<article>Eurodizel je od danas poskupio cent, dok se cijena benzina neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti veća cent i iznosiće 1,37 EUR.Eurosuper 95 i eurosuper 98 neće mijenjati vrijednosti, pa će se i naredne dvije sedmice prodavati po cijeni od 1,42 EUR, odnosno 1,45 EUR.Lož ulje je poskupilo dva centa na 1,32 EUR. </article>

Eurodizel je od danas poskupio cent, dok se cijena benzina neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti veća cent i iznosiće 1,37 EUR.
Eurosuper 95 i eurosuper 98 neće mijenjati vrijednosti, pa će se i naredne dvije sedmice prodavati po cijeni od 1,42 EUR, odnosno 1,45 EUR.
Lož ulje je poskupilo dva centa na 1,32 EUR.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Cijene goriva

Ekonomija

Od danas skuplji dizel, cijena benzina ostaje ista

Eurodizel je od danas poskupio cent, dok se cijena benzina neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Cijena eurodizela će u narednih 15 dana biti veća cent i iznosiće 1,37 EUR.
Eurosuper 95 i eurosuper 98 neće mijenjati vrijednosti, pa će se i naredne dvije sedmice prodavati po cijeni od 1,42 EUR, odnosno 1,45 EUR.
Lož ulje je poskupilo dva centa na 1,32 EUR.

Na planini Hajli danas je pronađeno tijelo planinara Ćazima Fetahovića, koji je juče nestao tokom boravka na ovoj planini.
Tijelo je, kako saznaje Portal RTCG, pronašao planinar Semir Kardović koji je učestvovao u potrazi.
Nakon pronalaska, odmah su obaviještene nadležne službe, koje su izašle na teren i započele proceduru uviđaja.
Potraga za Fetahovićem pokrenuta je juče nakon što je prijavljen njegov nestanak.

Pronađeno tijelo planinara Ćazima Fetahovića

Nedavne odluke o restrukturiranju Junajted grupe, u okviru kog su mediji koji su do sada poslovali u okviru Junajted medije (televizije N1 i Nova i štampani mediji Danas, Radar, Forbs i Nova) prebačeni u novoosnovano preduzeće Adria News Network sprovedene su bez znanja i saglasnosti manjinskih vlasnika UG-a, odnosno Dragana Šolaka, saznaje Nova ekonomija.
Prema saznanjima Nove ekonomije, u Junajted grupi nikada nije održano bilo kakvo glasanje o prebacivanju medija United Media u Adria News Network, kao što su objavili pojedini tabloidi bliski srpskim vlastima.
Organizacija Junajted grupe je takva da je vlasnik cijele grupe holding kompanija pod nazivom Summer Parent u kojoj svoje predstavnike imaju svi vlasnici, odnosno i investicioni fond BC partners kao većinski vlasnik i Dragan Šolak kao manjinski, koga predstavlja Vladislav Ratajac.
Ovaj holding, kako navodi izvor Nove ekonomije, nikad nije ni raspravljao niti glasao po pitanju restrukturiranja medijskog dijela Junajted grupe.
Naime, kako su objavili prorežimski mediji, formiranje kompanije Adria News Network, u koju su prenijeti N1 i Nova, predstavljalo je navodno „odluku Borda“ za koju je, kako su naveli, glasao i Ratajac, koji zastupa interese Dragana Šolaka i Viktorije Boklag, doskorašnje direktorke UG-a, a koji je tobože podržao „predaju medija“.
Prema informacijama Nove ekonomije iz izvora upoznatih sa dešavanjima u vrhu Junajted grupe, Ratajac nikada nije učestvovao u glasanju, niti je ikada održano bilo kakvo izjašnjavanje o predaji ili prebacivanju medija.
- Sve odluke donijete su bez znanja i saglasnosti manjinskih vlasnika, kao i bez uvida bivšeg rukovodstva United Group - navodi izvor Nove ekonomije.
Mediji bliski Srpskoj naprednoj stranci ovih dana vode koordinisanu kampanju, objavljujući poverljiva dokumenta o prodaji kompanije SBB i plasirajući tvrdnju da je „Šolak prodao medije“, što je na društvenoj mreži Iks (X) navela čak i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić.
Međutim, Junajted grupa nije prodala nijedan od svojih medija. Predmet prodaje bio je SBB, kao kablovski operater koji nikada nije imao nikakvo suvlasništvo u medijima, pa time nije mogao ni da ih proda i prodata su prava na TV prenose Sportkluba, dok je sam Sportklub ostao u vlasništvu UG-a.
Kako ocjenjuje sagovornik Nove ekonomije iz vrha UG, „ovakvi narativi služe jedino stvaranju utiska da je preuzimanje nezavisnih medija legitimno i sprovedeno kroz zvanične procedure, iako se zapravo radi o odlukama donijetim mimo manjinskih vlasnika i u atmosferi političkog pritiska“.

Nova ekonomija: Prebacivanje medija Junajted grupe u novu firmu sprovedeno bez saglasnosti manjinskih akcionara

Godinama su u Crnoj Gori prisutni negativni diskursi prema različitim nacionalnim i etničkim zajednicama, što je produbilo društvenu distancu i polarizaciju, ali i podstaklo netrpeljivost prema susjedima, koji se često prikazuju ne samo kao stranci i nepoželjni, već i kao neprijatelji i prijetnja regionalnoj stabilnosti - kazala je izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović.
Slušali smo i čitali priče o “albanskim ekstremistima” i “teroristima s Kosova”, “Turcima koji kidnapuju djecu” uz česte islamofobne naslove, podstičući međunacionalnu netrpeljivost i jačajući stereotipe.
- Negativni diskurs oblikovan je i kroz političke izjave koje su dobile prostor u javnosti, senzacionalističke i neprovjerene vijesti, ali i viralne objave na društvenim mrežama, gdje su predrasude i govor mržnje lako nalazili plodno tlo - ističe Jovanović.&nbsp;
U posljednje vrijeme fokus se pomjera.&nbsp;
- Pored nedavno zabilježenih anti-turskih narativa, danas u pojedinim medijima svjedočimo kritikama na račun Hrvatske. One variraju od blažih tvrdnji da “Hrvatska ponižava Crnu Goru”, do radikalnijih etiketa u kojima se država prikazuje kao “ustaška” i prijetnja regionalnoj stabilnosti. Svima koji prate dešavanja u regionu i susjednim zemljama poznato je da je talas desničarskih ispada zahvatio Hrvatsku, uz učestale incidente usmjerene protiv pripadnika srpske manjine i javnu upotrebu pozdrava proustaškog režima iz vremena Drugog svjetskog rata - navodi Jovanović.
Kreiranju negativne slike o Hrvatskoj, doprinijelo je i ono što se u toj zemlji dešava, poput koncerta kontroverznog Marka Perkovića Tompsona koji je okupio pola miliona ljudi, od kojih je dobar dio uzvikivao zabranjeni ustaški pozdrav "Za dom spremni".&nbsp;
- Ovakva dešavanja, nacionalističke agende i zapaljiva retorika nijesu u potpunosti bez odgovora, već su postali predmet intenzivne diskusije, ali i otpora koji je iskazan kroz više protesta širom Hrvatske, između ostalog i antifašističkim maršem organizovanim krajem godine u Zagrebu - rekla je Jovanović.&nbsp;
Da su česti i nacionalistički ispadi političara pokazuje to što je saborski poslanik iz Domovinskog pokreta i bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro pjevao u čast ustaškog vođe i zločinca Ante Pavelića, čime je izazvao burne reakcije u javnosti i na političkoj sceni.&nbsp;
- Osude su stigle od strane predsjednika HSLS-a Darija Hrebaka, iz HDZ-a su zatražili izvinjenje Dabra, a reakcije su stigle i iz opozicije. U kontekstu odnosa Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu bilo je nekoliko dešavanja, a neki od njih se mogu smatrati i povodom za širenje anti-hrvatskog narativa - navela je Jovanović.
Do najznačajnijeg zaoštravanja odnosa došlo je usvajanjem rezolucije o Jasenovcu, koja je nedvosmisleno bila usmjerena na Hrvatsku, iako su u njen naziv naknadno dodati i logori u Dahauu i Mauthauzenu.&nbsp;
- Rezolucija je usvojena uz kampanju Demokratskog fronta, podršku zvanične Srbije, iako je i dalje nejasno čemu usvajanje ovakvog dokumenta, imajući u vidu da na javnoj sceni u Crnoj Gori nije zabilježena niti jedna izjava kojom bi se negirao genocid počinjen nad Srbima, Jevrejima, Romima i nelojalnim Hrvatima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj od 1941-45. godine - podsjeća Jovanović.
Hrvatska je uzvratila zabranom ulaska u zemlju čelnicima partija koje su podržale rezoluciju, Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
- Produžena reakcija bila je, uprkos najavama iz Hrvatske, da ”neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore” blokada najavljenog zatvaranja poglavlja 31 koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, ali i nizom drugih zahtjeva u pregovorima koji se vode iza zatvorenih vrata - istakla je Jovanović.&nbsp;
Negativnu percepciju prema Hrvatskoj izazvalo je i prošlogodišnje opasno i neprihvatljivo ponašanje i uzvici “Za dom spremni” i “Ubij Srbina” gostujućih navijača na stadionu pod Goricom. "Hrvatskoj i što ne traži”.
- Ovakva dešavanja naišla su na pogodno tlo, godinama ranije “utabano”, za širenje tvrdnji o Hrvatima kao “ustaškom narodu”, onima koji i danas slijede “ustašku ideologiju”, te kreiranju percepcije da su prijetnja susjedima. Društvo koje se već jednom “branilo” od ustaša kroz “Rat za mir” trebalo bi da prepozna slične obmanjujuće obrasce i da uvidi dugoročne negativne posljedice po dobrosusjedske odnose Hrvatske i Crne Gore, što je bio slučaj ratnih devedesetih - navodi Jovanović.&nbsp;
U kontekstu naših bilateralnih odnosa i neriješenih međudržavnih pitanja Hrvatska se predstavlja kao zemlja koja ima nadmoć i kojoj se nužno mora “udovoljavati”, na štetu građana Crne Gore, ili dominantno jednog dijela stanovništva iz korpusa srpske nacionalnosti.&nbsp;
- Tako recimo Milan Knežević, lider DNP-a, partije koja je donedavno bila na vlasti, tvrdi da se Hrvatskoj "daje i što ne traži", dok se Srbima u Crnoj Gori uskraćuju prava poput srpskog jezika ili zastave, nazivajući ovu situaciju "lingvističkim aparthejdom" - podsjeća Jovanović.
Osim toga, Hrvatska se od strane pojedinih medija i političkih aktera, među kojima je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prikazuje kao sila koja nastoji "staviti Podgoricu pod svoju kontrolu" i uvući Crnu Goru u "antisrpsku politiku".&nbsp;
- Prisutni su i brojni drugi narativi poput onih da “Podgorica priznaje svoj podanički odnos prema Hrvatskoj”, da predsjednik i premijer ćute dok nas “Hrvatska ponižava”, ali i tvrdnje o “navijačkim ratnim trubama” kako su pojedini mediji opisali fudbalski meč dvije reprezentacije koji je odigran prije par mjeseci - rekla je Jovanović.&nbsp;
Ovo su samo neki od primjera diskursa koji koristi izraženo emocionalni i polarizujući jezik stvarajući sliku Hrvatske kao države neprijateljski nastrojenje prema Crnoj Gori, koja želi da “ponizi” manjeg i slabijeg susjeda kako bi potvrdila svoju dominaciju u bilateralnim odnosima.&nbsp;
- Kroz ovakve, ali i slične primjere, pokušava se uticati na percepciju građana i građanki prema Hrvatskoj, sa kojom je Crna Gora godinama imala stabilne i dobrosusjedske odnose - kazala je Jovanović.
<h2>“Evroparlamentarci, a ono komšije ustaše”&nbsp;</h2>
Anti-hrvatski narativ posebno je važno sagledati kao dio aktuelnog političkog trenutka u kojem se Crna Gora približava članstvu u Evropskoj uniji (EU), pa se kroz negativne kampanje, ova zemlja prikazuje kao prepreka našem evropskom putu, ali i ujedno zemlja koja “dokazuje” zašto je Evropska unija postala “klasična besmislica”.
- Ovo je posebno izraženo kroz kontekst poistovjećivanja hrvatskog društva sa “ustašama” i generalno sve prisutnog anti-hrvatskog narativa čemu svjedoče brojni naslovi koji se smo u prošlom periodu mogli pročitati na portalima poput Borbe, In4s-a, Aloonline... “Čuš, evroparlamentarci - a ono komšije ustaše” (1) “Ustaštvo postalo ideologija evropske Hrvatske” (2) „Demokratski rajh“ u Hrvatskoj: Kome je potrebna neoustaška tvorevina na evropskom tlu (3) “Iz Zagreba ustaše, iz Sarajeva Handžar - Isti plamen mržnje prema Srbima” (4). “Ustaška posla: Hrvatski premijer poručio da će Tompson pjevati na dočeku rukometaša” (5). “Ustaštvo cveta u EU: Ministri na aerodromu u Zagrebu pevali Tompsona na dočeku rukometaša” (6) - precizirala je Jovanović.
Baš kao i u prethodno opisanom narativu, cilj ovakvih tvrdnji je diskreditovati Hrvatsku, ali i Evropsku uniju, koja se želi prikazati kao zajednica koja je tolerantna prema fašizmu.&nbsp;
- Uz to, ovakvim narativima se jača osjećaj žrtve među jednim dijelom stanovništva, dodatno utvrđuju istorijske traume, što uzrokuje mobilizaciju nacionalističkih emocija, uz neizostavnu kritiku "dvostrukih aršina" Zapada. Crna Gora kao poligon za “ustaško divljanje” Osim gore navedenih narativa, prisutno je i manipulisanje i označavanje pojedinih crnogorskih medija (1), ličnosti (2), pa i gradova “ustaškim” (3), uz tvrdnje da se u Crnoj Gori “promoviše ustašluk” (4) - navodi Jovanović.
Korak dalje otišao je Milan Knežević koji je, komentarišući već pomenuto, neprihvatljivo ponašanje hrvatskih navijača, kazao da je politika Crne Gore danas takva da je bolje “ubiti Srbina nego naljutiti ustaše”, (5) Da je Crna Gora “poligon za ustaško divljanje i širenje mržnje prema Srbiji“ poruka je koja dolazi od ministara za javna ulaganja u Vladi Srbije Darka Glišića (6) koji je utvrdio i da je “Hrvatska uzela Crnu Goru pod svoj protektorat”.
- Jasno je da ovakvi i slični narativi dodatno podstiču netrpeljivost, prikazujući naše društvo kao žrtvu "crnogorskog ustaštva" pod uticajem Hrvatske - ističe Jovanović.
<h2>Opomena za popa jer Hrvate naziva projektom</h2>
Za sada je, u moru anti-hrvatskih izjava, naslova, komentara, vidljiva samo jedna reakcija sistema - zaštitnik ljudskih prava i sloboda ocijenio je da izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je “Hrvate u Boki” nazvao “projektom”, predstavljaju nedopušten javni govor kojim se, kako se navodi, negira ili relativizuje pravo bokeljskih rimokatolika da se nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati.
- Backović je ranije, gostujući na TV Prva naveo da su “Hrvati u Boki projekat”. Zaštitnik je tokom postupka zatražio izjašnjenje od Backovića, ali on, kako se navodi, nije odgovorio ni nakon upućene urgencije. Zastrašivanje “balkanskim frontom” sa sjedištem u Zagrebu Nije novost da se određene bilateralne ili multilateralne saradnje među zemljama regiona pokušavaju predstaviti kao otvorene prijetnje i opasnosti po druge zemlje zemlje koje nijesu članice takvih saveza. Istraživanje mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja, razmjena stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoj i zadržavanje kvalifikovanog osoblja radi jačanja sposobnosti odvraćanja i odbrane, jačanje zajedničkih mjera protiv hibridnih prijetnji, uključujući cyber prijetnje, kampanje dezinformiranja i štetan strani uticaj, podržavanje evroatlantske perspektive Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir - kazala je Jovanović.
Ovo su neke od tačaka u Deklaraciji o saradnji u oblasti odbrane i sigurnosti koju su ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske potpisali u Tirani u martu prošle godine.&nbsp;
- Skoro godinu kasnije, ova inicijativa se najavljuje kao “novi balkanski pakt u Zagrebu”, ali i “opasna osovina na Balkanu”, pokušaj stvaranja jedinstvenog informacionog prostora za vođenje direktnih, ali i “hibridnih” vojnih operacija. I dok su ovakve teme i narativi, kao što smo vidjeli, dio izvještavanja pojedinih medija u Crnoj Gori, odnosi Crne Gore i Hrvatske nijesu pretjerano važna tema u hrvatskom medijskom prostoru - navela je Jovanović.
Osim toga, važno je ukazati i na činjenicu da većina građana Hrvatske, po Eurobarometru koji je objavljen u septembru 2025. godine, podržava ulazak Crne Gore u EU.
- Čak 68 posto anketiranih je dalo svoju podršku, a 28 posto je bilo protiv. Od svih zemalja koje žele ući u EU, građani Hrvatske najviše podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine (74 posto), a potom slijede Crna Gora, pa Ukrajina i Kosovo - precizirala je Jovanović.
Jasno je da prikazani narativi u crnogorskim medijima i političkom diskursu sistematski grade sliku Hrvatske kao neprijateljske sile koja nastoji da pokaže dominaciju i ponizi Crnu Goru, čime se direktno podrivaju dugogodišnji dobrosusjedski odnosi, polarizuje društvo i jačaju etničke tenzije koje su već prisutne u regionu.&nbsp;
- Time se istovremeno stvara klima netrpeljivosti koja onemogućava Crnoj Gori fleksibilnost u pregovorima s Hrvatskom, po nas ključnom članicom EU, jer svaki potencijalni ustupak može biti protumačen kao "podaništvo" ili izdaja nacionalnih interesa. Dodatno širi se i narativ koji svaki potencijalni dogovor sa Hrvatskom predstavlja kao poniženje Crne Gore - ocijenila je Jovanović.
U širenju ovog narativa prednjače mediji koji se otvoreno protive ulasku Crne Gore u EU želeći da na taj način delegitimišu i proces pregovora sa EU u kojem, trenutno, značajnu ulogu igra i Hrvatska zbog jasno propisanih pregovornih obaveza o dobrosusjedskim odnosima i otvorenim bilateralnim pitanjima.
- Primjeri za ovaj dio narativa su naslovi “Zagreb sapliće i ucjenjuje Podgoricu”, “Plenković nastavlja da ispostavlja račune Crnoj Gori: Da bi ušli u EU, Hrvati traže novac za „logoraše“, brod Jadran, Prevlaku… Samo još muzičku nisu tražili!”, te “Bečić na udaru malignog hrvatskog uticaja: Hrvati poručuju da Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu”. Doprinos ovakvom huškanju daje i zvanična Srbija kroz izjave presjednika Aleksandra Vučića da on neće da se dodvorava Hrvatima, da glumi Crnu Goru. “Oni da me vrijeđaju i ponižavaju u Podgorici, insistiraju na Morinju, a vi ne smijete da izgovorite riječ Lora... stvarno ne mogu da budem toliko jadan”, Vučićeve su riječi. On je izjavljivao i da “Hrvati u Podgorici mogu sve”, a mediji su, zbog ovog narativa, prenosili čak izjave Vojislava Šešelja da će “Hrvati ponižavati Crnu Goru do kraja ali što ih više ponižavaju, to će biti ponizniji”. Iz istog tabora se tvrdi da je suverenitet Crne Gore po mjeri Zagreba čija spoljnja politika ima jedan cilj – slabljenje Srbije i potčinjavanje Srba, te da zloupotrebljava članstvo u EU za omalovažavanje Crne Gore - naglasila je Jovanović.
Konačno, ovakvi diskursi ne samo da udaljavaju potencijalnu regionalnu saradnju i rješavanja bilateralnih pitanja, već i usporavaju evropski put Crne Gore, jer jačaju unutrašnje podjele i smanjuju prostor za neophodne racionalne kompromise potrebne za članstvo do 2028. godine.&nbsp;

Jovanović: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

Bivša ministarka odbrane Olivera Injac je bila institucionalno zaštićena od Specijalnog državnog tužilaštva. Zloupotrijebila je službeni položaj u nekoliko slučajeva da je to za zatvor, tvrdi lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
On je gostujući na TV Adria saopštio da se u Specijalnom državnom tužilaštvu selektivno postupa. Komentarisao je i obraćanje bivše specijalne tužiteljke Lidije Mitrović koja tvrdi da je njen višegodišnji progon organizovan i vođen od strane Novovića, a u vezi predmeta Injac.
- Prema onome što sam vidio kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu, zloupotrijebila službeni položaj u nekoliko slučajeva da je to, po mom mišljenju, za zatvor. Zatvor kao kuća. Kako je i zašto glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao dva obavezujuća uputstva za gospođu Oliveru Injac, to je pitanje za njega, ali i za vrhovnog državnog tužioca Markovića i Tužilački savjet.. O ovome treba da se izjasni Tužilački savjet jer je ovo potpuno u suprotnosti sa zakonom o tužilaštvu - ocijenio je Knežević.
<h2>„PES nikako ne diraju, Injac trebala da bude u pritvoru zbog zloupotreba službenog položaja“</h2>
Ponovio je da SDT nastupa selektivno, ali i problematizovao senzacionalna hapšenja i to što niko „ne dira“ Pokret Evropa sad. Takođe, Knežević je podsjetio da je Novović izdao čak dva obavezna uputstva specijalnoj tužiteljki Mitrović zbog predmeta Injac.
- Hapsi kroz senzacionalne i rijaliti ambijente i atmosferu tzv dva suprotna pola – crnogorski i srpski, to jest nekadašnji DF i nekadašnji DPS. Ali PES nikako ne diraju. Jer Injac je trebala da bude u pritvoru. Nemam ja ništa protiv nje, ali ova gospođa je trebala da bude u pritvoru zbog zloupotreba službenog položaja koji je počinila dok je bila ministarka odbrane. Postavljam pitanje kome su se još dala dva obavezujuća uputstva u slučajevima zloupotrebe položaja, kao što su dali Oliveri Injac. Nikome, samo gospođi Injac. I gdje je sad, eto je ambasadorka u Briselu. Dakle, ona je nagrađena - smatra lider DNP-a.
<h2>„Šćepanović sam sebi dao nadimak tigar, i misli da svi moramo da ga zovemo tajgerom“</h2>
Komentarisao je i rad direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Ukazao je na način rezonovanja Šćepanovića podsjetivši na izjavu predsjednika podgoričkog Višeg suda Zorana Radovića koji je rekao da bi Šćepanoviću trebalo zabraniti da tumači pravne norme.
- Zamislite kada direktoru policije pošaljete poruku da mu treba zabraniti da tumači pravne norme. Taj čovjek je direktor policije. Jednom sam saopštio da je mene malo strah od njega.. On nastupa, on je sam sebi dao nadimak tigar, kad su išli u Ameriku. Pa je sam sebi dao nadimak tajger, i on misli da mi svi moramo da ga zovemo tajgerom... E ja ga neću zvat, da ne pričam sad dogodovštine što se dešavalo u SAD kako je srušio kuću od šperploče jer je pogrešno upalio auto, umjesto naprijed on ga je upalio u rikverc i to se sve srušilo tamo. A da ne govorim o bezbjednosnoj provjeri vezano za agenta koji ga je obučavao Konstansa se preziva, a neka me demantuje ako to nije tačno. Što je on uradio Konstansi kada je bio u Podgorici, ali da ne ulazim u detalje. Samo da ne misle da smo mi šašavi - rekao je Knežević.
Knežević smatra da Šćepanović ne može biti direktor policije i da treba da bude smijenjen.
<h2>„Ako je što kriva Vesna Bratić, Zdravko Krivokapić treba da bude šef OKG“</h2>
Govoreći o poslednjim hapšenjima, Knežević pita i zašto ćuti bivši premijer Zdravko Krivokapić na hapšenje bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić. Po njegovom mišljenju, Krivokapić bi trebalo da bude označen kao šef organizovane kriminalne grupe.
- Ako je što kriva Vesna Bratić, onda treba Zdravko Krivokapić da bude član OKG-a jer je bio premijer Vlade, znači on je šef OKG. Zdravko Krivokapić najbolje zna što je tražio sve od Vesne Bratić. Mislim da Krivokapić, ako odgovara Bratić, treba da bude označen za šefa OKG. Jer ovo je posao SDT-a što znači da je ovo organizovana kriminalna grupa, jer Bratić više nije javni funkcioner što će reći da ovdje ima više ljudi uključenih. Očekujem da tu bude i Zdravko Krivokapić - ističe lider DNP-a.
Dodaje i da je hapšenje Blaža Šaranovića „ izvedeno toliko spektakularno kao da je bio zarobio 20 talaca na aerodromu ili negdje i da su ga onda uhapsili poslije duge istražne akcije“.
- Ipak je ovo Crna Gora, ipak se mi svi znamo. Nisu potrebne te medijske teatralnosti koje se na kraju završe farsom, jer većina tih ljudi se na kraju pusti. Smatram i da su Jelenu Perović mogli da uhapse na mnogo drugačiji način, bez onog spektakla, kao i mnoge druge koje su hapsili a posle su ti ljudi puštani. Ako ćete nekoga da uhapsite, zašto morate prvo da obavijestite medije pa da dođe 30 kamera, pa da vas svi snimaju i slikaju. Kome šaljete poruku? Možete li nekoga da uhapsite a da ne moraju da budu upaljene kamere? Ili je potrebno da se upale kamere za sve. Nije prirodno da se od svakog hapšenja u Crnoj Gori pravi rijaliti i senzacija, a onda kad pobjegne Miloš Medenica onda je to vještačka inteligencija. Kada nešto ne možemo da riješimo onda je to vještačka inteligencija, a kada treba da se uberu poeni – e onda se sve kamere popale - rekao je za Adriu Knežević.

Od danas skuplji dizel, cijena benzina ostaje ista

Tagovi

Pronađeno tijelo planinara Ćazima Fetahovića

Nova ekonomija: Prebacivanje medija Junajted grupe u novu firmu sprovedeno bez saglasnosti manjinskih akcionara

Jovanović: O komšijama sve najgore, anti-hrvatski narativ važno sagledati kao dio političkog trenutka u kom se Crna Gora približava članstvu u EU

Knežević o slučaju Injac: Zatvor kao kuća, SDT nastupa selektivno

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO