Crnoj Gori se otvara tržište od 500 miliona ljudi i sva prava rada u EU

Poglavlja 1 i 2, koja se odnose na slobodu kretanja robe i radnika, otvaraju za Crnu Goru ogromno evropsko tržište, gdje će domaći proizvodi biti konkurentni, a crnogorski državljani moći da osvare sva prava po osnovu rada bez mogućnosti diskriminacije u odnosu na državljanstvo.

Šef pregovaračke radne grupe za Poglavlje 1, Dragan Vukčević, kazao je da to poglavlje obuhvata sve robe - industrijske i poljoprivredne.

- Sloboda kretanja roba u jednostavnom tumačenju znači pristup zajedničkom tržištu Evropske unije (EU). Drugim riječima, što god ovdje proizvedemo, ukoliko ostvarimo uslove iz Poglavlja 1, onda možemo bez dodatnih carina i bilo kakvih drugih prepreka da plasiramo na zajedničko tržište EU - saopštio je Vukčević u intervjuu agencije Mina-business.

On je objasnio da Crnu Goru, koja ima oko 620 hiljada stanovnika, čeka tržište od 500 miliona ljudi.

- Naša je generalno-ekonomska politika da moramo da diversifikujemo našu ekonomiju, da se pridružimo drugim zemljama članicama i da imamo jedan dio ekonomskog rasta i u industrijskoj proizvodnji, tako da je ovo poglavlje ključno u tom dijelu priče - rekao je Vukčević.

On tvrdi da ovo poglavlje daje šansu.

- Ne daje na poklon ništa, ali daje šansu da se jednim strukturiranim razvojem, na koji računamo kada su u pitanju unutrašnje i direktne strane investicije, razvije taj industrijski dio Crne Gore koji danas jako nedostaje - naveo je Vukčević.

Što se tiče Poglavlje 1, Crna Gora je imala četiri mjerila za privremeno zatvaranje, od kojih bi neka trebalo da budu zatvorena do sredine juna.

- U ovom trenutku imamo jedan intenzivni dijalog sa Komisijom vezano za izvještaj o ispunjenju mjerila i za poziciju zajedničku, tako da očekujem veoma brzo dobre vijesti po tom pitanju - rekao je Vukčević.

Šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 2, Ivana Šućur, kazala je da je sloboda kretanja radnika jedna od četiri osnovne slobode u okviru EU.

- Samim tim, značaj ovog poglavlja je izuzetno bitan i predstavlja u suštini evropsku ideju stvaranja EU, koja se zasnivala na ostvarivanju ove četiri slobode - rekla je Šućur u intervjuu agenciji Mina-business.

Crna Gora bi u ponedjeljak, na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu, trebalo da zatvori Poglavlje 2.

Ona je, govoreći o benefitima, navela da će građani Crne Gore moći da osvare ista prava na zaposlenje i na ostvarivanje svih prava po osnovu rada u okviru svake države članice, bez mogućnosti diskriminacije u odnosu na državljanstvo.

- To konkretno znači osvarivanje prava na penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i koordinaciju socijalnih davanja - objasnila je Šućur.

Ona je navela da je Crna Gora ispunila sve formalne kriterijume koji su bili definisani kroz zajedničku pregovaračku poziciju 2017. godine.

- Nijesmo sada ispunili. Ispunili smo sve zahtjeve u februaru. Međutim, zbog kompleksnosti ovog poglavlja, naša pregovoračka pozicija već dva mjeseca se razmatra u Savjetu EU i mi očekujemo vrlo brzo zatvaranje pregovora u okviru ovog poglavlja - rekla je Šućur.

Prema njenim riječima, pored crnogorskih građana koji žive i rade u Crnoj Gori, izuzetne benefite od zatvaranja ovog poglavlja i same implementacije politika će imati crnogorski državljani koji već rade i imaju prebivalište u nekoj drugoj državi članici.

- Predano radimo jer smo svijesni značaja koje će ovo poglavlje imati na naše državljane. Tako da vrlo brzo očekujemo zatvaranje i nakon toga mi smo posvećeni radu i mnogo institucija i mnogo državnih službenika je uključeno kako bi ispunili sve kriterijume - rekla je Šućur.

Vukčević je, govoreći o benefite za građane, kompanije i državu kroz Poglavlje 1, saopštio da u ovom trenutku imamo 15 proizvoda iz Crne Gore koji se već duže godina izvoze na zajedničko tržište EU i poštuju sve direktive i regulative.

- Donošenjem, odnosno preuzimanjem tih direktiva i regulativa, njima će biti mnogo olakšan rad i pristup. Takođe, stvaramo motive za otvaranje novih proizvođačkih kapaciteta koji bi bili oslonjeni na bitne zahtjeve koje su sada u našem zakonodavstvu harmonizovani, a ujedno bi im proizvod bio prihvatljiv na zajedničkom tržištu EU. To donosi jedan stepen konkurentnosti u odnosu na zemlje koje nijesu članice EU - tvrdi Vukčević.

Još jedan važan benefit, kako je naveo, je što su svi proizvodi koji su ponuđeni na našem tržištu bezbjedni.

- To je možda jedna od najvažnijih stvari. Dakle, svi proizvodi koji su pravilno označeni i stavljeni u skladu sa našim zakonodavstvom su bezbjedni za upotrebu - rekao je Vukčević.

On smatra da treba stvoriti sistem i posvetiti se obukama i kontaktu sa realnim tržištem, građanima i privredom.

- To je nešto što je imperativno u ovom kratkom periodu do ulaska u EU - dodao je Vukčević.

A kada je riječ o benefitima kroz Poglavlje 2, Šućur je navela da će građanima biti omogućen pristup svim radnim mjestima koji su slobodni u okviru EU.

- Mi spremamo Zavod za zapošljavanje da obavlja ulogu EURES-a, odnosno oni će biti ta kontakt tačka koja će vršiti razmjenu podataka sa drugim državama članicama. Tako da će u svakom trenutku crnogorski državljani imati na raspolaganju i pregled svih radnih mjesta u Uniji - navela je Šućur.

Ona je kazala da u ovom trenutku imamo dosta izraženu crnogorsku dijasporu, ali da je pitanje koji procenat naših ljudi koji rade u EU imaju i ostvaruju prava po osnovu rada u procentu koji će biti kada Crna Gora postane članica.

- Mi smo odradili izmjene našeg zakonodavstva koji ima uticaj reciprociteta. Da svaki crnogorski državljanin, kada nađe zaposlenje u nekoj drugoj državi članici, ima isti tretman kao što imaju državljani država članica EU. Znači, neće biti diskriminacija po osnovu državljanstva - navela je Šućur.

Ona je dodala da će i mobilnost biti izražena, a postojaće i mogućnost unapređenja, razmjena iskustava i slično.

Prema njenim riječima, benefit će imati i privreda, jer će strane investicije biti više prisutne u Crnoj Gori, jer će ambijent biti usaglašan s evropskim standardima.

- Mislim da će Crna Gora biti izuzetno konkurentna i da će upravo evropski stručnjaci birati Crnu Goru da žive tu, ali Crna Gora do tada mora da napravi taj nivo izjednačavanja s evropskim standardima što se tiče i plata i obezbjeđivanja radnih uslova i zaštite prava radnika - navela je Šućur.

Ona smatra da Crna Gora, pogotovo kroz zadnje reforme radnog zakonodatstva, gdje je došlo do veće transparentnosti zarada i unapređenja zaštite prava radnika i balansa između privatnog i poslovnog ambijenta, pravi jedan ambijent u kome je radnik zaštićen. 

- Nije samo na državnoj administraciji da napravi sav okvir. Moramo da imamo i feedback od građana, da se mladi ljudi malo pokrenu, da počnu da vjeruju državnoj administraciji, koja je tu zbog njih, a ne da se sve poistovjećuje sa politikom - poručila je Šućur.

Ona je posebno istakla značaj evropskih fondova, pozivajući građane da ih iskoriste kako bi unaprijedili poslovanje, kapacitete i vještine radnika.

Vukčević je, na pitanje kako će se ulazak na tržište od 500 miliona ljudi odraziti na cijene i izbor proizvoda, odgovorio da Crna Gora još nije razvila sopstvenu proizvodnju, zbog čega je uvozničko tržište.

- Ponuda naša prema Evropi nije dovoljna i trebalo bi da je povećamo. A što se tiče ponude za potrošače, uvoz proizvoda će ostati isti, kao i cijene proizvoda - rekao je Vukčević.

On je ohrabrio paletu proizvođača iz Crne Gore da se uključe i da nađu tu svoj interes u toj dobiti.

- Mi i danas imamo benefite od evropskih integracija. Tako da mislim da naši građani treba ovih dana da razmišljaju o tome kako da se uklope u taj sistem, prije nego da li je taj sistem dobar, loš, zao - zaključio je Vukčević.

Tekst je nastao u okviru projekta „EU Reality Check", koji realizuje agencija MINA. Projekat je podržan kroz širi program „MedIA-Lit" koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji (MHC), Tiranskim centrom za novinarsku izvrsnost (TCJE) iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva za regionalni razvoj, investicije i saradnju sa NVO Vlade Crne Gore.

Sadržaj je isključiva odgovornost MINA i ne odražava nužno stavove Evropske unije, niti CGO-a i projektnih partnera.