TBM Business Talks: Bez dobre koordinacije i dostupnih resursa nema kvalitetnih biznis ideja
Podgorica može biti centar preduzetništva uz institucije koje sarađuju. Ulazak u EU otvoriće izdašne fondove koje treba znati kako iskoristiti – poručeno je sa događaja u hotelu Hilton.
Glavni grad može postati snažan centar preduzetništva kada institucije budu djelovale kao jedinstven sistem – brže, povezanije i transparentnije, uz konkretnu finansijsku i mentorsku podršku preduzetnicima, poručeno je sa panela „Podgorica kao poslovni centar: kako grad može ubrzati razvoj biznisa“, održanog u okviru događaja TBM Business Talks u Podgorici.
Učesnici panela, koji je moderirala direktorica Naučno-tehnološkog parka Valentina Radulović, bili su zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić, direktor Odjeljenja poslovanja sa SME klijentima u Sektoru poslovanja sa pravnim licima NLB banke Ivan Bauk, sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva u Glavnom gradu Danijela Radeč i osnivač startupa Paidt Nebojša Janović.
Saglasni su, kako se navodi u saopštenju, da potencijal postoji, ali da bez bolje koordinacije, kvalitetnije pripreme biznis ideja i dostupnijih resursa, posebno u ranim fazama razvoja, on ostaje nedovoljno iskorišćen.
Nađa Ljiljanić poručila je da Glavni grad razvija višeslojni model podrške biznisu, ali da ključni izazovi ostaju bolja koordinacija institucija i efikasniji sistem za preduzetnike. Kako je istakla, podrška se realizuje kroz direktne programe usmjerene na konkretne ciljne grupe.
- Mi ne dajemo pomoć, mi podržavamo – ženski biznis, zelenu ekonomiju, mlade preduzetnike, zanate. Potrudili smo se da budemo transparentni i da imamo plan aktivnosti kako bi preduzetnici znali gdje i kako da se prijave - kazala je Ljiljanić.
Istakla je da Glavni grad, osim finansijske podrške, nudi i administrativnu pomoć s ciljem pojednostavljenja procedura, ali je ukazala i na niz sistemskih problema poput neusklađenih registara.
- Glavni grad ima najveći broj registrovanih privrednih društava, ali registri nijesu usaglašeni. Registrovanog preduzetnika treba podržati i objasniti mu kako može dobiti pomoć. To do sada nije bila praksa – konkursi su oglašavani tek kada određeni ljudi već dobiju sredstva. Moramo biti maksimalno transparentni -naglasila je Ljiljanić.
Ona ključ razvoja vidi u snažnijoj saradnji između institucija. „Potpuno je nesavjesno prema građanima i privredi da institucije ne sarađuju. Zalažem se za jačanje privatno-javnog partnerstva“, poručila je Ljiljanić.
Govoreći o budućim rješenjima, smatra da nije potrebno izmišljati nove modele, već primijeniti provjerene prakse iz regiona i Evrope. „Treba uspostaviti ‘one stop shop’ sistem gdje bi investitori mogli da završe papirologiju na jednom mjestu. Prioritet je centralizacija procedura, što bi značajno olakšalo poslovanje“, kazala je Ljiljanić.
Ivan Bauk iz NLB banke kazao je da podrška finansiranju biznisa postoji, ali ostaje izazov kako kvalitetne ideje pretvoriti u projekte koje banke mogu da podrže. Najveće interesovanje klijenata odnosi se na kreditnu podršku, posebno u ranim fazama razvoja biznisa.
- To je jedan od rizičnijih vidova finansiranja i bankama nije uvijek lako da podrže sve projekte koje bi željeli. Za ovu godinu pripremili smo poseban program podrške do dva miliona eura za mlade u biznisu - rekao je Bauk.
On kao ključni problem vidi i nedovoljnu pripremljenost preduzetnika koji dolaze u banke sa dobrim idejama koje nijesu pretočene u biznis planove, zbog čega gube na atraktivnosti.
Bauk ističe da postoji prostor za snažnije povezivanje bankarskog sektora sa institucijama i inovacionim ekosistemom, posebno u kontekstu evropskih integracija.
- Ulazak u EU će otvoriti velike fondove i treba ih znati iskoristiti - kazao je, uz napomenu da će podrška privredi uvijek djelovati nedovoljno i sporo iz ugla biznisa.
Sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva Danijela Radeč rekla je da Glavni grad nastavlja da širi programe podrške, ali da izazovi ostaju nedovoljna institucionalna povezanost i potreba za jačom mentorskom podrškom.
Podsjetila je da je aktivno više javnih poziva – od podrške ženskom preduzetništvu i zanatima do ruralnog turizma i zelene ekonomije, uz najavu novih programa za inovacije.
- Imamo rekordni budžet od preko 450.000 eura, ali to nije dovoljno. Može sigurno više - kazala je Radeč, ističući veliko interesovanje za kvalitetne projekte.
Iskustvo startapa Paidt pokazuje da institucionalna i inovaciona podrška u ranim fazama razvoja može biti ključna za postavljanje biznisa na stabilne osnove, ali da najveći izazovi nastaju u fazi daljeg rasta i izlaska na globalno tržište.
Kako je kazao suosnivač Nebojša Janović, upravo su konekcije i dostupni programi omogućili razvoj njihove ideje.
- Mi smo ideja koja se oplodila kroz konekcije i mogućnosti koje ne bismo mogli sami da sprovedemo - istakao je on.
Naglasio je da je za naredni korak presudna jača finansijska i sistemska podrška.
- Nakon početnih faza razvoja nedostaje odskočna daska ka investicijama od milion do dva eura koje bi nas pogurale ka globalnom tržištu - kazao je Janović.
TBM Business Talks organizovala je inicijativa Top Business Montenegro s ciljem da kroz otvoren dijalog predstavnika privrede, institucija, finansijskog sektora i IT zajednice ponudi konkretne odgovore na najvažnije izazove savremenog poslovanja u Crnoj Gori.