Grgić za Portal ETV: „Euro model“ je ruski rulet, inflacija će "peglati" budžetske rupe

Najavljeno povećanje zarada po „euro modelu“ moglo bi, umjesto očekivanog ekonomskog zamaha, da donese novi udar na mikro i mala preduzeća, gubitak radnih mjesta, rast cijena i dodatni pritisak na javne finansije, dok bi inflacija mogla poslužiti kao način za „peglanje“ budžetskih rupa, ocijenio je doktor međunarodne političke ekonomije i saradnik na Fakultetu političkih nauka, Mladen Grgić, u razgovoru za Portal ETV.

On upozorava da povećanje troškova rada nije praćeno reformama, novim investicijama i rastom produktivnosti koji bi opravdali takav potez, te da bi eventualno izostajanje očekivanog ekonomskog rasta moglo dodatno produbiti probleme. Ne isključuje ni mogućnost dodatnog zaduživanja i povećanja PDV-a ili drugih poreza, a politiku ekonomskih zahvata uoči izbora opisuje kao „ruski rulet“.

Istovremeno, ocjenjuje da će javni sektor postati još privlačniji poslodavac, dok će privatni sektor biti primoran na racionalizaciju, automatizaciju i smanjenje broja radnih mjesta tamo gdje veći troškovi ne budu održivi.

MIKRO I MALA PREDUZEĆA NAJUGROŽENIJA

„Povećanje minimalne zarade u ovom obimu, uz uvođenje dodatnog ‘razreda’, predstavlja ozbiljan udar na troškove rada, a pritom nije praćeno značajnim ekonomskim reformama, novim investicijama niti odgovarajućim rastom produktivnosti. Upravo bi to morali biti preduslovi za ovakvo povećanje“, rekao je Grgić.

Prema njegovim riječima, najranjivija su mikro i mala preduzeća, posebno ona koja se bave proizvodnjom ili posluju u turističkom sektoru.

„Mikro i mala preduzeća (sa akcentom na mikro) imaju manje kapitala, otežan pristup finansiranju i često su radno intenzivna, pa im ostaje manje prostora da podnesu ovakav rast troškova. Zato ovakva povećanja prvo pogađaju njih. Važan je i regionalni faktor: posebno će biti pogođena preduzeća u sredinama u kojima su mogućnosti za dodatni promet ograničene. Troškove im možete povećati zakonom, ali promet ne možete“, kazao je Grgić.

On je upozorio da industrija već godinama gubi konkurentnost zbog rasta troškova rada, ograničenog tehnološkog napretka i poslovnog ambijenta koji se ne unapređuje.

Turizam je, kako je istakao, takođe radno intenzivan sektor, pa se rast troškova rada direktno odražava na profitabilnost, a njihovo eventualno prelivanje na cijene i na cjenovnu konkurentnost.

„Prostor da se sve nadoknadi višim cijenama nije neograničen. Ako iza tih cijena ne stoje bolji kvalitet i veća produktivnost, gubimo korak sa konkurencijom“, upozorio je Grgić.

Posljedice bi, prema njegovim riječima, mogle biti rast cijena, smanjenje broja zaposlenih, pa i obustava poslovanja dijela preduzeća.

„Dakle, pogođeni mogu biti i poslodavci i zaposleni“, kazao je Grgić.

JAVNI SEKTOR JOŠ ATRAKTIVNIJI

Grgić smatra da će najavljeno povećanje zarada dodatno učiniti javni sektor poželjnim poslodavcem, koji je, kako ocjenjuje, to već sada zbog zarada, ali i uslova rada.

„On to već jeste, i to ne isključivo zbog zarade, već i zbog komocije koju donosi, a koja nije svojstvena privatnom sektoru. Sada će biti dodatno atraktivniji, uz sigurnost zaposlenja koju već pruža“, rekao je Grgić.

S druge strane, u privatnom sektoru očekuje prilagođavanje novim troškovima.

„U privatnom sektoru treba očekivati racionalizaciju, automatizaciju gdje je moguća i smanjenje broja radnih mjesta tamo gdje se veći troškovi ne mogu podnijeti“, upozorio je Grgić.

„DODATNO ZADUŽIVANJE MOŽE BITI NEOPHODNO“

Govoreći o budžetskim posljedicama primjene „euro modela“, Grgić je kazao da je procjena troškova prvenstveno posao Ministarstva finansija, ali da računica nije jednostavna i da na brojna pitanja još nema odgovora.

„To je pitanje prije svega za Ministarstvo finansija, jer je to računica koju su odavno morali napraviti. Ali ona nije jednostavna, jer sam model otvara mnoga pitanja na koja ni njegovi kreatori - takozvani ‘N. L. tim koji pobjeđuje’ - nijesu ponudili odgovore“, kazao je Grgić.

On smatra da će za finansiranje preuzetih obaveza biti potrebno obezbijediti dodatni novac, a ne isključuje ni novo zaduživanje.

„Svakako će novac morati da se ubrizga u sistem. Bojim se da će, uz pritisak na kapitalni budžet i kvalitet javnih usluga, biti neophodno i dodatno zaduživanje“, rekao je Grgić.

Ocijenio je da najavljena procjena deficita od pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koju je iznio premijer, možda ne obuhvata sve moguće posljedice primjene modela.

„Procjena deficita od 5% BDP-a koju je najavio premijer djeluje mi konzervativno i bojim se da mnogi lančani efekti nijesu uzeti u obzir“, naveo je Grgić.

Iznio je još jednu važnu ocjenu.

„Naravno, opet će ‘najbolji prijatelj’ Vlade biti inflacija, koja će kroz veće nominalne poreske prihode pomagati da se ‘peglaju’ budžetske rupe, dok će građanima umanjivati realnu vrijednost zarada“, kazao je on.

Upozorio je i da održivost modela zavisi od pretpostavljenog ekonomskog rasta, koji bi mogao izostati ukoliko dođe do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika.

„Pretpostavka autora jeste da će ekonomija rasti, ali ako dođe do negativnog scenarija - zatvaranja kompanija, otpuštanja radnika i slično, parametri će krenuti ka dolje. Ovaj model nudi toliko pogrešnih skretanja da i najoptimističnija varijanta ne daje povod za dugoročni optimizam“, ocijenio je sagovornik Portala ETV.

„ZAŠTO VLADA UVIJEK POSEŽE ZA PREDIZBORNIM ŠOKOVIMA?“

Grgić smatra da bi postepeno uvođenje povećanja zarada i prelazni period mogli ublažiti pritisak na privredu.

„Postepeno uvođenje i prelazni period mogli bi ublažiti pritisak, ali ključno je pitanje zašto Vlada ne kreira postepenu i održivu politiku povećanja zarada, uz reformsku agendu za ekonomiju. Zašto uvijek poseže za predizbornim šokovima?“, upitao je ekonomista.

On smatra da je cilj takvih poteza popravljanje rejtinga pred izbore.

„Postoje razni načini da Vlada - koja valjda očekuje da će trajati cijeli mandat - ponudi ekonomsku politiku za cijeli mandat“, kazao je Grgić.

Osvrćući se na dosadašnju ekonomsku politiku, podsjetio je na program „Evropa sad 2“, koji je, kako je naveo, bio predizborno obećanje, djelimično ispunjeno, uz niz negativnih efekata.

„Mi smo imali ‘Evropu sad 2’ kao predizborno obećanje, njegovo djelimično ispunjenje, niz negativnih efekata i tri godine Vladinog sna kada je u pitanju ekonomska politika. Bavljenje ekonomijom samo pred izbore i zbog izbora upravo nas dovodi do ovakvog ruskog ruleta“, ocijenio je Grgić.

NE ISKLJUČUJE POVEĆANJE PDV-A I DRUGIH POREZA

Govoreći o mogućnosti povećanja poreza radi obezbjeđivanja dodatnih budžetskih prihoda, Grgić je kazao da bi takav pritisak mogao uslijediti ukoliko se pokaže da prihodi ne mogu pokriti preuzete obaveze.

„Ako se pokaže da prihodi ne mogu da pokriju preuzete obaveze, realno je očekivati pritisak da se poveća PDV ili neki drugi porezi, naročito ako međunarodne institucije budu insistirale na smanjenju deficita“, rekao je Grgić.

Istakao je, međutim, da je za procjenu eventualnog povećanja poreskih stopa potrebna detaljnija analiza, jer još nije poznato koliki bi budžetski manjak trebalo nadoknaditi.

„E sada, eventualne stope iziskuju malo dublju analizu i zavise od veličine ‘rupe’ koja se mora pokriti. Kolika bi ona bila, još uvijek niko ne zna. Nagađaju i oni koji su kreirali takozvani ‘evropski’ model, koji ne postoji u Evropi, i mi koji ga kritikujemo. Ovi prvi, ipak, imaju nešto veću odgovornost“, zaključio je Grgić.