU - dodao je Koprivica.

Koprivica: Svi dokazi o ranijim mahinacijama u Slobodnoj zoni Luka Bar biće procesuirani

The Ministry of the Interior will procure two modern off-road pickup vehicles with a total estimated value of 101.669 euros, excluding VAT, according to a public procurement notice issued at the end of last year.
The vehicles in question are off-road pickups with a double cab and four doors, intended for demanding terrain and operational tasks. They must be equipped with a diesel engine with a minimum displacement of 2.700 cubic centimeters and an output of at least 150 kW, an automatic transmission, and are required to meet EURO VI emission standards.
A minimum payload capacity of 1.000 kilograms and a cargo bed length of up to 1,620 millimeters make these vehicles suitable for work in difficult conditions.
Particular emphasis has been placed on safety and driver-assistance systems. The vehicles are required to be equipped with ABS, EBD, and BA systems for more efficient braking, traction and stability control (TRC, VSC), hill-start and downhill assist (HAC and DAC), as well as active driver-assistance systems such as adaptive cruise control, lane departure warning, traffic sign recognition, pedestrian and cyclist detection, and automatic low-speed braking.
The safety equipment requirements include at least seven airbags, a reinforced passenger cabin, and an engine immobilizer system. In terms of comfort, the vehicles must feature digital automatic climate control, heated front and rear seats, an electrically adjustable driver’s seat, a leather steering wheel and gear selector, as well as comprehensive multimedia equipment with an 8-inch touchscreen, navigation system, reversing camera, parking sensors, and a JBL sound system with nine speakers.
The exterior specifications include LED lighting units, tinted rear windows, 18-inch alloy wheels, off-road tires, side steps, and additional bumper protection. The vehicles are to be finished in metallic grey, equipped with an aluminum roll-top cover for the cargo bed, and a European-standard tow bar with electrical wiring.
The tender submission deadline is 29 January.
T. K.&nbsp;

Ministry of the Interior to purchase two off-road vehicles worth more than 100.000 euros

Sud za prekršaje u Budvi u 2025. godini imao je ukupno u radu 443 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Okončano je ukupno 340 predmeta ili 76,7 odsto, te su na kraju godine ostala neriješena ukupno 103 predmeta.
Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, to znači da je smanjen broj nezavršenih predmeta u odnosu na 2024. godinu. Radi se, kako su naglasili, uglavnom o predmetima koji su zavedeni u drugom polugodištu 2025. godine.
- Ukupno je žrtava nasilja bilo 395, od čega 225 žena i 79 maloljetnih lica. Kao počinioci nasilja u porodici, procesuirana su ukupno 427 lica, od čega 299 muškaraca, 122 žene i šest maloljetnika - naveli su u budvanskom Sudu za prekršaje.
Dominantno su, kažu, izricane novčane kazne i uslovne kazne, kao i mjere upozorenja, a u sedam predmeta su izrečene i kazne zatvora.
- U 89 slučajeva su donijete oslobađajuće odluke usljed nedostatka dokaza. Ukupno je izrečeno 106 zaštitnih mjera od kojih su dominatno izricane: zabrana uhođenja i uznemiravanja, zabrana približavanja, udaljenje iz stana ili zajedničkih prostorija i td. Ukupno 262 predmeta ili više od tri četvrtine je okončano u periodu do šest mjeseci (ogromna većina u roku od jednog dana), 45 predmeta je trajalo između šest mjeseci i jedne godine, a svega 33 predmeta ili oko devet odsto su okončana u periodu nakon godinu dana od dana prijema optužnog akta u sud - istakli su u Sudu za prekršaje.

Sud za prekršaje u Budvi: Riješeno 76 odsto predmeta nasilja u porodici

Američka tehnološka kompanija Intel objavila je finansijske rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu prošlu godinu, čije akcije su pale nakon slabijeg kvartalnog rezultata i loše prognoze za početak ove godine.
Pad akcija uslijedio je nakon što je Intel saopštio da neće biti u mogućnosti da zadovolji punu tražnju za svojim proizvodima u kratkom roku i priznao da je efikasnost proizvodnje ispod ciljanog nivoa, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Generalni direktor Intela, Lip-Bu Tan, rekao je tokom razgovora sa analitičarima da će proces oporavka firme trajati više godina i zahtijevati vrijeme i istrajnost.
Prihod Intela u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 13,7 milijardi USD, što predstavlja pad od četiri odsto u odnosu na isti period 2024. godine, dok su ukupni prihodi u prošloj godini iznosili 52,9 milijardi dolara i bili su nepromijenjeni na godišnjem nivou.
Kompanija je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila gubitak po akciji od 0,12 dolara, dok je prilagođena dobit iznosila 0,15 dolara po akciji, navodi se na veb-stranici firme.
Intel napominje da poređenja na godišnjem nivou nisu prilagođena efektima izdvajanja kompanije Altera u trećem kvartalu prošle godine.
Kompanija za prvi kvartal ove godine prognozira prihode u rasponu od 11,7 do 12,7 milijardi dolara, uz očekivani gubitak po akciji od 0,21 dolara, dok bi prilagođeni rezultat trebalo da bude na nuli.

Održana sjednica Savjeta CBCG: U fokusu unapređenje regulative i dalja modernizacija platnog sistema

Turkish Airlines i Air Montenegro potpisali codeshare partnerstvo

HTP "Vile Oliva" Petrovac izrazio spremnost da učestvuje u dokapitalizaciji Instituta "Dr Simo Milošević" do 7 miliona eura

Auto-putem od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila

Rok za potvrdu o upisu u Registar zanatlija 13. februar

Turska najveći strani investitor u Crnoj Gori

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Marđonović: Zakoni su stariji od volje i impulsa u ministarstvima

Na podgoričkoj pijaci kilogram spanaća pet, salate tri eura...

Koprivica: Svi dokazi o ranijim mahinacijama u Slobodnoj zoni Luka Bar biće procesuirani

Održana sjednica Savjeta CBCG: U fokusu unapređenje regulative i dalja modernizacija platnog sistema

Ministry of the Interior to purchase two off-road vehicles worth more than 100.000 euros

Sud za prekršaje u Budvi: Riješeno 76 odsto predmeta nasilja u porodici

Akcije Intela pale

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO