Svrkota: Potrebno preciznije prijavljivanje kriptovaluta u imovinskim kartonima funkcionera
Kriptovalute su pogodno sredstvo za korupciju i prikrivanje imovine, upozorava ekonomski analitičar Novak Svrkota, navodeći da je zbog toga neophodno preciznije regulisati prijavljivanje digitalne imovine javnih funkcionera.
Kriptovalute u Crnoj Gori, prema dostupnim informacijama, posjeduju predsjednik Vlade Milojko Spajić, kao i ministri Nik Đeljošaj, Slaven Radunović i Admir Šahmanović. Stručnjaci ističu da samo posjedovanje kriptovaluta ne predstavlja sukob interesa, ali upozoravaju na rizike zbog mogućnosti prikrivanja stvarne vrijednosti i vlasništva.
Iako su javni funkcioneri od 2024. godine, stupanjem na snagu novog Zakona o sprečavanju korupcije, obavezni da prijavljuju digitalnu imovinu, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) još nije uvela posebnu rubriku za kriptovalute u obrascu imovinskog kartona.
Svrkota smatra da je potrebno precizirati vrstu i količinu kriptovaluta koje neko posjeduje, kako bi se mogla utvrditi njihova vrijednost.
- Kao što se navodi za posjedovanje akcija u kompanijama, zna se koliko vrijede, ili nekretninu – nije isto posjedovati stan u Beogradu na vodi ili u Šavniku. Tako i kod kriptovaluta, vrijednost oscilira na berzi. Podatak o posjedovanju je irelevantan, jer može biti riječ o nekoliko stotina ili nekoliko miliona - kazao je Svrkota.
On je upozorio da su kriptovalute posebno rizične zbog načina funkcionisanja sistema.
- Čitav sistem je zasnovan na tome da ste vi banka, držite sredstva na svojim novčanicima, transfer je trenutan i sredstva se mogu prenijeti bilo gdje u svijetu. Kriptovalute mogu pratiti ozbiljne zemlje, poput SAD-a, dok je u drugima teško utvrditi ko je stvarni vlasnik - naveo je Svrkota.
Dodao je da je pristup virtuelnim novčanicima korisnika kriptovaluta praktično nemoguć bez njihove saradnje.
- Sve se zasniva na dobrovoljnom prijavljivanju, a propisane su kazne ukoliko političari ne prijave imovinu. To se može utvrđivati putem specijalizovanih softvera koji prate blokčejn - objasnio je Svrkota.
Pored kontrole digitalne imovine funkcionera, Svrkota smatra da je potrebno više pažnje posvetiti digitalnoj i finansijskoj pismenosti građana, jer, kako upozorava, sajber prijetnje i prevare putem kriptovaluta i vještačke inteligencije postaju sve veći problem.