<article>Realizacija IPA III projekta u oblasti ribarstva trebalo bi da doprinese značajnom unapređenju tog sektora u Crnoj Gori, ali i dodatnom usklađivanju sa pravilima Zajedničke ribarske politike, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Andrija Delić. - Sve aktivnosti planirane projektom usmjerene su ka ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 13 – Ribarstvo - rekao je Delić u petak na kick-off sastanku povodom predstavljanja zvaničnog početka IPA III projekta u oblasti ribarstva pod nazivom Unapređenje administrativnih i inspekcijskih kapaciteta Direktorata za ribarstvo u cilju razvoja i implementacije politike. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopšteno je da bi projekat trebalo da doprinese i unapređenju kapaciteta Direktorata za ribarstvo u pogledu implementacije zajedničke ribarske politike kroz donošenje brojnih akata neophodnih za adekvatnu primjenu pravila. Ciljevi projekta su i dalje usklađivanje Ribarskog informacionog sistema i Ribarskog monitoring centra sa evropskim standardima, kroz njihovu nadogradnju, kao i osiguranje efikasne inspekcijske kontrole i primjene pravila kroz odgovarajuću edukaciju za administraciju i inspekciju Direktorata za ribarstvo. Delić je na sastanku kazao da je zadovoljan što je konačno došlo do početka implementacije projekta, nakon pandemije i brojnih poteškoća sa kojima su se suočavali tokom prethodnih godina. - Radujem se i benefitima koje će ribari i uzgajivači, kao krajnji korisnici u ovom sektoru, oni zbog kojih smo tu, imati od brojnih rezultata ovog projekta, ali i što će kolege iz Direktorata za ribarstvo imati priliku da kroz rad sa ekspertima podignu svoje kapacitete - naveo je Delić. On je dodao da su u Ministarstvu svjesni da predstoje dvije godine intenzivnog, posvećenog rada, ali i da očekuju kvalitetnu i plodonosnu saradnju. Projekat je pokrenut radi daljeg usklađivanja administracije i inspekcije sektora ribarstva sa pravilima Zajedničke ribarske politike EU, sa krajnjim ciljem ispunjenja završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 13 i adekvatne pripreme sektora za punopravno članstvo u EU. Korisnik projekta, koji će trajati dvije godine, je Ministarstvo poljoprivrede, a finansira ga EU u okviru IPA 2021 projekta pod nazivom EU za podršku poljoprivrtednom sektoru u Crnoj Gori.</article>

Realizacija IPA III projekta u oblasti ribarstva trebalo bi da doprinese značajnom unapređenju tog sektora u Crnoj Gori, ali i dodatnom usklađivanju sa pravilima Zajedničke ribarske politike, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Andrija Delić.

- Sve aktivnosti planirane projektom usmjerene su ka ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 13 – Ribarstvo - rekao je Delić u petak na kick-off sastanku povodom predstavljanja zvaničnog početka IPA III projekta u oblasti ribarstva pod nazivom Unapređenje administrativnih i inspekcijskih kapaciteta Direktorata za ribarstvo u cilju razvoja i implementacije politike.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopšteno je da bi projekat trebalo da doprinese i unapređenju kapaciteta Direktorata za ribarstvo u pogledu implementacije zajedničke ribarske politike kroz donošenje brojnih akata neophodnih za adekvatnu primjenu pravila. Ciljevi projekta su i dalje usklađivanje Ribarskog informacionog sistema i Ribarskog monitoring centra sa evropskim standardima, kroz njihovu nadogradnju, kao i osiguranje efikasne inspekcijske kontrole i primjene pravila kroz odgovarajuću edukaciju za administraciju i inspekciju Direktorata za ribarstvo.

Delić je na sastanku kazao da je zadovoljan što je konačno došlo do početka implementacije projekta, nakon pandemije i brojnih poteškoća sa kojima su se suočavali tokom prethodnih godina.

- Radujem se i benefitima koje će ribari i uzgajivači, kao krajnji korisnici u ovom sektoru, oni zbog kojih smo tu, imati od brojnih rezultata ovog projekta, ali i što će kolege iz Direktorata za ribarstvo imati priliku da kroz rad sa ekspertima podignu svoje kapacitete - naveo je Delić.

On je dodao da su u Ministarstvu svjesni da predstoje dvije godine intenzivnog, posvećenog rada, ali i da očekuju kvalitetnu i plodonosnu saradnju.

Projekat je pokrenut radi daljeg usklađivanja administracije i inspekcije sektora ribarstva sa pravilima Zajedničke ribarske politike EU, sa krajnjim ciljem ispunjenja završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 13 i adekvatne pripreme sektora za punopravno članstvo u EU.

Korisnik projekta, koji će trajati dvije godine, je Ministarstvo poljoprivrede, a finansira ga EU u okviru IPA 2021 projekta pod nazivom EU za podršku poljoprivrtednom sektoru u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Realizacijom IPA III projekta do unapređenja sektora ribarstva

Drage sugrađanke i sugrđani, istorija našeg grada i 18. septembra mora da nas opomene koliko dugujemo onima koji su život izgubili da mi budemo slobodni - poručila je potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković.
- U amanet nam Nikšić kakav je danas nijesu ostavili, već Niksić koji je simbol otpora fašizmu, jako uporište sigurnosti svima koji žive u njemu bez obzira na bilo koju različitost, Nikšić kao primjer suživota, Nikšić kao grad u sekularnoj državi, a ne klerikalno-svetosavski u kome se odnose diskriminišuće prema svemu što zdravorazumno gleda ka napretku, vaspitava i uzdiže se obrazovanjem, umjesto nametnutim molebanima za početak školske godine. Tretman isti i svemu što je lokal patriotsko i s obrisima državotvornog čemu neumorno pokušavaju izmijeniti karakter, a lopticu odgovornosti uvijek prebacaju u neka druga dvorišta - ističe Marković.
Sve to građani Nikšića, prema njenim riječima, posmatraju, trpe i čekaju da ponovo bude Nikšić što je bio kad se oslobodio od okupatora jer "Crnoj Gori miriše proljeće, a Nikšiću dani slobode s njim dolaze".
- Duh VI crnogorske brigade u svima je nama koji smo zadojeni antifašizmom, taj duh je suština Nikšića i koliki god fašizam da je prisutan, on će ga i danas taman kako je i kroz slavnu crnogorsku istoriju, pobijediti. Taj duh je suština Nikšića i Crne Gore - navela je Marković.
Dodaje da su 18. septembra 1944 Nikšić oslobodili borci i borkinje VI crnogorske i II dalmatinske brigade.
- Tog dana u Nikšić su stigli Pokrajinski komitet KPJ, štab II udarnog korpusa i članovi CASNO-a. Tvojim oslobođenjem grade pod Trebjesom počele su završne operacije za oslobođenje Crne Gore. Moj dome, sloboda ti se opet smiješi i kreće ti ka pragu, sada jer Nikšićanke i Nikšićani nijesu zaslužili ovu troipogodišnju trulež, garež požara, smetlišta i zarazu zbog uginulih životinja koju su oni koji te vode neodgovornošću i nesavjesnim radom stvorili i ugrozili nam zdravlje i živote. Srećan ti, davni dan oslobođenja od okupatora, ti moj, danas opet okupirani i zarobljeni Nikšiću. Teško ti je u okovima, muče te i mrcvare ti dušu, krvariš, boli..ali ne mogu te ubiti taman kao ni naš i tvoj simbol i vječno živi osmijeh nepokora Ljuba Čupića - rekla je Marković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1836418313800273988%3Ft%3DI5z9Eau6NO-9AvxcfrxTYA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković: Nikšiću se sloboda opet smiješi

Crna Gora je napravila veliki iskorak na polju vladavine prava, a posebno u smanjenju političkog uticaja na rad tužilaštva i generalno pravosudnih organa - ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma UN za krivične sudove, Serža Bramerca.
Napredak u poglavljima 23 i 24 je, kako je naveo Spajić, potvrđen i kroz dobijanje IBAR-a, ali Crna Gora tim nije zadovoljna, već želi da dodatno unaprijedi stanje u domenu vladavine prava.
- Pokušavamo da poboljšamo uslove za rad tužilaštva, kako bi osigurali da imaju optimalan ambijent za ostvarivanje pravih rezultata u oblasti, koja je predugo bila bolna točka za Crnu Goru. Vladavina prava ostaje jedan od prioriteta i bićemo posvećeni da dostignemo nivo najrazvijenijih zemalja Evropske unije i u tom kontekstu nadamo se ekspertskoj podršci Mehanizma pravosudnim institucijama Crne Gore, kako bi ostvarili sve cijeve na našem EU putu - istakao je Spajić.
Bramerc je naglasio da ima saradnju na visokom nivou sa Vrhovnim i Specijalnim državnim tužilaštvom, kao i Ministarstvom pravde.
Apostrofirao je da je veliki rezultat to što je politika distancirana od tužilaštva, a posebno ga raduje dinamika u radu Vlade na polju evropske integracije.
- Međunarodna zajednica mora da vam pomogne da zadržite pozitivan momentum i ovu novu dinamiku. Mi ćemo uraditi sve da pružimo podršku vašem tužilaštvu, u skladu sa potrebama Crne Gore. Već smo ponudili ekspertsku podršku, kako bi se pojačali kapaciteti, za još jaču borbu protiv svih oblika krivičnih djela, uključujući i ratne zločine - kazao je Bramerc.
Konstatovano je i da su predstavnici SDT-a u ovoj godini već posjetili sjedište Mehanizma i prošli određene obuke.
Na sastanku je potvrđena privrženost Crne Gore poštovanju međunarodnih obaveza u oblasti ratnih zločina i kontinuiranoj saradnji sa Rezidualnim mehanizmom, kao i sa susjednim zemljama u ispunjavanju mandata ovog organa.

Spajić sa Bramercom: Smanjen politički uticaj na pravosudne organe u Crnoj Gori

Na današnjem suđenju Dušku Kneževiću i optuženima u slučaju koji je javnosti poznat kao ‘’afera Koverta’’, kontroverzni biznismen koji je pet godina bio u bjekstvu, prvi put je iznio odbranu i negirao sve što mu se optužnicom stavlja na teret.
Sudskim vijećem predsjedava sudija Nenad Vujanović, dok optužnicu SDT zastupa državna tužiteljka Tanja Čolan- Deretić.
Knežević se izjasnio da ne priznaje krivično djelo i da je ova optužnica čista izmišljotina.
- Smatram da je ovo protiv mene jedna nebuloza, ne smartam se krivim I smatram da je riječ o političkom progonu vladajuće većine. Ova optužnica je izmišljena zbog moje tuče sa vladajućim režimom, novac koji je sporan trebalo je da bude za potrebe izbornog štaba u Zeti. Kada se ovaj događaj desio, odnosno kada je uhapšeno šest vozača, tada me na informativni razgovor pozvao, sada moj kolega iz ćelije Milivoje Katnić. Đukanović me molio da mu dam 200.000 eura, to jeste da podržim izbore u Zeti. Tada sam rekao da kod sebe imam samo dolare i da ću poslati. Međutim, kada sam poslao novac vraćen mi je i rečeno mi je da niko ne želi da primi dolare pa sam predložio da uzmu šest vozača i da u bankama dolare razmjene u eure, zbog toga što do 15.000 eura ne traže dokaz o porijeklu novca - rekao je, između ostalog, Knežević.
Kneževiću je sporno i to što sud ne prihvata kao dokaz video snimak na kojem su on i bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović, upoređujući ga sa SKY ECC aplikacijom.&nbsp;
- Nije mi jasno zašto ne prihvatate snimak koji je autentičan, a vi danas pričate o SKY aplikaciji. Taj snimak je napravljen kao neko moje osiguranje zbog toga što sam primijetio drugačiji odnos prema meni, prijatelji su počeli da me izbjegavaju, osjetio sam I medijski pritsak 2017. godine - kazao je on.&nbsp;
Knežević se osvrnuo i na to da se nekada vozio privatnim avionom, a da se danas nalazi u istom zatvoru u kojem se nalaze pripadnici škaljarskog I kavačkog klana, a potom govorio o sebi:&nbsp;
- Ja mogu da se sada hvalim, ali mislim da dovoljno znate o meni ja sam jedno vrijeme bio najveći investitor u Crnoj Gori, sada se sve preokrenulo, ja ovdje nemam od čega da živim, imam samo od imovine u inostranstvu i od prodaje umjetničkih slika koje imam u Beogradu. Protiv Crne Gore pred Hagom sam pokrenuo postupak I tražio sam pola miliona odštete jer sva imovina mi je oduzeta. Ovdje mi se sudi za pranje para, a zapravo se radi o reketiranju proslavljenih ljudi. To je isto kao da dođe neka đevojka prijavi silovanje, a vi je optužite za prostituciju - uporedio je Knežević.
Optuženi biznismen tvrdi da je DPS finansirao 20 godina, i da je uvijek imao velike količine novca, kako zbog posla kojim se bavio, tako zbog prodaje nekretnina.
- Imao sam dosta novca, na Kipru, Dubajiu, čak sam prodao kuću u Vojvodini kineskoj ambasdi za 7 milion eura. Novac nisam mogao lično da zamijenim jer sam bio na ručku pa sam rekao nekome da ga zamijeni i da je novac za Mila i Miga, taj novac mi niko nikada nije vratio - kazao je Knežević.
Na pitanje kakvu je saradnju imao sa drugim optuženima u ovom predmetu, odgovorio je da je on bio na visokom nivou i nije imao vremena da se bavi ljudima koji su na nižem nivou od njega.
- Ovi ljudi koji se terete sa mnom radili su kao operativci, Migo je strahovao od Mila on je samo nosio novac - naveo je Knežević.
TVRDI DA NIJE BIO U BJEKSTVU
Kontroverzni biznismen pred sudom je ponovo ustvrdio da nije bio u bjekstvu.&nbsp;
- Pozvalo me obezbjeđenje i reklo mi je da ne mogu doći po mene jer im je SPO oduzeo dva automobila, a kako sam ja neko ko nije umio ni da pozove taksi, jer sam konstatno bio okružen poslugom, pozvao sam neke prijatelje, između ostalog neki od njih su se tokom ratnih dešavanja bavili bezbjednošću, i oni su me savjetovali da odem u Veliku Britaniju I da mi tamo ništa ne mogu. Ja nikada nisam bio u bjekstvu, samo se nisam odazivao na pozive Milivoja Katnića, granicu sam prešao legalno komercijalnim letom. Problem između Mila i mene nastaje kada sam odbio da se ‘’Ničija kuća’’ vodi na moje ime, njegov odnos prema meni se promijenio - ponovio je Knežević tvrdnje koje je iznosio u medijima dok je bio u bjekstvu.&nbsp;
Ostali optuženi u ovom postupku ostali su pri iskazu koji su dali u istrazi 2019. godine.. Nastavak suđenja biće održan 29. oktobra kada će sud salušati optužene Tomića i Stijepovića.
TRI PRSTA KAO POZDRAV
Nakon što je zatvorska policija optuženog Kneževića nekoliko minuta prije početka ročišta, iz UIKS-a, sprovodila u veliku sudnicu Višeg suda, on je svoju publiku pozdravio sa podignuta tri prsta.
Podsjetimo, osumnjičeni Duško Knežević saslušan je 30. aprila kod istražnog sudije podgoričkog Višeg suda. Knežević je na zahtjev Crne Gore, izručen iz Velike Britanije.
Crna Gora ga je potraživala radi vođenja više krivičnih postupaka, zbog sumnje da je počinio krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
Viši sud je u martu 2021. godine potvrdio optužnicu protiv Kneževića, koji se tada nalazio u Velikoj Britaniji, kao i protiv još pet osoba Branislava Todorovića, Živka Šljivančanina, Tamare Krdžić, Gorana Grujovića i Tomice Kneževića, zbog istog krivičnog djela.
Afera “Koverta” dobila je sudski epilog nakon što je Duško Knežević 2019. godine objavio video snimak na kome se vidi kako predaje kovertu sa novcem bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, navodeći da je bio namijenjen za potrebe predizborne kampanje tada vladajuće Demokratske partije socijalista. Stijepović se tereti za pranje novca u saizvršilaštvu.
Stijepović je ranije kazao da protiv njega nije ponuđen nijedan dokaz za pranje novca i da je jasno da nije ni mogao učestvovati u izvršenju ovog krivičnog djela jer nije poznavao ostale okrivljene, osim Kneževića.

Duško Knežević: Nemam od čega da živim

Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica - poručio je kandidat na listi “Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, LP i građani) - Podgorica za primjer” Budimir Mugoša.
On je, kako se navodi u saopštenju, po obrazovanju diplomirani inženjer agronomije, smjer - stočarstvo, ali i, kako kaže, jedini političar u Crnoj Gori koji se bavi poljoprivrednom ili jedini poljoprivrednik koji se bavi politikom. 
 
- Da li zbog toga što je poljoprivreda prijemčiva ili što je politika prijemčiva, prosudite sami. Ja sam u poljoprivredi uspješan čovjek. Sve 
što imam u životu sam zaradio od poljoprivrede. Naslijedio sam dobro imanje u Donjoj Gorici, unaprijedio ga, imam proizvodnju koja će 
obezbijediti egzistenciju i meni i mojoj porodici i mojim potomcima -rekao je Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima u politiku je ušao sa 50 godina. 
 
- I vjerovatno sam jedini ministar na svijetu koji je ujutro muzao krave, a uveče razgovarao sa evropskim komesarima za zdravlje i bezbjednost hrane. I vjerovatno sam jedini državni sekretar koji je dolazio na posao, a prije toga zaradio dnevnicu radeći na svojoj farmi -kazao je Mugoša. 
 
On navodi da je to razlika između njega, odnosno razlika između liste Evropskog saveza i ostalih ljudi koji, kako dodaje, nikad u životu nisu 
radili ništa. 
 
- Nisu stvorili ništa i politika im je jedini izvor prihoda. Ja nisam takav, ja i bez politike imam obezbijeđenu egzistenciju i ostvaren sam 
čovjek - istakao je Mugoša. 
 
Mugoša je kazao da u politici nastupa tako da vodi računa i o svojim potomcima, i o svojim precima. 
 
- Jer smo mi Mugoše stara podgorička porodica, koja živi ovdje makar deset generacija i svako je barem po jedan kamen ugradio u ovaj grad. Za razliku od onih koji su došli juče, koji ga ne poznaju i kojima je ovo usputna stanica do nekog ministarskog mjesta, do neke ambasadorske pozicije, ili nekog izvršnog direktora u nekom preduzeću - rekao je Mugoša. 
 
Mugoša smatra da će Evropski savez pokazati da zna bolje od drugih da vodi glavni grad. 
 
- Ja u Podgorici ostajem, a ovi koji se vraćaju iz inostranstva, da su tamo uspjeli ne bi se vratili. To je prokletstvo naše države, našeg 
grada, gdje nam odlaze najbolji, a vraćaju se najgori. E ti najgori nam danas vode državu. Zato je 29. septembar prilika da te ljude vratimo na klupu za rezervne igrače, da se još malo pripreme do narednog izbornog ciklusa, pa ako budu bolji u narednom ciklusu, neka oni vode ovaj grad. A do tada mi ćemo pokazati da smo bolji od ostalih. Zbog toga glasajte za Evropski savez i broj tri - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović grdno se naśekirao što je njegov kolega, takođe potpredsjednik Vlade, Budimir Aleksić, napravio, kako reče, „sitan propust“, pa je medijima, uz saopštenje vezano za njegovu zvaničnu posjetu glavnom gradu Srbije – Beogradu, poslao fotografiju sa sastanka sa srpskim ministrom kulture Nikolom Selakovićem, na kojoj su gost i domaćin uslikani između dvije srpske trobojke, bez zastave Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020932_5447518714e58f69e4914fcd7dd93452739f49f8d5c9edde3fcac6b9d52dd9cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240913020932_5447518714e58f69e4914fcd7dd93452739f49f8d5c9edde3fcac6b9d52dd9cd" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="Ministri Aleksić i Selaković, bez crnogorske zastave "> </figure>  Ponižavajuće i uvrjedljivo za zvaničnika svake države - da ga domaćin ne dočeka sa zastavom zemlje iz koje gost dolazi. Osim za zvaničnike „oslobođene“ Crne Gore.&nbsp; Aleksić i njegovi, crnogorske državne simbole čak ni ne priznaju – od himne do grba i zastave. A pogotovo im smetaju u njima prijestonom Beogradu. Srpska zastava je njihova zastava. Srbija je njihova matica. Crna Gora za njih je samo srpska gubernija, na čijem i zvaničnom prisajedinjenju Srbiji prilježno rade. A što sa njima u Vladi radi Ervin Ibrahimović? Koja je njegova država i koja je njegova zastava?&nbsp; Ervin Ibrahimović i njegova Bošnjačka stranka, ali i ostale partije manjinskih naroda Crne Gore, izuzev Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, bez zadrške su dali podršku proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini i ušle u izvršnu vlast. &nbsp; I sada Ibrahimović „drži bukvicu“ kolegama i skreće im pažnju da je isticanje državnih simbola neophodno tokom zvaničnih i radnih posjeta: ,,...kao što sigurno znate, i sitni propusti mogu da nanesu štetu - kako bilateralnim odnosima, tako i samom ugledu države koju svi predstavljamo“. Tačno. Ali je šef crnogorske vanjske politike zaboravio da je i sam, valjda u „diplomatskom“ zanosu, 9. avgusta unizio državu koju predstavlja, tokom zvanične posjete Turskoj, kada mu nije zasmetalo, što ga je predsjednik te države Redžep Tajip Erdogan dočekao bez istaknute crnogorske zastave?!&nbsp; Njegov kabinet tu fotografiju objavio je na portalu Vlade i dostavio je medijima. I to je bio - sitni propust?&nbsp; Kako god, crnogorska javnost tada nije reagovala. A ni Ibrahimoviću očigledno nije smetalo što je Erdoganov protokol zaboravio na zastavu Države Crne Gore. Ili su smatrali da Ibrahimović nije rang koji zavrjeđuje da uz tursku bude istaknuta i zastava države iz koje je stigao Erdoganov gost.&nbsp; Toliko o ugledu naše države i zvaničnika koji je predstavljaju. Uostalom, u proteklih četiri godine, od kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite traje i njihovo obračunavanje sa državom i državnim simbolima naše zemlje. &nbsp; Iako pojedini drže ruku na srcu tokom intoniranja himne i kunu se u evropsku budućnost Crne Gore, s druge strane prilježno ispunjavaju ciljeve rusko-srpske agende.&nbsp; Ali, može se komotno konstatovati, evo četvrta godina, mrtva je trka među političkim elitama na vlasti, i sa rukom i bez ruke na srcu, u dodvoravanju zvaničnom Beogradu i srpskom voždu Aleksandru Vučiću. Do te mjere da su pojedine situacije kojima sebe izlažu crnogorski zvaničnici više nego degutantne.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020936_6becf31dc7e5a6995d933a736446fa5fd88bd03947d3c14ccae645c42f4d5a59.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240913020936_6becf31dc7e5a6995d933a736446fa5fd88bd03947d3c14ccae645c42f4d5a59" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vučić i Milatović na Globsek forumu "> </figure>  Poput nedavnog ponižavanja predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, krajem avgusta, na Globsec forumu u Pragu, kada ga je Vučić, na panelu na kojem su bili govornici, upozorio da zbori srpskim jezikom. Milatović se ponizno saglasio, zaboravljajući da – kao predsjednik države – mora poštovati Ustav te države.&nbsp; U kojem, eto, piše da je u Crnoj Gori sllužbeni jezik – crnogorski. A da je srpski jezik u - službenoj upotrebi. Što će reći da građanin Jakov Milatović može da bira ime jezika kojim govori, predsjednik države Jakov Milatović mora svima da pokaže da poštuje Ustav i službeni jezik. A tek onda može da paradira sa frazom o ,,lingvistički, praktično, istom jeziku“. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ove slike su portret predstavnika najviše vlasti u Crnoj Gori, ali i pokazatelj kako se unižava ugled države. Jer, budimo pošteni: zašto bi Vučić poštovao Ustav crnogorski, ako crnogorski predsjednik to ne želi ili ne umije? Mučno je sve to, baš mučno.&nbsp; No, sve ima svoje vrijeme, pa će proći i vrijeme „oslobodilaca“. A crnogorska zastava će preživjeti. Ma koliko je aktuelni zvaničnici unižavali.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240913020936_6079ed1e664fd15645febeec6f4b40eb8f32169e2422a662b33fdfbbec404dae.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240913020936_6079ed1e664fd15645febeec6f4b40eb8f32169e2422a662b33fdfbbec404dae" data-rendition-name="original" width="830" height="553" loading="lazy" alt="Gađanje crnogorske zastave u Beogradu"> <figcaption>Huligani gađali crnogorsku zastavu u Beogradu(Photo: Gađanje crnogorske zastave u Beogradu)</figcaption> </figure>  Uostalom, neki od predstavnika novih crnogorskih vlasti – Milutin Đukanović i Milan Knežević, bili su u Beogradu, 2. januara 2020. godine, u grupi huligana koja je vatrometima i bakljama „strijeljala“ crnogorsku zastavu na zgradi Ambasade u pokušajima da je zapale.&nbsp; Iako nagorjela, preživjela je i ostala da prkosno vijori. Nije to slučajno, ima neki crnogorski nedoder ovđe... &nbsp;

A koja je Vaša zastava, Ibrahimoviću?

Prije tri godine, na današnji dan, crnogorski građani okupljeni na Cetinju suprotstavili su se nelegitimnom procesu kojim se pokušala brutalnom silom poniziti Crna Gora i nametnuti joj se volja izvana.&nbsp;
Uz orkestraciju sprskih obavještajnih službi i pomoć, za takve naume uvijek spremnih, domaćih „kadrova“, država je toga dana prestala da postoji: urušen je pravni poredak, stavljena su van snage ovlašćenja direktora policije, a ona je, skupa sa Vojskom Crne Gore, postala vlasništvo ljudi u crnim odorama.
I, nije to bio, u krajnjem, neki nelogičan slijed događaja kada se uzme u obzir činjenica da je od &nbsp;Crne Gore godinama unazad stvarana srpska medijska kolonija koja je, opet uz pomoć domaćih kadrova, svaki &nbsp;glas istine dehumanizovala, pokušavala ućutkati i proglasiti ekstremnim.&nbsp;
Tako je utaban put „emancipatorskom“ litijaškom pokretu i potpunom urušavanju sistema vrijednosti na kojima je Crna Gora vjekovima građena i nadgrađivana, čiji krešendo, kako bi se završilo ono što je započeto takozvanom antibirokratskom revolucijom 1989. godine, tek slijedi - ukoliko ne bude otpora.
Draga osoba podsjetila me sinoć na misao ruskog romansijera Ivana Turgenjeva koji je govorio da na svijetu istovremeno ne postoji ništa jače i nemoćnije od riječi, a meni se mjesecima po glavi mota misao Tomasa Džefersona o tome da otpor, kada nepravda postane zakon, postaje obaveza.&nbsp;
E, zbog te obaveze i nepristajanja da riječ u Crnoj Gori bude nemoćna i beznačajna, baš na današnji dan - &nbsp;godišnjicu građanske pobune protiv sveopšte klerikalizacije društva, gušenja slobode (pa i bukvalnog u suzavcu), te zatiranja i otimanja naše i teritorije i istorije, Portal ETV je pred vama.
Da bude ona kritička oštrica koju je Crna Gora izgubila 4. jula promjenama u Pobjedi, kada su pojedinci pomislili da će nakon tog čina „lakše disati“.
Da u političkom brlogu, u vremenu hodajućih tabloida, bude glas istine, profesionalnog novinarstva i da neprestano podsjeća da je društvo slobodno onoliko koliko smo slobodni kao pojedinci.
Mi smo spremni.

Mi smo spremni

&nbsp;Kod Mosta na Maloj rijeci prije nekoliko dana izveden je impresivni vazduhoplovni manevar koji je sve, koji su imali privilegiju da mu posvjedoče, ostavio bez daha.&nbsp;
Zbog toga je izvedba, očigledno iskusnog pilota, u video formatu i dostavljena našoj redakciji. On je izveo takozvani „looping“ oko crnogorskog željezničkog mosta - koji je ujedno najviši u Evropi i među najvišima u svijetu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FJgUIxCmjY-o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Ova građevina duga je 498.8 metara, a visoka 200. Zbog tih dimenzija, ali i ćudi prirode uprkos kojoj je napravljen, decenijama zaokuplja pažnju svjetskih medija. Pored vječitih oduševljenja pejzažom ali i pitanja kako su graditelji savladali nepristupačni teren i kanjon Male rijeke, posmatrači su zanijemili na izazov koji je prihvatio vazduhoplovni profesionalac: da proleti ispod konstrukcije mosta, pa vertikalno gore, a onda okrene puni krug i vrati se kroz isti prolaz.
Prema saznanjima Portala ETV, pilot je za ovaj let imao dozvolu Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Most na Maloj rijeci građen je četiri godine – od 1969. do 1973.

VIDEO: Zadivljujući manevar pilota kod Mosta na Maloj rijeci

Više svjedoka, među kojima nekadašnji viskopozicionirani službenici Uprave policije, osporili su navode iz naredbe za istragu Specijalnog državnog tužilaštva, koju je potpisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović izdejstvovali skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, optuženima za jezive zločine.&nbsp; Iz svjedočenja policijskih funkcionera proizilazi da su Belivuk i Miljković bili 24 sata pod nadzorom dok su boravili u Crnoj Gori i da su istražitelji zahvaljujući insajderskim informacijama iz mafijaških klanova, spriječili njihovu likvidaciju, kao i još dvije planirane.&nbsp; U istrazi koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića i Lazovića, koje je Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo14. aprila, saslušano je više službenika Uprave policije, među kojima su nekadašnji visoki policijski funkcioneri: Vesko Damjanović, koji je bio v. d. direktora Uprave policije u periodu kada je Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću skinuta zabrana ulaska u Crnu Goru, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević, bivši šef Specijalnog policijskog tima Dragan Radonjić i nekadašnji načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić. Katnić i Lazović od 14. aprila su u pritvoru, a Specijalno tužilaštvo ih tereti da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije.&nbsp; Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908010928_60966135a28f7c2adac5368e9d54cedb55fa37d9206bc72199fe771f15fd37fb" data-rendition-name="original" width="743" height="418" loading="lazy" alt="Zoran Lazović i Milivoje Katnić "> </figure>  Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su nezakonito ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, kao i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908010932_7508947751247507347c4c5fd9e18047dc3b899cdb3131b4645a99b5c26d84eb" data-rendition-name="original" width="663" height="390" loading="lazy" alt="Veljko Belivuk i Marko Miljković "> </figure>  <h2>Praćenje Belivuka i Miljkovića</h2> Portal ETV imao je uvid u zapisnik sa svjedočenja policijskog funkcionera Milorada Žižića, koji je specijalnim tužiocima Milošu Šoškiću i Zoranu Vučiniću, potvrdio da mu je Milovan Pavićević prenio informacije da će Belivuk i Miljković u Crnu Goru, koje je tadašnji načelnik CB Podgorica dobio 16. januara 2021. u večernjim časovima od načelnika beogradske policije Veselina Milića. I Pavićević je na saslušanju, pred tužiocem Šoškićem, ispričao da mu je Milić saopštio operativni podatak da će 17. januara Belivuk i Miljković ući u Crnu Goru, da će iz Beograda redovnom avionskom linijom stići u Tivat. Milić mu je poslao i poruku sa detaljima kada srpski državljani ulaze u Crnu Goru i broj leta.&nbsp; <blockquote>Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.</blockquote> Sva ta operativna saznanja Pavićević je, kako je istakao, prenio Žižiću i proslijedio mu poruku koju je dobio od Milića. Žižić je na saslušanju potvrdio da ga je Pavićević telefonom obavijestio da su ga zvale kolege iz Srbije i da mu je saopšteno da su Belivuk i Miljković čekirali karte za Tivat. On je, kako je ispričao, o tome informisao Zorana Lazovića koji mu je bio neposredni starješina.&nbsp; - Objasnio sam mu da je kratak period i da moji službenici ne mogu tako brzo da stignu u Tivat i predložio sam da pozovem Gorana Banićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, da sazna kod koga su došli Belivuk i Miljković, ko će ih sačekati na tivatskom aerdoromu i gdje će biti smješteni. Lazović mi je rekao da postupim tako i ja sam obavijestio Banićevića i objasnio mu što je potrebno da urade njegovi službenici &nbsp;- naveo je Žižić u iskazu, u koji je portal ETV imao uvid. Banićević ga je, kako je naveo, obavijestio da je Belivuka i Miljkovića sačekao Miloš Radonjić koji je, prema evidenciji policije, član kavačke grupe i da su se uputili prema naselju Kavač u Kotoru.&nbsp; Uniformisana i kriminalistička policija Centra bezbjednosti Herceg Novi 24 sata je, prema riječima Žižića, opservirala ulaz u naselje Kavač, jer jedino se tim putem može ući i izaći iz toga naselja. U svjedočkom iskazu Žižić je naveo i da mu je Banićević saopštio da nema dovoljno ljudi da 24 sata „drže na oku“ Belivuka i Miljkovića, pa mu je on sugerisao da traži podršku od Posebne i Specijalne jedinice i drugih sektora. Nekadašnji načelnik SBPOK tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa službenicima SBPOK-a u Srbiji, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju i prenio im „sve detalje ­- kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“, ali nije znao kod koga.&nbsp; Žižić je naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, a on im je rekao da, zvanično, preko Interpola traže te podatke. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. <h2>Osujećene tri likvidacije</h2> Svjedok je ispričao i da je, dok su Belivuk i Miljković boravili u Crnoj Gori, policija imala saznanje da se priprema likvidacija jednog od vođa kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a plan je bio da mu eksplozivnu napravu postave na krov vozila.&nbsp; <blockquote>I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp;</blockquote> Ta istraga je vođena sa tužiocem i, između ostalog, kako je rekao, to je jedan od razloga što je operativna podrška Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije boravila u Kotoru u više navrata.&nbsp; Međutim, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru došli su do podataka da su iz škaljarskog kriminalnog klana odustali od likvidacije Kašćelana, i da pripremaju ubistvo dvojice mafijaša iz Srbije.&nbsp; - Naše aktivnosti vezane za planiranje ubistva Kašćelana, kao i Belivuka i Miljkovića rezultirale su lišenjem slobode i podnošenjem krivičnih prijava, a u oba predmeta postupajući tužilac je bio Saša Čađenović - naveo je Žižić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908010936_1681f543d7a97e02805eac41477442d9aaa276d680e65cbb47945d59f5dcbf41" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić"> </figure>  On je na pitanje specijalnog tužioca Šoškića saopštio da su svi službenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala donosili operativne informacije, ali da je u tom periodu najviše operativnih informacija donio Petar Lazović.&nbsp; Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp; Kako je kazao, Lazović je imao i operativni podatak da se priprema ubistvo Slobodana Kašćelana, kao i informaciju da su u Crnu Goru ušla dvojice Kolumbijaca koji su imali zadatak da nekoga ubiju, ali prema rihečima Žižića, nijesu uspjeli da utvrde koga. Žižić je objasnio da su sve ove predmete radili u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i svi osumnjičeni su procesuirani. <h2>Svjedočenja Damjanovića i Radonjića&nbsp;</h2> Osim Žižića i Pavićevića o ulasku Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru, koji tada nijesu bili na potražnicama ni srpskih, niti crnogorskih vlasti, pred specijalnim tužiocem Šoškićem u maju je, u svojstvu svjedoka, iskaz dao visoki policijski funkcioner – Vesko Damjanović koji je bio v. d. direktora Uprave policije u tom periodu. On je bio kategoričan da je to bila uspješna policijska priča i da su operativnim aktivnostima spriječili tri ubistva. U opširnom iskazu Damjanovića, koje je objavio Portal ETV, on je objasnio da spisak osoba kojima je bila stavljena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru nije &nbsp;„Sveto pismo“ i da je podložan promjenama.&nbsp; <blockquote>Žižić je ispričao i da su predmeti koji su realizovani na osnovu informacija koje je Petar Lazović donio, potkrijepljeni dokazima i iskazima svjedoka saradnika. Rekao je i da je zahvaljući Lazovićevim podacima razbijen ogranak kavačke kriminalne grupe na Cetinju, te da je on donio i informaciju o ranjavanju novinarke Olivere Lakić, planiranju ubistva Nikole Sjekloće i Marka Ljubiše Kana.&nbsp;</blockquote> - Nakon što sam obaviješten da su Belivuk i Miljković ušli u Crnu Goru pozvao sam Enisa Bakovića (pomoćnika direktora za Sektor kriminalističke policije) da pitam zbog čega su ušli. Saopštio mi je da Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala ima aktivnosti prema tim osobama – rekao je Damjanović.&nbsp; Nakon toga, razgovarao je sa Zoranom Lazovićem, koji je bio njegov pomoćnik za SBPOK i koji mu je saopštio da imaju operativna saznanja da će Belivuka i Miljkovića ubiti.&nbsp; Druga operativna aktivnost, kako je ispričao, bila je usmjerena na sprječavanje likvidacije jednog od vođa ozloglašene kavačke kriminalne grupe Slobodana Kašćelana, a treća akcija bila je osujećivanje planiranog ubistva u Budvi Marka Ljubiše Kana, člana škaljarske grupe. Sve aktivnosti, prema riječima Damjanovića, sprovodio je Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala sa nadležnim centrima bezbjednosti. - Kada mi je Lazović rekao da su u toku ove aktivnosti bilo mi je potpuno opravdano da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska i da se puste u Crnu Goru – rekao je Damjanović.&nbsp; Dodao je da bi tako i on postupio, odnosno skinuo bi zabranu ulaska, ističući da su spriječena tri teška krivična djela. Prema njegovim riječima, nikada se nije desilo da o aktivnostima Sektora kojim je rukovodio Lazović dobije informacije od drugih službenika. Bio je kategoričan i da su svi pomoćnici direktora Uprave policije u „istoj ravni“ i da jedan drugom ne mogu da izdaju naređenja. - To znači da Lazović nije mogao da naredi Enisu Bakoviću da Belivuku i Miljkoviću skine zabranu ulaska u Crnu Goru, ali ako je SBPOK sprovodio operativne aktivnosti prema određenim osobama uobičajeno je da se na njihov zahtjev skine mjera zabrane ulaska u zemlju – objasnio je Damjanović.&nbsp; I bivši šef Specijalnog policijskog odjeljena Dragan Radonjić otkrio je tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, da je bivši glavni specijalni tužilac Katnić ,,vodio otvoreni rat“ protiv kavačke kriminalne organizacije na čijem je čelu Radoje Zvicer, a da se sukob posebno intenzivirao nakon operativnog saznanja da ,,kavčani“ planiraju Radonjićevu likvidaciju.&nbsp; Radonjićevo svjedočenje razbilo je temelje optužbi da je Milivoje Katnić bio član kriminalne organizacije čiji je navodni cilj bio da se pomaže kriminalna organizacija Radoja Zvicera, kako je to formulisao tužilac Šoškić u prvobitnoj naredbi za sprovođenje istrage. <h2>Kad vrhovne sudije falsifikuju istinu&nbsp;</h2> Iako su svjedočenja policijskih službenika razotkrile neosnovanost tužilačkih navoda, Vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice prilikom odlučivanja o produženju pritvora Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240908010928_205afd1dac831df63cdde16017336182ff8fb6a9f6e436145f158708627c5283" data-rendition-name="original" width="826" height="590" loading="lazy" alt="Vesna Vučković "> </figure>  Postupak sutkinja Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević je presedan u istoriji crnogorskog pravosuđa: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“, čak su drastično izmijenili činjenice iz prijedloga specijalnog tužioca Miloša Šoškića, izvijestio je Portal ETV 16. avgusta. &nbsp; Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića, iako je utvrđeno da se ubistvo odigralo u Danilovgradu četiri mjeseca ranije, avgusta 2020. godine?! <h2>Ćutanje na krivične prijave Zorana Piperovića&nbsp;</h2> Advokat Zoran Piperović podnio je 12. avgusta Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv sutkinja Vrhovnog suda Vesne Vučković, Ane Vuković i Marijane Pavićević koje su donijele posljednju odluku o produženju pritvora njegovom klijentu Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20240908010928_0fbf18fa9eb00656527ba30a8d1aebe41b8dbd85039f4271667e9d397dd5ccfc" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Zoran Piperović "> </figure>  -Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile, ne da produže pritvor, već da ga odrede po tački 1 člana 175 povezujući Lazovića s ubistvom iz oktobra 2020. godine u Spužu, iako im je jasno da su Belivuk i Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine, što na teret i sam tužilac stavlja Lazoviću konstatujući do sada neviđene stvari u pravosuđu, navodeći kako je jasno iz tog njihovog zaključka kakva je ličnost Zoran Lazović, što je s aspekta sudijskog zanata skandalozno jer njih tri nisu neuropsihijatri- istakao je Piperović. Mjesec dana docnije, krivične prijave protiv sudija Vučković, Vuković i Pavićević i dalje su smještene u fioci Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal.&nbsp; Nema nikakve reakcije čelnika SDT i na svjedočenja Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Dragana Radonjića koji su jasno opovrgli tezu specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je, skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, počinjeno neko krivično djelo ili da su na taj način Katnić i Lazović postali članovi organizovane kriminalne grupe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20240908010932_78ebd231ee642beff33998de12017b06790ca6542890517048bf9842a522363c" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Vladimir Novović "> </figure>  Vladimir Novović uporno ćuti i nakon što je postao javnosti dostupan posljednji prijedlog specijalnog tužioca Miloša Šoškića za produženje pritvora Katniću, uz skandaloznu – a nedokumentovanu – tvrdnju da je Katnićeva kriminalna organizacija imala uticaj na medije!&nbsp; Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara/ki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.&nbsp; U sramnom dokumentu se navodi kako su novinarke i novinari ostvarivali komunikacije sa Katnićem?! Tako je Šoškić kriminalizovao, uz prihvatanje Vrhovnog suda, kriminalizovao i slobodnu riječ u Crnoj Gori.&nbsp; I, naravno, za to niko nije do sada odgovarao, dok je Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, skandaloznom i pravno nevalidnom odlukom tročlanog Vijeća Vrhovnog suda produžen pritvor do 15. oktobra.

Realizacijom IPA III projekta do unapređenja sektora ribarstva

Sve aktivnosti planirane projektom usmjerene su ka ispunjavanju završnih mjerila Poglavlja 13 – Ribarstvo - rekao je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić

Marković: Nikšiću se sloboda opet smiješi

Spajić sa Bramercom: Smanjen politički uticaj na pravosudne organe u Crnoj Gori

Duško Knežević: Nemam od čega da živim

Mugoša: Podgoricu treba da vode uspješni i ostvareni ljudi iz Evropskog saveza, a ne oni kojima je usputna stanica

PRATITE TVe UŽIVO