<article>Cijene prirodnog gasa na nizozemskoj burzi TTF pale su u prošloj godini gotovo 40 posto u odnosu na 2024. godinu, na nešto više od 28 EUR po megavat-satu, što odražava slabiju potražnju u Evropi tokom godine.Analitičari su kazali da su blagi vremenski uslovi i sporiji industrijski oporavak ograničili potrošnju gasa, čak i u periodima nestabilnosti tržišta, izvještava Trading Economics.Dodatni pritisak na cijene dolazi od povećanog uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), posebno iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi SEEbiz.Očekuje se da će izvoz američkog LNG-a u Evropu dostići rekordne nivoe u prošloj godini, dodatno jačajući ponudu na tržištu i smanjujući zavisnost od tradicionalnih dobavljača.Istovremeno, EU nastavlja proces postepenog napuštanja ruskog gasa, budući da je Evropski parlament 17. decembra odobrio plan Unije o potpunom prekidu uvoza ruskog gasa do kraja naredne godine.Ova odluka ima dugoročne implikacije za energetsko tržište, jer podstiče diverzifikaciju snabdijevanja i veća ulaganja u infrastrukturu za tečni prirodni gas (LNG) i obnovljive izvore energije.Međutim, kratkoročno tržište gasa ostaje osjetljivo na vremenske uslove, kretanja u globalnom snabdijevanju i geopolitičke rizike.</article>

Cijene prirodnog gasa na nizozemskoj burzi TTF pale su u prošloj godini gotovo 40 posto u odnosu na 2024. godinu, na nešto više od 28 EUR po megavat-satu, što odražava slabiju potražnju u Evropi tokom godine.
Analitičari su kazali da su blagi vremenski uslovi i sporiji industrijski oporavak ograničili potrošnju gasa, čak i u periodima nestabilnosti tržišta, izvještava Trading Economics.
Dodatni pritisak na cijene dolazi od povećanog uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG), posebno iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi SEEbiz.
Očekuje se da će izvoz američkog LNG-a u Evropu dostići rekordne nivoe u prošloj godini, dodatno jačajući ponudu na tržištu i smanjujući zavisnost od tradicionalnih dobavljača.
Istovremeno, EU nastavlja proces postepenog napuštanja ruskog gasa, budući da je Evropski parlament 17. decembra odobrio plan Unije o potpunom prekidu uvoza ruskog gasa do kraja naredne godine.
Ova odluka ima dugoročne implikacije za energetsko tržište, jer podstiče diverzifikaciju snabdijevanja i veća ulaganja u infrastrukturu za tečni prirodni gas (LNG) i obnovljive izvore energije.
Međutim, kratkoročno tržište gasa ostaje osjetljivo na vremenske uslove, kretanja u globalnom snabdijevanju i geopolitičke rizike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Cijene gasa pale 40 odsto u prošloj godini

Primjena Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za zdravstvenu djelatnost, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika, počinje danas.
Granskim kolektivnim ugovorom, koji je u utorak potpisao ministar zdravlja Vojislav Šimun, koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra povećan je 15 odsto, a za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem deset odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od pet odsto.
Granskim kolektivnim ugovorom obuhvaćeno je skoro šest hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
Šimun je ranije saopštio da je GKU jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika.&nbsp;
GKU je potpisan sa predstavnicima Samostalnog sindikata zdravstva i Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, koji su ocijenili da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.

Danas počinje primjena GKU u zdravstvu

Stotine hiljada demonstranata marširalo je u danas kroz turski grad Istanbul u znak podrške Gazi, piše Middle East Eye, a razlog je bio propalestinski protest. Prema procjenama medija u Turskoj, blizu 520.000 ljudi okupilo se na istanbulskom mostu Galata na Novu godinu u znak podrške građanima Gaze. Kako se navodi u izvještaju, protest, u kojem je učestvovalo više od 400 organizacija civilnog društva predvođenih Turskom omladinskom fondacijom, održan je pod sloganom "Nećemo se povući, nećemo šutjeti, nećemo zaboraviti Palestinu".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101120136_6a8e72deff3d0a896f4c6553d35d8d5f1d4e33e5c3ab8b3fe2dea391892137d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260101120136_6a8e72deff3d0a896f4c6553d35d8d5f1d4e33e5c3ab8b3fe2dea391892137d8" data-rendition-name="original" width="7212" height="4808" loading="lazy" alt="Protest za Palestinu u Istanbulu "></figure>  Uoči događaja, građani su se okupili prije sabah-namaza u velikim džamijama širom Istanbula, uključujući Aja Sofiju, Sultanahmet, Fatih, Sulejmaniju i Eminonu, pišu mediji u ovoj zemlji. Marš je organiziran pod okriljem Saveza čovječnosti i Platforme nacionalne volje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260101120136_a88ce223ded5997a077911eaf6dcc3a49ee0f3b0255f6e8c24fa000838cb414a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260101120136_a88ce223ded5997a077911eaf6dcc3a49ee0f3b0255f6e8c24fa000838cb414a" data-rendition-name="original" width="7352" height="4902" loading="lazy" alt="Protest za Palestinu u Istanbulu "><figcaption>Demonstrators gather on the Galata Bridge holding Palestinian and Turkish flags during a pro-Palestinian rally in Istanbul, Turkey, Thursday, Jan. 1, 2026. (AP Photo/Khalil Hamra)(Photo: AP photo/Khalil Hamra)Copyright 2026 The Associated Press. All rights reserved</figcaption></figure>

Pola miliona ljudi na ulicama Istanbula, organizovan protest za Palestinu

Cijene nafte na međunarodnim tržištima blago su porasle u srijedu, blizu 62 američka dolara, balansirajući između očekivanja o prekomjernom snabdijevanju i strahovanja od uticaja geopolitičkih tenzija.
&nbsp;Na londonskom tržištu cijena barela bila je 50 centi viša i iznosila je 61,83 američka dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 51 cent višoj cijeni, od 58,46 dolara, prenosi Hrportfolio.
Posljednjeg radnog dana u godini pažnja trgovaca bila je usmjerena na očekivanja o viškovima u snabdijevanju. Prema podacima Američkog instituta za naftu (API), zalihe tog energenta prošle sedmice su porasle 1,7 miliona barela.&nbsp;
Sedmicu ranije povećane su 2,4 miliona barela.
&nbsp;Očekuje se da će službeni podaci američkog Ureda za informacije o energetici (EIA) pokazati pad zaliha od dva miliona barela u prošloj sedmici. Sedam dana ranije zalihe su porasle 405 hiljada barela.
&nbsp;Proteklih sedmica geopolitičke tenzije dodatno je rasplamsao sukob u Jemenu između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC), kao i naredba američkog predsjednika Donalda Trumpa o blokadi izvoza venecuelanske nafte i njegove prijetnje o novom napadu na Iran.
&nbsp;U godini obilježenoj ratovima i sankcijama protiv Rusije, Irana i Venecuele, smanjena potražnja uzrokovana usporavanjem privrede uslijed viših carina i postupak normalizacije snabdijevanja iz zemalja OPEC‑a i njihovih saveznika doveli su do najvećeg godišnjeg pada referentne cijene barela nafte na londonskom tržištu od 2020, gotovo 18 odsto.&nbsp;
&nbsp;Na američkom tržištu barel je na godišnjem nivou pojeftinio 19 odsto.
Prosječne cijene na oba tržišta najniže su od 2020, pokazuju podaci LSEG‑a.
&nbsp;U ovoj godini većina analitičara očekuje da će ponuda na tržištu nafte nadmašiti potražnju, a procjene viška kreću se u rasponu od 3,84 miliona barela nafte dnevno, prema prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), do dva miliona barela nafte dnevno, prema prognozama investicione banke Goldman Sachs.
&nbsp;Članice OPEC‑a i njihovi saveznici (OPEC+) u novembru su odlučili da će u prvom tromjesečju ovee godine obustaviti normalizaciju snabdijevanja naftom, zbog, kako su naveli, sezonski uslovljene niske potrošnje. Od aprila prošle godine OPEC+ je povećao snabdijevanje oko 2,9 miliona barela nafte dnevno.
&nbsp;Ako cijene značajno padnu, OPEC+ bi mogao ponovo da smanjiti proizvodnju, smatra Martijn Rats, glavni stručnjak za naftu iz banke Morgan Stanley, istakavši da bi do toga dovele samo drastično niže cijene, u nivou od oko 50 američka dolara.
&nbsp;Geopolitički rizici trebalo bi da podrže cijene nafte, uprkos tome što osnovni faktori ukazuju na prekomjerno snabdijevanje, očekuje direktor savjetodavne kompanije JTD Energy John Driscoll.
&nbsp;Odvojeni OPEC‑ovi proračuni pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u utorak bio devet centi skuplji nego dan ranije i koštao je 61,12 USD.

Cijene nafte blizu 62 dolara

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je mirovni sporazum za okončanje rata s Rusijom 90 odsto spreman, u novogodišnjem obraćanju koje se uglavnom fokusiralo na otpor Moskvi nakon njene pune invazije.
Zelenski je rekao da preostalih 10 odsto sporazuma za okončanje blizu četiri godine sukoba određuje sudbinu mira, sudbinu Ukrajine i Evrope.
U svom 20-minutnom obraćanju naciji, Zelenski je rekao da Ukrajina ne želi mir po svaku cijenu, dodajući da želi kraj rata, a ne kraj Ukrajine.
Navodeći da bi ukrajinsko povlačenje iz istočne regije Donbasa značilo da će sve biti gotovo, Zelenski je aludirao na maksimalistički zahtjev Rusije da Moskva osigura potpunu kontrolu nad industrijskom regijom u bilo kojem mirovnom sporazumu.
Moskva trenutno kontroliše oko 75 odsto Donjecke oblasti i oko 99 odsto susjedne Luganske oblasti. Te dvije regije su zajedno poznate kao Donbas.
Njihova sudbina bila je glavni kamen spoticanja tokom pregovora, budući da Rusija dosljedno odbija kompromis u svom cilju da preuzme punu kontrolu nad Donbasom.
U obraćanju, Zelenski je zahvalio liderima koji su podržali Ukrajinu, ali je rekao da namjere moraju postati sigurnosne garancije i biti ratifikovane.
Nakon razgovora između Zelenskog i njegovog američkog kolege Donalda Trampa na Floridi ranije ove sedmice, ukrajinski lider je rekao da je Vašington ponudio sigurnosne garancije na 15 godina, ali okvir za njihovu implementaciju još nije jasan.
- Potpisi pod slabim sporazumima samo hrane rat. Ili svijet zaustavlja Rusijin rat, ili Rusija uvlači svijet u svoj rat - rekao je Zelenski u svom obraćanju.
Zelenski je izrazio želju da pregovori o miru budu nastavljeni i ubrzani ovog mjeseca uz učešće američkih i evropskih zvaničnika.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da će evropske države i saveznici, koji se trebaju sastati u Parizu 6. januara, preuzeti konkretne obaveze da zaštite Ukrajinu i osiguraju pravedan i trajan mir na našem evropskom kontinentu.
U srijedu su Trampovi savjetnici održali razgovore sa Zelenskim i savjetnicima za nacionalnu sigurnost iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke o okončanju rata u Ukrajini.
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je da su razgovarali o jačanju sigurnosnih garancija i razvoju efikasnih mehanizama dekonflikta kako bi se pomoglo okončanje rata i osiguralo da se rat ne ponovi.

Novogodišnje obraćanje Zelenskog: Plan za mir u Ukrajini je 90 odsto gotov

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u intervjuu za američki Njuzmaks (Newsmax) izjavio je da ta država ima još mnogo posla kada je riječ o Bliskom istoku te se ponovo osvrnuo na moguću novu eskalaciju sa Iranom.
Gostujući u emisiji „The Record with Greta Van Sasteren (Greta Van Susteren)” na Njuzmaksu, Netanjahu je rekao da je izraelska kampanja oslabila globalni domet Irana, ali da su ključni bezbjednosni ciljevi ostali nedovršeni.
- Dakle, postigli smo velike stvari, ali još uvijek imamo stvari koje moramo završiti - rekao je Netanjahu.
On je naveo da Hamas ostaje „smrtonosna sila“ u Gazi i da njihovo naoružanje mora biti eliminisano.
- Još uvijek imaju 20.000 boraca. Mnoge smo uništili. Imaju ukupno 60.000 jurišnih pušaka. Svi su naoružani kalašnjikovima. Razoružaćemo ih - poručio je.
Nakon toga, Netanjahu se osvrnuo i na Iran te rekao da je Teheran povezan i sa vladom Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) u Venecueli (Venezuela).
- Oni su u dosluhu sa Madurovim režimom. Oni izvoze terorizam u Ameriku. Dakle, Hamas, Iran i njihovi posrednici predstavljaju prijetnju ne samo nama, Izraelu, već svim američkim saveznicima na Bliskom istoku i samoj Americi - zaključio je izraelski premijer.

Najavljuje li Netanjahu novi haos na Bliskom istoku, iz Amerike poručio: Imamo stvari koje treba završiti

Obilne sniježne padavine u Poljskoj uzrokovale su kolone vozila duge i do 20 kilometara na auto-putu između glavnog grada Varšave i baltičkog lučkog grada Gdanjska tokom noći, saopštila je policija.
Stotine ljudi bilo je zarobljeno u svojim automobilima u ledenim uslovima, ali je do ranih jutarnjih časova saobraćaj ponovo uspostavljen. 
 - Teška situacija počela je juče nakon 16 časova, kada su prvi kamioni na ruti S7 počeli imati problema s prilaskom padinama- kazao je Tomasz Markovski, portparol policije u sjevernom gradu Olštynu.
- To je dovelo do saobraćajne gužve duge oko 20 kilometara tokom noći- dodao je.
Saobraćaj se vraća u normalu
Zamjenik ministra infrastrukture Stanisłav Bukoviec rekao je na konferenciji za medije da u tim uslovima niko nije povrijeđen. Ana Karczevska, portparolka policije u Ostrodi, kazala je da su policajci pokušali pomoći vozačima koji su bili zaglavljeni.
Ostroda se nalazi na auto-putu, oko 40 kilometara zapadno od Olštyna.
 
- Pomogli smo koliko smo mogli, a vozačima smo ponudili kafu i topao čaj koje je pripremila gradska uprava Ostrode- navela je.
Državna novinska agencija PAP izvijestila je da je došlo i do poremećaja u željezničkom saobraćaju i na vazdušnim lukama, ali da se saobraćajne usluge vraćaju u normalu.

Snježna oluja u Poljskoj: Ljudi zarobljeni u autima na putevima

Vlast je danas odbila Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu koji je predložio Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) s ciljem da se produži roditeljsko odsustvo, kazala je portparolka i poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Sonja Popović.
Prema riječima Popović, ovo je još jedna potvrda da ova vlast nema sluha za potrebe građana.
- Već da je njeno postojanje isključivo vezano za lične privilegije i partijsko zapošljavanje - zaključila je Popović.

Popović: Postojanje ove vlasti isključivo vezano za lične privilegije i partijsko zapošljavanje

Šest osoba, među kojima troje djece, povrijeđeno je nakon ruskih napada na ukrajinski lučki grad Odesu, saopštili su zvaničnici.
Državna služba za vanredne situacije saopštila je da su napadi pogodili civilnu i logističku infrastrukturu, kao i energetske objekte.
Snimci prikazuju požar u višespratnici, dok službe spašavanja evakuišu stanare.
- Rusija je izvela masovni napad na Odesu koristeći napadne dronove - izjavila je Marina Averina, portparolka Državne službe za vanredne situacije Ukrajine u Odeskoj oblasti.
Vatrogasci su spasili osam ljudi, uključujući jedno dijete.
Četiri stambene zgrade i 14 automobila oštećeni su usljed ovih napada, naveli su zvaničnici.

Cijene gasa pale 40 odsto u prošloj godini

Tagovi

Danas počinje primjena GKU u zdravstvu

Pola miliona ljudi na ulicama Istanbula, organizovan protest za Palestinu

Cijene nafte blizu 62 dolara

Novogodišnje obraćanje Zelenskog: Plan za mir u Ukrajini je 90 odsto gotov

PRATITE TVe UŽIVO