Moguć rast deficita do milijarde eura

Izmjene seta ekonomskih zakona za sprovođenje Vladinog programa Euro model mogle bi stvoriti novu rupu u budžetu na godišnjem nivou od 650 do 700 miliona eura, pišu Vijesti.

List navodi da bi, uz dosadašnji deficit od oko 300 miliona eura, mogući nedostatak bio oko milijardu eura, što bi izvršna vlast morala da pokrije iz drugih prihoda, odnosno kroz povećanje dažbina, preusmjeravanje novca iz opštinskih u državnu kasu, bolju naplatu prihoda i zaduženja.

Suština modela čiji je predlagač premijer Milojko Spajić podrazumijeva rast minimalne zarade od januara za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada, a sa visokim na 1,4 hiljade. Uz to, planirano je i usklađivanje penzija od naredne godine četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.

Spajić je poručio da ukoliko socijalni partneri, odnosno Unija poslodavaca (UPCG) i sindikati podrže povećanje koeficijenta za obračun plata i za privatni i javni sektor, neto zarada bi prešla dvije hiljade eura. 

Set od šest zakona (izmjenama zakona o finansiranju lokalne samouprave, porezu na dobit pravnih lica, o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, porezu na dohodak fizičkih lica, penzijskom i invalidskom osiguranju i izmjeni i dopunama Zakona o radu) koji treba da donese veće plate i penzije, utvrđen je u četvrtak na Vladi elektronskim putem, bez podrške ministra finansija Novice Vukovića, čiji resor, prema nezvaničnim informacijma, nije učestvovao u pripremi predloženih zakona.

- Na portal Vlade materijale je postavio Generalni sekretar Dragoljub Nikolić, a predložio ih je Spajić - potvrđeno je Vijestima iz više izvora.

U dokumentaciji koja je objavljena nakon sjednice Vlade nema RIA obrasca, odnosno izvještaja o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, kao ni mišljenja Ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija nije odgovorilo na pitanja o razlozima zbog kojih Vuković nije glasao za predloge zakona, o tome da li je ministarstvo na bilo koji način bilo uključeno ili konsultovano u izradi predloga zakona, koji će biti dalji potezi ministra i da li se može očekivati ostavka.

Izostali su i odgovori na pitanja da li će se najavljeno povećanje finansirati iz kreditnog zaduženja, koliko će novca za veće plate i penzije trebati državi, a koliko privatnom sektoru, koliko trenutno zaposlenih u Crnoj Gori pripada svakoj od tri kategorije za koje su najavljene minimalne neto zarade i koliko će budžet i Fond PIO dodatno koštati najavljeno usklađivanje penzija četiri puta godišnje.

Ni za jedan predlog zakona nema analize fiskalnog uticaja, nijesu bili na javnoj raspravi, niti su o njima bili upoznati socijalni partneri, tako da nije jasno kako će Vlada nadoknaditi uvećani deficit zbog ukidanja doprinosa, povećanja plata, penzija i socijalnih naknada.

U obrazloženjima predloga zakona Vlada navodi da će naredne godine deficit biti veći od granice od tri odsto BDP-a, ali ne navodi koliko. U svakom predlogu zakona se obrazlaže da je cilj povećanje plata i penzija, ali bez dokazivanja da je to održivo.

Izmjenama zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Vlada predlaže da oni za penziono i osiguranje od nezaposlenosti budu po nula odsto. Prema budžetu za ovu godinu, prihod od doprinosa za PIO iznosi 400 miliona eura, a od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti još 30 miliona. tim predlogom država u narednoj godini ne bi imala te prihode.

Predloženim izmjenama zakona o radu povećava se minimalna zarada na hiljadu eura za zaposlene sa školskom spremom nižom od srednje škole, na 1,25 hiljada za one sa srednjom školom i 1,4 hiljade za one sa visokim obrazovanjem. Do sada je minimalac za radna mjesta sa stepenom stručne spreme od jedan do pet bio 600 EUR, a za visoku spremu 800 eura.

To predviđa povećanje minimalnih zarada od 60 odsto, sa 600 na hiljadu eura, do 108 odsto, sa 600 na 1,25 hiljada eura. Oni koji imaju radna mjesta sa visokom stručnom spremom, a zarade od 1,4 hiljade eura i više, mogu računati na povećanje od oko deset do 12 odsto samo po osnovu ukidanja doprinosa, odnosno njihovog prebacivanja iz bruto u neto iznos.

Prema informacijama Vijesti, prosječne neto zarade u javnoj upravi koja se finansira iz državnog budžeta za radna mjesta sa srednjom stručnom spremom iznose od 600 do 700 eura, a sa visokom od 800 do hiljadu eura, što zavisi od radnog mjesta i granskog kolektivnog ugovora. 

Sagovornik lista kazao je da bi prema najavama iz predloga zakona, prosječno povećanje zarada u javnoj upravi moglo bi iznositi oko 25 odsto, odnosno da bi sadašnji trošak od 600 miliona za neto zarade iznosio oko 750 miliona eura ili 150 miliona više. 

Ovo povećanje minimalnih zarada moglo bi da utiče na rast prosječne bruto zarade oko 20 odsto, što bi prema formuli za usklađivanje penzija značilo njihovo povećanje oko 15 odsto. Odnosno, minimalna penzija od 450 eura bi mogla biti povećana na 517 eura, a prosječna od 550 na 632 eura. Na taj način bi ukupni godišnji budžet za sve penzije bio povećan sa 830 miliona na oko 960 miliona, odnosno za 130 miliona.

Povećanje prosječne zarade vodilo bi usklađivanju dijela socijalnih naknada deset do 15 odsto, odnosno povećanju budžeta za te namjene oko 25 do 30 miliona eura.

Kada se sve podvuče, država zbog ukidanja doprinosa gubi prihode od 430 miliona eura, dok istovremeno ima rast troškova za plate, penzije i socijalu od oko 310 miliona. Država u ovom obračunu štedi jedino na ukinutim doprinosima koje bi uplaćivala svojim zaposlenim, što je moguća ušteda od oko 70 miliona eura. Tako da je svim ovim mjerama moguće povećanje deficita za oko 670 miliona eura.

Očekivani redovni deficit u ovoj godini predviđen je na iznos od 280 miliona eura, a Vlada očekuje da će taj minus smanjiti uvođenjem više stope na porez na dobit, kao i kroz izmjene zakona o finansiranju lokalne samouprave, gdje će država manje novca od poreza na dohodak, nekretnine i motorna vozila i naknada od igara na sreću, proslijeđivati opštinama, a više zadržavati za sebe.

Izvori Vijesti iz Vlade kazali su da su ministri ekonomije, javne uprave i regionalnog razvoja, Nik Gjeloshaj, Maraš Dukaj i Ernad Suljević izdvojili mišljenje na izmjene i dopune zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Plan je da se ukine srednja stopa poreza na dobit od 12 odsto, koja je važila na iznose od 100 hiljada eura do million i po, pa će se ti iznosi oporezovati po većoj stopi od 15 odsto. Razvijene opštine s primorja i centralne regije do sada su dobijale 40 odsto poreza na dohodak, a sada se taj procenat smanjuje na 30 odsto.

Opštine sjevernog regiona kao i Tuzi i Zeta dobijale su 89 odsto ovog poreza a sada će 66 odsto. Egalizacioni fond za razvoj opština do sada je dobio cijelu naplatu poreza na motorna vozila, a sada će 75 odsto, od poreza na nepokretnosti će umjesto 20 odsto dobijati 15 odsto, a od naknada za igre na sreću će umjesto 40 dobijati 30 odsto.