Radunović: Za stanove na Veljem brdu, čija gradnja počinje u decembru, cijena će biti 1.000 eura po kvadratu

Vlada će ostati pri građanima obećanoj cijeni od 1.000 eura po kvadratu za Velje brdo za stanove koje se počinju graditi u decembru, poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović u intervjuu za Pobjedu.

On je saopštio da rast troškova gradnje neće promijeniti osnovnu ideju projekta Velje brdo, te najavljuje da bi izgradnja prvih šest zgrada sa 185 stanova trebalo da počne u decembru.

Radunović otkriva i da bi istog mjeseca javnosti trebalo da bude dostupna baza državne imovine, sa podacima o njenom korišćenju i pravnom osnovu. Istovremeno upozorava vlasnike neupisanih bespravnih objekata da do 14. avgusta pokrenu postupak upisa u katastar, jer se u suprotnom mogu suočiti sa njihovim uklanjanjem. U intervjuu govori i o projektu Slovenske plaže kao i spornoj gradnji u Baošićima, ali i o odgovornosti institucija zbog zakašnjelih reakcija.

Projekat Velje brdo predstavljen je kao odgovor države na visoke cijene nekretnina. U kojoj se fazi projekat danas nalazi i možete li saopštiti precizan rok za početak izgradnje prvih stambenih zgrada?

RADUNOVIĆ: Projekat Velje brdo danas je u fazi u kojoj se planske odluke pretvaraju u konkretne radove na terenu. Ministarstvo javnih radova je 22. juna raspisalo tender za izradu glavnog projekta Bloka A1 i izvođenje prve faze izgradnje stambenog kompleksa sa pratećom infrastrukturom, što predstavlja jedan od najvažnijih koraka ka početku realizacije.

Istovremeno, 10. juna raspisan je i tender za izgradnju bulevara Velje vrdo, jer želimo da buduće naselje od samog početka ima kvalitetnu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu. Ne gradimo samo zgrade, već planiramo čitavo urbano naselje koje će svojim sadržajima obezbijediti kvalitetan život budućim stanovnicima.

Kada je riječ o rokovima, razumijem da javnost očekuje precizan datum. Međutim, bilo bi neodgovorno da licitiramo terminima prije nego što se steknu svi potrebni uslovi. Ono što mogu sa sigurnošću da kažem jeste da će izgradnja prvih stambenih objekata početi odmah po okončanju tenderskog postupka, izradi i reviziji glavnog projekta i pribavljanju svih neophodnih saglasnosti. Načelno, ostajemo pri već ranije najavljenom početku gradnje u decembru ove godine. Naš cilj nije da obećavamo rokove koje kasnije ne možemo ispuniti, već da građanima isporučimo kvalitetan projekat.

Ranije je najavljivano da će cijena kvadratnog metra biti oko 1.000 eura. Da li ta cijena i dalje ostaje realna, šta će biti uračunato u nju i postoji li mogućnost da zbog rasta troškova gradnje bude povećana?

RADUNOVIĆ: Kada govorimo o cijeni kvadratnog metra, važno je istaći da je osnovna ideja projekta Velje brdo od početka bila da građanima ponudimo kvalitetan stan po cijeni koja je značajno pristupačnija od tržišne. To je i jedan od glavnih razloga zbog kojih je država pokrenula ovaj projekat – da stanovanje ne bude privilegija malog broja ljudi, već dostupnije mladim porodicama, zaposlenima i svima koji teško mogu da riješe stambeno pitanje po današnjim tržišnim uslovima.

Ranije pomenuta cijena od oko 1.000 eura po kvadratnom metru predstavljala je projektovani okvir i našu namjeru da se zadržimo u tom rasponu. Vlada će, naglašavam, kad je riječ o stanovima čija gradnja počinje u decembru, ostati pri toj, građanima obećanoj, cijeni kvadrata od 1.000 eura. U tu cijenu biće uključeni troškovi koji se odnose na izgradnju stanova i neophodnu infrastrukturu, a vodićemo računa da svaki element bude racionalan i opravdan, jer je riječ o projektu od posebnog javnog interesa. Naravno, svjesni smo da građevinski sektor posljednjih godina bilježi promjene cijena materijala i radova, ali naš zadatak je da kroz model realizacije projekta zaštitimo osnovnu ideju – da Velje brdo ostane projekat pristupačnog stanovanja, a ne još jedan, strogo uzevši, tržišni projekat.

Koliko će stanova biti izgrađeno u prvoj fazi, a koliko je planirano u okviru cijelog naselja?

RADUNOVIĆ: Projekat Velje brdo nije zamišljen kao klasično stambeno naselje, već kao novi urbani prostor koji treba da odgovori na jednu od gorućih potreba našeg društva – dostupnije i kvalitetnije stanovanje.

Prvi blok koji se realizuje imaće 557 stambenih jedinica. Krećemo sa gradnjom šest zgrada, sa 185 stanova, dvije podzemne garaže, kao i kompletnim uređenjem terena i izgradnjom prateće infrastrukture, a zatim će se graditi i ostale zgrade.

Kada govorimo o ukupnom obuhvatu projekta, u svih pet faza planirana je izgradnja oko 20.000 stanova, od čega je u prvoj fazi predviđeno oko 5.900 stambenih jedinica.

Naglašavam da ovaj projekat nije počeo od izgradnje, već od stvaranja svih neophodnih planskih i pravnih uslova. Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada definisana su rješenja koja omogućavaju realizaciju projekta, a sproveden je i međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs za Blok A1, čime smo dobili kvalitetno idejno rješenje za prvi dio naselja.

Naš cilj je da Velje brdo bude primjer kako država može planski da odgovori na potrebe građana – da se grade stanovi, ali istovremeno i stvaraju novi standardi urbanog života, sa infrastrukturom, javnim prostorima i sadržajima koji čine jedno pravo naselje.

Hoće li javnosti biti dostupna potpuna baza državne imovine, uključujući podatke ko je koristi, po kom osnovu i po kojoj cijeni?

RADUNOVIĆ: Da. Naš cilj je da upravljanje državnom imovinom bude maksimalno transparentno i da građani imaju mnogo jasniji uvid u to kako se koristi imovina koja pripada državi.

Uprava za državnu imovinu intenzivno radi na uspostavljanju tehničkog rješenja koje će omogućiti da se podaci ažuriraju i prate u realnom vremenu. Plan je da javnosti budu dostupne informacije o državnoj imovini, uključujući podatke o njenom korišćenju, pravnom osnovu korišćenja i drugim relevantnim informacijama u skladu sa zakonom.

Očekujemo da ovaj sistem bude u funkciji od decembra ove godine. Time ćemo napraviti važan iskorak ka većoj transparentnosti i odgovornijem upravljanju državnom imovinom, ali i omogućiti građanima da na jednostavan način imaju uvid u informacije od javnog interesa.

Transparentnost nije cilj sama po sebi – ona je najbolji način da se ojača povjerenje građana u institucije i da se državnom imovinom upravlja odgovorno, domaćinski i u interesu svih građana Crne Gore.

Rok za predaju dokumentacije za upis bespravnih objekata u katastar je 14. avgust. Da li razmatrate njegovo produženje imajući u vidu gužve, troškove elaborata i probleme građana da na vrijeme pribave dokumentaciju?

RADUNOVIĆ: Svjesni smo da je pitanje legalizacije veoma važno za veliki broj građana i da mnogi od njih u ovom procesu imaju određene izazove. Zbog toga smo i ranije prepoznali objektivne okolnosti i rok koji je prvobitno bio definisan do 14. februara 2026. godine produžili za dodatnih šest mjeseci, odnosno do 14. avgusta. U ovom trenutku očekujemo da će građani iskoristiti preostali period i da će svi koji još nijesu pokrenuli postupak to učiniti u što kraćem roku.

Dodatno produženje ovog roka zahtijevalo bi izmjene Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, zbog čega Ministarstvo u ovom trenutku ne može jednostrano donijeti takvu odluku. Međutim, upoznati smo sa inicijativom koju je u tom pravcu pokrenula Zajednica opština Crne Gore, i ukoliko ona bude prihvaćena i Skupština Crne Gore usvoji odgovarajuće izmjene Zakona, Ministarstvo će, kao i do sada, u potpunosti postupati u skladu sa novim zakonskim rješenjem i obezbijediti njegovu dosljednu primjenu.

Šta će se dogoditi sa građanima koji do isteka roka ne predaju dokumentaciju? Da li automatski gube mogućnost legalizacije?

RADUNOVIĆ: Važno je da građani razumiju razliku između upisa objekta u katastar i samog postupka legalizacije. Rok do 14. avgusta 2026. godine odnosi se na pokretanje postupka upisa bespravno izgrađenog objekta u Katastar nepokretnosti. To je prvi i neophodan korak da bi objekat uopšte mogao da uđe u proces legalizacije.

Dakle, građani koji do tog datuma ne pokrenu postupak upisa mogu se suočiti sa zakonskim posljedicama, koje, u skladu sa Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata, podrazumijevaju uklanjanje objekta.

Napominjem da se ovo odnosi samo na vlasnike čiji bespravni objekti nijesu upisani u katastar.

S druge strane, želim da naglasim da građani ne treba da miješaju ova dva roka. Podnošenje zahtjeva za legalizaciju nije vezano isključivo za 14. avgust i može se podnijeti i nakon tog datuma. Međutim, bez prethodno pokrenutog postupka upisa objekta u katastar, građanin ne može ostvariti pravo da svoj objekat uvede u proces legalizacije.

Zato još jednom pozivamo sve vlasnike bespravnih objekata koji to nijesu uradili da što prije pokrenu postupak. Podsjećam: cilj ovog procesa nije kažnjavanje građana, već izraz potrebe da se konačno uvede red u prostor, riješe imovinsko-pravni odnosi i građanima omogući sigurnost u pogledu njihove imovine.

Najavljivali ste korišćenje satelitskih snimaka za otkrivanje novih bespravnih objekata. Da li je taj sistem u potpunosti uspostavljen i koliko je novih slučajeva nelegalne gradnje do sada evidentirano?

RADUNOVIĆ: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je raspisalo tender za nabavku satelitskih i orto-foto snimaka koji će se koristiti za uspostavljanje sistema za kontrolu poljoprivrednog zemljišta, a biće na raspolaganju i našem Ministarstvu za potrebe kontrole prostora i uspostavljanja jasne evidencije objekata izgrađenih nakon snimanja obavljenog u julu 2025. godine.

U ovom trenutku još nije moguće dati konačan broj novih bespravnih objekata koji su izgrađeni nakon posljednjeg snimanja, jer se podaci kontinuirano prikupljaju kroz inspekcijske kontrole i na osnovu postojećih orto-foto snimaka iz jula 2025. godine. Ono što mogu da kažem jeste da su inspekcijske službe svakodnevno na terenu i da su kontrole pojačane, posebno na područjima gdje je evidentiran veći pritisak nelegalne gradnje. Naš cilj je da djelujemo preventivno, a ne tek nakon što se prostor nepovratno izmijeni.

O planovima MK grupe: Svaki veliki razvojni zahvat mora biti sagledan kroz prizmu interesa građana, zaštite prostora, kvaliteta života i održivosti

Kako komentarišete kritike i protivljenje projektu MK grupe, za koji investitor navodi da bi mogao značajno unaprijediti i revitalizovati prostor Slovenske plaže? Kako objašnjavate to što se zabrinutost zbog moguće prekomjerne gradnje snažnije iskazuje tek sada, dok su brojni raniji građevinski zahvati u Budvi prolazili bez sličnih reakcija?

RADUNOVIĆ: Prostor Slovenske plaže je jedan od najprepoznatljivijih i najvrednijih prostora Budve i upravo zbog toga svaka njegova buduća transformacija mora biti predmet ozbiljne pažnje, stručne procjene i javnog dijaloga.

Važno je istaći da je planska osnova za ovaj prostor definisana Detaljnim urbanističkim planom „Budva – Centar“, koji je donijela Skupština opštine Budva. Međutim, novim Zakonom o uređenju prostora predviđeno je da je dalja detaljna razrada prostora u nadležnosti lokalne samouprave. Opština Budva je u obavezi da prvo donese prostorno-urbanistički plan kao krovni planski dokument, a nakon toga i odgovarajuće planove detaljne regulacije.

Kada je riječ o kritikama i različitim stavovima javnosti u vezi sa projektom, smatram da je važno da postoji otvorena i argumentovana rasprava. Svaki veliki razvojni zahvat mora biti sagledan kroz prizmu interesa građana, zaštite prostora, kvaliteta života i dugoročne održivosti. Činjenica da se danas o ovim pitanjima više govori pokazuje da je prostor postao tema od velikog javnog značaja i da građani, stručna javnost i institucije s pravom insistiraju na tome da se odluke donose odgovorno i transparentno.

Zadatak države je da obezbijedi jasna pravila, kvalitetno planiranje i zaštitu javnog interesa. Razvoj i investicije su potrebni, ali moraju biti usklađeni sa kapacitetima prostora i vrijednostima koje Crna Gora mora sačuvati za buduće generacije.

O slučaju Baošići: Institucije moraju postupati u skladu sa zakonom, nijedan projekat ne može biti iznad zakona

Kako objašnjavate to što je gradilište hotelskog kompleksa kompanije „Carine“ u Baošićima zatvoreno tek 2026. godine, iako je zabrana gradnje, prema dostupnim informacijama, postojala još od 2024, te ko će snositi odgovornost zbog zakašnjele reakcije nadležnih institucija?

RADUNOVIĆ: Prije svega, važno je reći da u ovakvim slučajevima institucije moraju postupati isključivo u skladu sa zakonom, bez obzira o kojem investitoru je riječ. Nijedan projekat ne može biti iznad zakona i to je princip od kojeg Ministarstvo neće odstupiti.

U konkretnom slučaju, nakon donošenja rješenja o zabrani građenja zbog utvrđenih nepravilnosti, investitor je koristio zakonom predviđena pravna sredstva i dostavljao dodatnu dokumentaciju radi otklanjanja utvrđenih nedostataka. Istovremeno su vođeni postupci po izjavljenim žalbama, što je sve dio zakonom propisane procedure koju su nadležni organi bili dužni da sprovedu.

Kada je riječ o pitanju odgovornosti zbog trajanja postupka, u ovom trenutku bilo bi neodgovorno da prejudiciram bilo čiju odgovornost, posebno imajući u vidu da su u toku postupci pred nadležnim pravosudnim organima i istražne radnje. Ministarstvo će u potpunosti sarađivati sa svim nadležnim institucijama i postupiti u skladu sa njihovim nalazima.

Ukoliko se utvrdi da je bilo propusta ili odgovornosti bilo kojeg službenika ili institucije, biće preduzete sve mjere koje zakon predviđa. Naš interes nije da bilo koga štitimo, već da javnost ima povjerenje da se zakon primjenjuje jednako prema svima i da će svaki eventualni propust biti ispitan i sankcionisan u skladu sa propisima.

Na kraju, želim da poručim da je ovo upravo razlog zbog kojeg radimo na jačanju inspekcijskih kapaciteta i unapređenju sistema kontrole. Cilj nam je da reakcije institucija budu još efikasnije, kako bi se ovakve situacije u budućnosti spriječile ili rješavale u mnogo kraćem roku.