Model privatizacije „Slovenske plaže“ izaziva zabrinutost stručne javnosti

Model privatizacije „Slovenske plaže“, koji predviđa ulaganja od oko 700 miliona eura i značajnu promjenu izgleda turističkog naselja, izazvao je zabrinutost među zaposlenima, građanima Budve i stručnom javnošću. Prema predstavljenim vizualima, na tom području bila bi izgrađena drugačija vrsta objekata.
Turizmolog, profesor dr Rade Ratković ocijenio je da je model koji predlaže najveći manjinski akcionar „Budvanske Rivijere“, kompanija MK Group, posljedica sukoba između nekretninskog biznisa i klasičnog odmorišnog turizma.
- Ključni problem novog modela ogleda se u prelasku sa dugoročnog turističkog biznisa na kratkoročni real estate model, što znači da prihod zavisi od prodaje stanova, a ne od turizma, čime destinacija gubi autentičnu turističku funkciju - naveo je Ratković.
On upozorava da bi takav pristup mogao dovesti do pravno mogućeg, ali ekonomski nedokazanog i strateški rizičnog modela razvoja, uz gubitak kontrole države i slabljenje integralnog upravljanja rizortom.
Ratković posebno ističe da bi tzv. „stanizacija“ podrazumijevala i rušenje postojećih kapaciteta „Slovenske plaže“.
- Taj model dovodi do rušenja jednog od najboljih turističkih objekata na Jadranu, čiji je koncept bio primjer za razvoj sličnih rizorta. Nažalost, on podstiče masovnu rasprodaju kvalitetnih objekata i njihovo pretvaranje u sekundarno stanovanje, što predstavlja ozbiljnu prijetnju održivom turizmu - ocijenio je on.
Profesor smatra da Crna Gora treba da ostane usmjerena na održivi turizam, a ne na tržište nekretnina.
- Ako izgubimo turizam, gubimo ekonomsku osnovu. Potrebno je unapređivati postojeće kapacitete i razvijati turizam koji ima perspektivu na evropskom tržištu - poručio je Ratković.
Kao alternativu aktuelnom modelu, on je podsjetio na Asset plan iz 2003. godine koji je za „Budvansku Rivijeru“ izradila kompanija Horwath HTL.
Taj plan predviđa specijalizaciju i modernizaciju postojećih objekata: „Slovenska plaža“ kao porodični i masovni turizam, „Avala“ kao konferencijski centar, „Sveti Stefan i Miločer“ kao luksuzni segment, te „Palas“ i „Oliva“ kao klasični odmor srednjeg segmenta.
- Suština je u diverzifikovanom portfelju koji zadržava turizam kao osnovnu djelatnost, dok model mješovite namjene to napušta i otvara niz rizika - zaključio je Ratković u izjavi za agenciju Media Biro.