Crna Gora ima oko 950 električnih vozila, za razvoj e-mobilnosti potrebna dodatna podrška

Crna Gora ima dovoljno elektroenergetskih kapaciteta za razvoj infrastrukture za električna vozila, ali su za brži razvoj e-mobilnosti potrebni stabilniji izvori finansiranja, dodatni podsticaji i bolje koordinisano djelovanje institucija.

To je poručeno na radionici „Nacionalni okvir politike za infrastrukturu za alternativna goriva“, održanoj u okviru procesa izrade prvog Nacionalnog okvira politike Crne Gore za infrastrukturu za alternativna goriva, kao dijela projekta koji finansira Evropska unija.

Tokom sesije posvećene usklađivanju sa Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR), održivosti, praćenju i izvještavanju, razgovarano je o finansiranju mjera, razvoju mreže punjača i kapacitetima elektroenergetskog sistema.

Rukovoditeljka Službe za zaštitu životne sredine i klimatske promjene u Eko-fondu, Bojana Radović, kazala je da je ta institucija prethodnih godina realizovala više programa podrške energetskoj tranziciji – od subvencija za ugradnju fotonaponskih panela do podsticaja za kupovinu električnih i hibridnih vozila.

Jedan od prvih programa realizovan je u saradnji sa UNDP-om, dok su kasnije pokrenuti veći projekti sa Elektroprivredom Crne Gore, među kojima su Solari 3.000+ i 500+ i njihovi nastavci.

Radović je navela da Eko-fond od 2021. godine raspisuje javne pozive za subvencionisanje kupovine električnih vozila.

– Od 2021. godine do danas opredijelili smo oko dva miliona eura subvencija za kupovinu vozila – navela je Radović.

Prema podacima koje je iznijela, kroz te programe podržana je kupovina oko 465 električnih i hibridnih vozila, dok je u Crnoj Gori trenutno registrovano oko 950 električnih vozila.

Ocijenila je da postoji značajan jaz između trenutnog broja električnih vozila i ciljeva koje Crna Gora treba da dostigne u narednom periodu.

Eko-fond je ranije raspisivao i javne pozive za subvencionisanje punjača za električna vozila, ali prije dvije godine interesovanje nije bilo dovoljno veliko. Radović smatra da bi danas situacija bila drugačija, imajući u vidu rast interesovanja za električnu mobilnost.

Kao jedan od ključnih izazova izdvojila je finansiranje mjera zelene tranzicije.

– Mi nijesmo budžetska jedinica. Potrebno je obezbijediti stabilne izvore finansiranja kako bismo mogli da doprinesemo ostvarivanju svih postavljenih ciljeva – kazala je Radović.

Među značajnim izvorima sredstava u prethodnom periodu navela je prihode od emisionih kredita i podršku međunarodnih partnera.

Eko-fond je tokom posljednje dvije godine učestvovao u realizaciji podsticaja u oblasti energetske efikasnosti i e-mobilnosti uz donaciju Evropske komisije vrijednu 11 miliona eura, u saradnji sa resornim ministarstvom. Pomenuta je i donacija Republike Slovenije od oko 1,5 miliona eura, koja je korišćena za subvencije za kupovinu električnih vozila i mjere energetske efikasnosti.

Radović je ukazala i na problem nepotpune primjene zakonskih rješenja. Zakon kojim je predviđeno da se dio određenih naknada uplaćuje na račun Eko-fonda usvojen je 2020. godine, ali nijesu doneseni svi podzakonski akti potrebni za njegovu punu primjenu.

Zbog toga sredstva koja bi trebalo da budu jedan od izvora prihoda Fonda još nijesu u potpunosti dostupna.

Ona smatra da je, osim razvoja infrastrukture, potrebno da Vlada, resorna ministarstva i druge institucije imaju usaglašen pristup, nakon čega bi Eko-fond mogao da sprovodi odgovarajuće mjere podrške.

Subvencije, kako je navela, nijesu namijenjene samo fizičkim licima.

– Subvencije dajemo fizičkim licima, pravnim licima, preduzetnicima i drugim kategorijama korisnika. Mogu se prijaviti, na primjer, i taksi udruženja – kazala je Radović.

Dodala je da je prvobitni cilj programa bio i podizanje svijesti građana o električnoj mobilnosti, što je, prema njenoj ocjeni, ostvareno.

Eko-fond sada, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, razmatra nove projekte, programe i modele subvencionisanja kojima bi se dodatno podržalo ostvarivanje ciljeva u oblasti e-mobilnosti.

Radović je naglasila da budući programi ne moraju biti ograničeni samo na kupovinu električnih vozila, već podrška može biti usmjerena i na veće infrastrukturne projekte.

CGES: Mreža ima kapacitete za razvoj infrastrukture

Pomoćnik direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Nikola Mugoša kazao je da se razvoj elektroenergetske infrastrukture planira na osnovu potreba definisanih strateškim dokumentima, prije svega Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

– Nacionalni energetski i klimatski plan predstavlja glavni ulazni dokument prilikom pripreme našeg desetogodišnjeg plana razvoja – objasnio je Mugoša.

Na osnovu razvojnog plana CGES priprema investicioni plan koji odobrava regulatorna agencija.

Mugoša je kazao da CGES, kao finansijski stabilna kompanija, može da obezbijedi sredstva potrebna za razvoj mreže i realizaciju investicionih projekata. Kompanija sarađuje sa međunarodnim finansijskim institucijama, među kojima su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), njemačka KfW banka i francuska razvojna agencija AFD.

– Sa strane CGES-a nije problem obezbijediti finansijska sredstva za razvoj potrebnih investicija u mrežu – kazao je Mugoša.

On je ocijenio da je Crna Gora u povoljnoj poziciji kada je riječ o kapacitetima prenosne mreže.

Prema njegovim riječima, crnogorski elektroprenosni sistem ima više od 1.600 kilometara dalekovoda i više od 30 trafostanica. Crna Gora je dobro povezana sa susjednim elektroenergetskim sistemima, sa ukupno 11 interkonektivnih vodova, kao i podmorskim HVDC kablom prema Italiji.

– Imamo infrastrukturu koja može da obezbijedi energiju potrebnu za sprovođenje ovog procesa – kazao je Mugoša.

Kao primjer postojećih rezervi u infrastrukturi naveo je dvije trafostanice izgrađene za potrebe napajanja dionice autoputa Smokovac–Mateševo.

Njihov ukupni kapacitet je, prema njegovim riječima, oko 80 megavata, dok je trenutna potrošnja na obje trafostanice manja od jednog megavata.

Mugoša je naveo da se, prema podacima koje je koristio u pripremi za panel, do 2030. godine očekuje instalisana snaga punjača manja od 30 megavata.

– Samo te dvije trafostanice imaju ukupni kapacitet od 80 megavata i trenutno su veoma malo opterećene – kazao je Mugoša, navodeći da postojeća infrastruktura na autoputu može da podrži razvoj mreže punjača.

Mugoša je ocijenio da veličina crnogorskog tržišta predstavlja jedan od ključnih izazova za razvoj mreže punjača.

Kako je objasnio, broj električnih vozila još nije dovoljno veliki da bi ulaganje u široku mrežu punjača bilo dovoljno atraktivno privatnim investitorima.

Zbog toga smatra da je potrebno paralelno podsticati kupovinu električnih vozila i izgradnju infrastrukture za njihovo punjenje.

– Vlada mora da podrži taj proces. Eko-fond radi dobar posao, ali su im potrebna dodatna sredstva kako bi taj posao mogao da se nastavi – kazao je Mugoša.

Istovremeno, smatra da procedure za investitore treba pojednostaviti, ali bez odustajanja od osnovnih tehničkih standarda.

Operatorima elektrodistributivne mreže, kako je naveo, potrebni su precizni podaci o profilima opterećenja, snazi punjača i drugim tehničkim karakteristikama kako bi priključenje na mrežu bilo bezbjedno i planski sprovedeno.

Mugoša je zaključio da razvoj mreže punjača mora biti unaprijed planiran kako bi elektroenergetski sistem u svakom trenutku imao dovoljno energije i raspoloživih kapaciteta za potrebe budućih operatora punionica.

Radionica je sprovedena u okviru projekta „Tehnička pomoć za jačanje kapaciteta i unapređenje usklađenosti zakonodavstva, učinka i efikasnosti u sektoru saobraćaja u Crnoj Gori“, koji finansira Evropska unija. Projekat sprovodi konzorcijum predvođen kompanijom DAI Global Belgium, u partnerstvu sa GIZ-om i ENOVA-om.