Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija (EU) podržavaju privatni sektor Crne Gore kroz identifikaciju ključnih mjera i oblasti politike koje treba da unaprijede njegovu konkurentnost, navedeno je u saopštenju&nbsp;
Ove aktivnosti su, kako se dodaje, podržane kroz program Prioriteti politike konkurentnosti za Zapadni Balkan, koji finansira EU, a pokrenula je EBRD u saradnji sa Centrom za napredne ekonomske studije (CEVES) i lokalnim partnerima.
Cilj programa je identifikacija i sprovođenje seta mjera politike koje će poboljšati konkurentnost privatnog sektora u zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru.&nbsp;
- Na događaju održanom u Podgorici, učesnici programa okupili su se kako bi razgovarali o identifikovanim prioritetima politike, uključujući unapređenje inspekcijskih službi u borbi protiv sive ekonomije, unapređenje podrške i finansiranja za preduzeća, jačanje istraživačke i digitalne infrastrukture, kao i rješavanje izazova na tržištu rada kroz ciljane reforme i digitalna rješenja - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ističući važnost saradnje između sektora, institucija i drugih zemalja, Remon Zakaria, šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori, rekao je.&nbsp;
- Ovaj zajednički napor, kroz Prioritete politike konkurentnosti za Crnu Goru i širu regionalnu inicijativu, ključan je za stvaranje održivog poslovnog okruženja koje podstiče inovacije, podržava digitalizaciju i jača konkurentnost. Usaglašavanjem prioriteta i prelaskom sa analize na akciju, možemo postaviti temelje za jaču i otporniju budućnost ekonomije našeg regiona - naveo je Zakaria.&nbsp;
U narednoj fazi, nadležne institucije će dobiti tehničku pomoć, takođe finansiranu od strane EU, kako bi im se pomoglo u sprovođenju identifikovanih i dogovorenih mjera politike neophodnih da mala i srednja preduzeća (MSP) postanu konkurentnija u regionu i na međunarodnom nivou, kao i kako bi institucije sa mandatom za MSP efikasnije pružale podršku.
Yngve Engstrom, šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, je ovom prilikom izjavio:
- Podrška EU i EBRD-a pruža stručna i provjerena rješenja za uklanjanje prepreka i strukturnih problema u poslovnom okruženju Crne Gore. Ova podrška osnažuje i nadopunjuje obaveze koje je Crna Gora preuzela kroz Agendu reformi EU, omogućavajući korišćenje sredstava i sprovođenje reformi sa snažnim uticajem na rast. Unaprijeđeno poslovno okruženje će povećati investicije, podstaći inovacije, smanjiti troškove i cijene i podstaći rast ekonomije - kazao je Engstrom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

EBRD i EU pomažu jačanje konkurentnosti privatnog sektora u Crnoj Gori

Crna Gora se, uprkos dobro postavljenom zakonodavnom okviru, suočava sa izazovima u primjeni modela javno-privatnog partnerstva (JPP), zbog čega je neophodno jačati kapacitete javne uprave, ali i osnažiti lokalne samouprave da prepoznaju mogućnosti za primjenu JPP, jer taj model može biti poluga održivog razvoja i boljeg kvaliteta života.
To je saopšteno na Regionalnoj konferenciji koja je organizovana u okviru projekta “Implementacija principa dobrog upravljanja u javno privatnim partnerstvima (GO PPP)”, podržana kroz program SMART Balkans, a finansirana od strane Kraljevine Norveške. Projekat se sprovodi na teritoriji četiri zemlje, a vode ga InTER iz Srbije, u partnerstvu sa organizacijama ACER (Albanija), IPER (Crna Gora) i FRP (Sjeverna Makedonija).
Projekat ima za cilj primenu principa dobrog upravljanja u JPP projektima, poboljšavajući participaciju, transparentnost, odgovornost i efikasnost i razvija održive mehanizme za regionalnu saradnju donosioca odluka i drugih aktera u oblasti JPP.
Menadžerka projekta dr Vesela Vlašković naglasila je da je dobro upravljanje ključno, a od posebne je važnosti u ekonomskim aspektima javno-privatnog partnerstva.
Ambasadorka Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori Nj.E. Kristin Melsom ukazala je da su JPP moćni alati za održivi razvoj, ali samo kada su osmišljena sa integritetom, odgovornošću i u interesu građana.
- Civilno društvo i građani moraju se posmatrati kao ključni partneri, a ne samo kao zainteresovane strane, u planiranju i praćenju projekata JPP. Javni sektor ima značajnu ulogu u svim fazama, od razvoja politika, zakonodavstva, institucionalnih struktura, kao i planiranja, izvršenja i rada konkretnih projekata JPP - istakla je Melsom.
Uvjerena je da samo kroz iskren dijalog sa svim partnerima, projekti mogu biti relevantni, efikasni i transparentni.
Ambasadorka je podsjetila da je JPP prvi put predstavljeno u Norveškoj 1998. godine u sektoru transporta.
- JPP se u Norveškoj nalaze i u sektorima obrazovanja, zdravstva, policije i sudova. Danas se skoro svaki građevinski projekat u Norveškoj realizuje u nekom obliku saradnje između javnog i privatnog sektora. Norveška je počela da radi na JPP prije više od 25 godina I još uvijek unapređujemo model. Važno je učiti od drugih kako bismo izbjegli greške i ubrzali implementaciju najboljih praksi - zaključila je Melsom.
Predstavnik IPER-a, Savo Ivanović, kazao je da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali postoje oblasti, a jedna od njih je JPP, koje se mogu mnogo unaprijediti.
- Naši susjedi imaju bolje iskustvo i možemo iz toga da učimo. Možemo da učimo iz uspjeha, ali i iz problema, koje su imali. Nije dovoljno ostvariti napredak, moramo se brže kretati. Stoga nam je potrebno jako poslovno okruženje, pravična pravila, obučeni radnici, hrabri rukovodioci i nove ideje. Inovacije su u tome ključne - smatra Ivanović.
Ako se unaprijed ne planira djelovanje dešavaju se rizici, jer kako je objasnio, odluke koje danas donosimo utiču na budućnost.
- JPP spajaju sve za istim stolom, Vlade, neprofitne organizacije, iskustvo, privatna preduzeća i domaće i strane investitore. Da bi ta partnerstva funkcionisala svi moramo da damo doprinos. To zahtjeva povjerenja, a ono zahtjeva otvoreno razmišljanje i planiranje. Bez povjerenja nema dugoročnog uspjeha - siguran je Ivanović.
U okvuru panela „Stanje JPP-a u Zapadnom Balkanu” ekonomska savjetnica u Montenegro biznis alijansi Vesna Daković smatra da se kroz JPP pruža mogućnost biznisu i lokalnoj zajednici da mnogo profitiraju, odnosno osjete mnoge benefite.
- Naše zakonodavstvo je dobro, ali je problem u implementaciji. Treba svi zajedno, regionalno, da damo svoje iskustvo, pomognemo drugim zemljama na koji način da što bolje iskoriste benefite, koje mogu imati iz JPP - rekla je Daković.
Uvjerena je da JPP ima perspektivu u raznim oblastima, u prevozu, energetici, rasvjeti, vodosnabdijevanju, komunalnom otpadu itd.
Načelnica Odjeljenja za javne nabavke i opšte poslove Sekretarijata za javni prevoz Grada Beograda Aleksandra Paunović Avramovski istakla je da se u Srbiji sve više koristi model JPP, kako bi se važni projekti realizovali uz učešće privatnog kapitala i znanja.
- U Srbiji su najčešći nocioci projekta lokalne samouprave. U gradu Beogradu, koji ima veliku infrastrukturu, veliki broj stanovnika, u posljednjih godinu i po sproveli smo četiri javno-privatna partnerstva. Što se tiče samog ulaska u neki projekat, najvažnije je da se identifikuje potreba - jasna je Paunović Avramovski. &nbsp;
Smatra da treba pronaći mehanizam kako bi se osnažile jedinice lokalne samouprave, da što više ulaze u postupke JPP.
Članica Komisije za JPP u Srbiji, Jelena Nikolić navela je “Iako postoje zakonski okviri, određeni problemi se javljaju tek nakon praćenja izvršenja realizacije samog ugovora. Najvažnija je podrška, povjerenje i saradnja javnog i privatnog partnera. To svakako treba posmatrati kao partnerski odnos“.
Direktor Agencije za upravljanje koncesijama (ATRAKO) iz Albanije, Emiljano Đika, ukazao je da su u toj državi postojala tri velika koruptivna skandala sa JPP u sektoru upravljanja otpadom, što je taj termin učinilo ružnim i neprihvatljivim.
- Pokušavamo da promovišemo JPP na državnom nivou, ali trenutno svi bježe od njih. Cijeli koncept JPP je doveden u pitanje. Trenutno smo u procesu izmjene Zakona, koji je u fazi javne rasprave. Ipak, ne vidim mnogo promjena. Ne vidim da će doći do velikog poboljšanja, jer se ne rješavaju glavni problemi. Nadležnosti su razvodnjene i niko ne preuzima odgovornost. Svi kažu-nije to moja nadležnost -objasnio je Đika.
Smatra da su potrebni lideri, jer ako će se dati koncesija mora da postoji više odgovornosti, a ne da se lopta prebacuje drugome i da niko nije nadležan.
- Opet će doći vrijeme kada ćemo raditi JPP češće. Moramo da podignemo kapacitete. Treba nam više kadra, ako hoćemo da povećamo broj projekata JPP, da osiguramo bolji ekonomski razvoj, a sve ima cijenu. Ako je Vlada spremna da plati za to, stvari će biti bolje, a ako nije, ostaćemo tamo gdje smo sad - smatra Đika.
Državna savjetnica za regionalni razvoj u Ministarstvu lokalne samouprave u Sjevernoj Makedoniji, Andrijana Stojanovska, rekla je da JPP predstavljaju mehanizam koji direktno utiče na sprovođenje strateških ciljeva, ciljeva regionalnog razvoja i održivog lokalnog razvoja.
- To znači da u našim strateškim dokumentima imamo Strategiju za regionalni razvoj, a jedan od prioriteta te Strategije je unapređenje sinergije između privatnih i javnih investicija. Vjerujemo da ako iskombinujemo sve resurse možemo osigurati bolji kvalitet usluga za naše građane što nas vodi boljem životnom standardu - jasna je Stojanovska.
Na tom putu, kamen spoticanja je, kako je ukazala, nedostatak kapaciteta na lokalnom nivou.
- Disparitet je prisutan u smislu kapaciteta- ljudskih, finansijskih, nedostatka stručnog znanja. Uložili smo napore u pravcu prevazilaženja ovih izazova, naročito u smislu promovisanja međuopštinske saradnje, ali i dalje tražimo inovativniji i inkluzviniji mehanizam i mislimo da je JPP jedan od alata, koji može dati podsticaj opštinama u pravcu pružanja usluga boljeg kvaliteta - rekla je Stojanovska.
Najpozitivniji primjeri JPP u Sjevernoj Makednoji se, kako je dodala, odnose na energetsku efikasnost ulične rasvjete.
- U budućnosti bi trebalo da imamo transparentnije procedure za sklapanje JPP, a sa druge strane moramo da predvidimo proces monitoringa za cijeli postupak -kazala je Stojanovska.
Vjeruje da se sve zemlje na Balkanu bore sa istim problemom, a to je usklađivanje domaćih propisa sa procedurama i pravilima Evropske unije.
Savjetnica za JPP i koncesije u Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih resursa u Sjevernoj Makedoniji, Ljiljana Naskova, ukazala je da je učinjen veliki napredak time što je Zakon o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu podijeljen na dva zakona.
- Oba zakona su u Vladinoj proceduri. Zakon o JPP je u cjelosti usaglašen sa evropskom direktivom, a sada je u Vladinoj proceduri i nadamo se da će biti uskoro usvojen i u skupštinskoj proceduri - rekla je Naskova.
Osnovna rješenja Nacrta zakona usmjerena su, kako je navela, na uklanjanje regulatornih barijera koji ometaju pripremu sprovođenja projekta JPP, jačanje saradnje između javnih i privatnih partnera, uključujući saradnju između nadležnih institucija u sprovođenju projekta JPP, obezbjeđivanje veće transparentnosti u dodjeli i sprovođenju ugovora za uspostavljanje JPP, podsticanje većeg učešća privatnog sektora, kao i stvaranje svih preduslova za privlačenje domaćih i stranih investicija.
Renata Kostovska, ovlašćeno lice za vođenje Registra za JPP i koncesije u Ministarstvu energetike, rudarstva i mineralnih resursa u Sjevernoj Makedoniji, je objasnila učesnicima funkcionisanje Registra i pozitivne aspekte koji se mogu preslikati i na druge zemlje u regionu.

Javno-privatna partnerstva moćni alati za održiv razvoj i ekonomski napredak

Građani mogu da odahnu, jer će zeleni kutak i zelena oaza u Beogradskoj ulici biti sačuvana i to je najvažnija poruka, saopštio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na mreži Fejsbuk.&nbsp;
Mujović je istakao da je više nego zadovoljan ishodom sastanka na kojem je razgovarao sa gospodom iz kompanije Eurozox.
- Pokazali su veoma visoku dozu razumijevanja, što sam i očekivao sa njihove strane - &nbsp;napisao je Mujović.
Istakao je da je cilj postignut – jer gradnje neće biti.
- Ali je još uvijek rano govoriti o alternativnoj lokaciji i obeštećenju kompanije Eurozox, jer je to pitanje sada direktno između Glavnog grada, odnosno organa i službi i kompanije Eurozox, te čvrsto vjerujem da će se i tu vrlo brzo naći kompromisno rješenje - naveo je Mujović.
Podsjećamo, Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti prošle sedmice su iz Beogradske ulice poručili da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju.

Mujović: U Beogradskoj ulici neće biti gradnje

Pilot koji je posljednji let Montenegro erlajnsa ovjekovječio srcem na nebu Nikola Pavlićević komentarišući stanje u kom se trenutno nalazi crnogorski nacionalni avio prevoznik, Er Montenegro, navodi da se nakon gašenja MA nije smjela napraviti pauza u radu, posebno ne u trajanju šest mjeseci.
Time je, smatra Pavlićević, napravljena usluga Er Serbia i beogradskom arodromu.
- Vlada nije smjela da dozvoli da se nakon gašenja Montenegro erlajnsa napravi prazan prostor od šest mjeseci. Taj prazan prostor je ‘namješten’ Srbiji i traje do danas. Sada pričaju o uvođenju Zakona o linijama od javnog značaja, ali niko ne pominje da je Montenegro erlajns bio mnogo jači, iako infratrukturno slabiji od Beograda, jer smo imali bolje linije. Danas, sa Air Montenegrom to nije slučaj - rekao je Psvićević u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Pavličević dodaje da se sa “jednim i po, dva aviona” ne može postići uspjeh niti rezultat kojim se može pohvaliti, podsjećajući na svoje brojne objave na društvrnim mrežama o &nbsp;avionu sa spornom dokumentacijom.
- Juriti sporne avione koje ni sama Srbija nije htjela da uzme, po mom mišljenju nije uspjeh. U avijacijskim krugovima se priča da su na avionu koji je u upotrebi vršeni radovi koji nijesu zabilježeni, o njima ne postoji nikakav trag, takav avion leti i to nema niko da isprati - naglašava Pavlićević.
Gost Drugačije radio veze objašnjava da se avio sabraćaj u Albaniji razvija zato što je država spremna da ulaže u njega, dodajući da se aerodromi “ne razvijaju od vazduha nego od ulaganja".
- Zašto mi idemo na jeftinije varijante..? Mi pet godina letimo sa dva aviona - rekao je bivši pilot Montenegro erlajnsa, koji već neko vrijeme leti za kompaniju Air Astana iz Kazahstana.
Nikola Pavlićević je jedan od četvorice crnogorskih pilota koji je, svojevremeno, završio obuku za Embraer 185, a kasnije i na Airbusu. Ni ta stručna znanja, ni činjenica da je u vrijeme kovida, rizikujući sopstveno zdravlje, dovezao u Crnu Goru hiljade naših državljana iz inostranstva, nijesu dovoljne da ponovo leti za crnogorsku nacionalnu kompaniju.&nbsp;
Pavlićević je govoreći o svom iskustvu poslije gašenja Montenegro erlajnsa i sporu koji se vodi protiv njega, nakon što je iscrtao srce iznad Crne Gore upravljajući avionom koji je ujedno bio i posljednji let te kompanije, kazao da je u jednom sudskom procesu jasno rekao da se ne može zaposliti jedino u svojoj matičnoj državi.
- Oni su meni u obrazloženju otkaza kazali da ne ispunjvam uslove za dobijanje identifikacione kartice (koja je uslov da se pristupi avionu). Ja sam na jednom ročištu sudiji najiskrenije kazao da sam jedini pilot, i u evropskom i u crnogorskom registaru, koji ima parvo da radi svuda osim u Crnoj Gori - rekao je Pavlićević.
On je dobio prvostepeni sudski spor, a reakcije advokata ("sud se zaigrao") kompanije navodi kao primjer neprimjerenog odnosa prema instituciji. No, prema uvidu Ombudsmana i AZLP, liše suda, nema institucije koja se nije ogriješila o njegova prava, radna i ljudska: Vlada, ANB, UP...
Na javnosti je da procijeni da li je takav odnos prema Nikoli Pavlićeviću plod slučaja i spleta okolnosti ili odmazda za nespremnost da ćutke prelazi preko nepravdi i anomalija i, nadasve, za srce koje je iscrtao na nebu tokom posljednjeg leta Montenegro erlajnsa?

Pavlićević: Ja sam jedini pilot koji ima pravo da radi svuda, osim u Crnoj Gori

Nelikvidnost privrednih subjekata jedan je od najozbiljnijih izazova naše ekonomije. U odnosu na kraj 2020. godine preko 2000 je više blokiranih firmi i preduzetnika, a iznos blokiranog duga je povećan za 660 miliona eura, poručio je poslanik SD-a i Evropskog saveza Boris Mugoša.
&nbsp;- Već duže vrijeme predlažem konkretne mjere u cilju poboljšanja likvidnosti privrednih subjekata. Osim povoljne kreditne podrške, potrebno je u kontinuitetu raditi na smanjenju (para)fiskalitefa; zatim preći na model plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi; primijeniti institut multilateralne kompenzacije odnosno prebijanja obaveza i potraživanja između više privrednih subjekata; bolje i dosljednije primjenjivati antimonopolske politike; kontrolisati rokove izmirenja novčanih obaveza u cilju eliminisanja prakse “besplatnog kreditiranja” pojedinih privrednih aktera od dobavljača i podrške privrednim subjektima koji su pred gašenjem usljed problema naplate potraživanja nastalih metodom prisiljavanja na nerazumno duge rokove plaćanja- kazao je Mugoša.
&nbsp;Crnogorskoj ekonomiji je, ističe Mugoša, nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja koja će za period od narednih desetak godina jasno definisati neophodne strukturne reforme koje će doprinijeti njenoj diversifikaciji, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti.
&nbsp;

Mugoša: Nelikvidnost privrednih subjekata jedan od najozbiljnijih izazova, crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja

Akcionari Zetatransa razmatraće na Skupštini akcionara 24. juna odluku o raspodjeli dobiti.
Na dnevnom redu je i usvajanje revizorskog i izvještaja o poslovanju preduzeća u prošloj godini, kao i finansijskih izvještaja.
Dioničari bi trebalo da razriješe i izaberu članove Odbora direktora i donesu odluku o politici i visini naknada članovima borda.
Većinski vlasnik Zetatransa je slovenačka kompanija Intereuropa sa 69,27 odsto akcija, dok je drugi po veličini dioničar Pošta Slovenije, sa 10,52 odsto dionica. Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto udjela.

Akcionari Zetatransa o raspodjeli dobiti 24. juna

Centralna banka Crne Gore pustila je danas u rad novu generaciju nacionalnog platnog sistema – RTS/X, čime je pokrenuta najznačajnija funkcionalna i tehnološka promjena u domaćem platnom prometu od njegovog uspostavljanja 2005. godine kojom se korisnicima omogućava da gotovo odmah mogu raspolagati sredstvima prililkom transakcija do 1000 eura, saopšteno je iz Centralne banke.
- Ovo je jedan od koraka u novoj fazi sveobuhvatne modernizacije platnog sistema Crne Gore, s ciljem njegovog usklađivanja sa evropskim praksama i obezbjeđenja bržih, sigurnijih i dostupnijih plaćanja svim korisnicima – građanima, privredi i institucijama. Novim sistemom uveden je online kliring, odnosno usluga koja omogućava da se međubankarske transakcije, odnosno uplate i isplate u iznosima do 1.000 eura obrađuju tokom cijelog dana, bez čekanja na dosadašnje fiksne kliring cikluse, što korisnicima omogućava gotovo trenutno raspolaganje sredstvima- objašnjeno je iz CBCG.
Kako su istakli, zahvaljujući novoj funkciji online kliringa, jednom kad se novac pošalje – transakcija se ne može poništiti, što dodatno jača predvidivost i pouzdanost platnog sistema.
- Za građane, to znači da su stvoreni uslovi da kada, na primjer, dobiju uplatu u iznosu do 1.000 eura, novac stigne na njihov račun u roku od nekoliko sekundi ili minuta u zavisnosti od banke čiji su klijent- kazali su iz Centralne banke.
Za privredu, dodaju, posebno za mala i srednja preduzeća, online kliring omogućava raniji pristup sredstvima po osnovu manjih transakcija, što im olakšava svakodnevno upravljanje obavezama i likvidnošću. Na primjer, preduzeće koje primi potvrdu o naplati od klijenta može istog trenutka isplatiti dobavljača ili pokrenuti novu isporuku, što doprinosi efikasnijem poslovanju i bržem obrtnom ciklusu kapitala.
- Sistem je u potpunosti usklađen sa nedavno uvedenim međunarodnim standardom ISO 20022, što omogućava preciznije i strukturiranije informacije u svakoj platnoj transakciji, automatsku obradu naloga bez manuelne intervencije, bolje usklađivanje sa regulativom, veću zaštitu od grešaka i zloupotreba, mogućnost automatskog povezivanja transakcija sa fakturama i unapređenje knjigovodstva- navode u saopštenju.
Primjena ISO 20022 standarda donosi i dodatne benefite – novi format poruka omogućava razmjenu preciznijih i strukturiranijih informacija o transakcijama, lakše povezivanje platnog prometa sa računovodstvenim sistemima i viši nivo automatizacije u poslovnim procesima. Iz Centralne banke navode da ovaj standard već koriste najznačajniji platni sistemi u Evropskoj uniji, uključujući TARGET i SEPA infrastrukturu.
- U narednoj fazi, do kraja 2025, planirano je proširenje operativnih kapaciteta sistema, uključujući produženje radnog vremena, kao i mogućnost obrade naloga tokom neradnih dana i vikendom, čime će se dodatno unaprijediti fleksibilnost i dostupnost platnih usluga- poručili su iz CBCG.
Paralelno s implementacijom sistema RTS/X, Centralna banka Crne Gore aktivno radi na uspostavljanju sistema za instant plaćanja – TIPS Clone, koji se razvija u saradnji sa centralnim bankama regiona i Bankom Italije, a koji će biti pušten u rad &nbsp;u julu 2026. godine. Za razliku od DNS sistema u kojem se poravnanje vrši u unaprijed definisanim dnevnim ciklusima, TIPS Clone omogućava izvršenje međubankarskih plaćanja u roku od svega nekoliko sekundi.&nbsp;
- TIPS Clone sistem je regionalna platforma koja će u zemljama Zapadnog Balkana omogućiti instant plaćanja u realnom vremenu, 24 sata dnevno, 365 dana u godini, a koja je tehnički i funkcionalno identična TIPS platformi Evropske centralne banke, čime se dodatno jača interoperabilnost sa evropskim tržištem- pojašnjeno je.
Modernizacija platnog sistema predstavlja ključnu komponentu digitalne tranzicije crnogorske ekonomije i unapređenja konkurentnosti.&nbsp;
- CBCG će i u narednom periodu, u saradnji sa ostalim institucijama, bankama i međunarodnim partnerima, nastaviti da gradi moderan, pouzdan i evropski usklađen finansijski sistem – u službi građana i privrede Crne Gore- zaključuje se u saopštenju.

CBCG uvela online kliring: Uplate do 1.000 eura gotovo odmah dostupne

Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u prvom kvartalu iznosila je 6,57 miliona litara, što je 6,2 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je prosječan sadržaj mliječne masti u prvom kvartalu u odnosu na prvi kvartal prošle godine bilježi pad od 2,6 odsto, dok je sadržaj proteina na nivou prethodne godine.

- U prvom kvartalu u odnosu na isto tromjesečje prošle godine zabilježen je rast u proizvodnji kajmaka 2,1 odsto i drugih žuto-masnih proizvoda 57,6 odsto - navodi se u saopštenju.

Pad je zabilježen u proizvodnji konzumnog mlijeka 19,9 odsto, pavlake 8,3 odsto, fermentisanih mliječnih proizvoda 6,7 odsto i sira 0,3 odsto.

1250x600

1084x550

Otkup mlijeka u padu

Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP) upozorava da odluke od dugoročnog značaja za privredu i društvo u cjelini, kao što je odluka o sedmočasovnom radnom vremenu, moraju biti plod sveobuhvatne socio-ekonomske analize, a ne ispunjenja predizbornih obećanja po svaku cijenu, ili zbog nekog drugog sličnog razloga.
- Očigledno je da samo površan uvid u dostignuti nivo društveno – ekonomskog razvoja Crne Gore daje ozbiljne razloge za sumnju u opravdanost jedne takve odluke. Nivo ekonomskog razvoja zemlje (razvijenije zemlje imaju niži fond radnih sati), privredna struktura zemlje sa akcentom na radno intezivnim djelatnostima (a ne kapitalno-intezivnim kao u razvijenim zemljama) koje stvaraju nisku dodatnu vrijednost uz povećan rad i povećano zapošljavanje, nizak nivo produktivnosti rada i mnoštvo drugih razloga - ozbiljno upozoravaju na dalekosežnost posljedica jedne ovakve inicijative odnosno odluke – navode iz CUP-a.
Dodaju da osim toga, odluke o ovakvim pitanjima, obzirom na njihov opšti karakter, moraju biti rezultat opštedruštvenog konsenzusa.&nbsp;
- U tom smislu, premijer je najavio da će odluka biti donesena uz saglasnost socijalnih partnera, namjerno zanemarujući činjenicu da voljom njegove Vlade odnosno Ministarstva rada i socijalnog staranja u Socjalnom savjetu nema predstavnika dvije trećine privrede i da u takvom - nelegitimnom Socijalnom savjetu, &nbsp;interes najvećeg dijela privrede – onih koji stvaraju najveći dio nove vrijednosti, neće biti zastupan na adekvatan način. Pri takvom stanju stvari, pitanje društvenog konsenzusa o tako važnoj stvari je više nego upitna – istiću iz CUP-a.
Crnogorsko udruženje poslodavca upozorava da se odluke od strateškog značaja za budućnost zemlje i njene privrede ne donose ishitreno, preko noći i bez učešća svih relevantnih subjekata. &nbsp;
- Odluka o sedmočasovnom radnom vremenu je odluka od strateškog značaja sa visokim potencijalnim uticajem na čitavo društvo u dugom roku - sa dalekosežnim socio-ekonomskim i institucionalnim posljedicama, te zahtijeva sveobuhvatnu studioznu analizu sa jasnim odgovorom na pitanje: sedmočasovno radno vrijeme je u korist ili na štetu društvenog napretka Crne Gore? – navode iz CUP-a.&nbsp;
Sve manje od odgovora na ovo pitanje, kako kažu, temeljenog na naučnoj analizi, a ne slobodnoj procjeni bilo koga, ne može biti niti zadovoljiti interes građana Crne Gore, njene privrede i &nbsp;njenog ukupnog razvoja.

CUP o najavljenoj reformi radnog vremena: Bez analize i konsenzusa – rizik za cijelo društvo

Turistička sezona u Crnoj Gori neće donijeti mnogo razloga za optimizam, smatra dugogodišnji turistički radnik u penziji Branko Diki Kažanegra. U razgovoru za M portal upozorava da brojni problemi – od nedovoljne dostupnosti zemlje, preko infrastrukturnih zastoja, do nesnalaženja i amaterizma u upravljačkim strukturama – prijete da kompromituju i ovu turističku godinu.
- Dobićemo onakvu sezonu kakvu smo zaslužili. Obično to tako biva. Nijesmo se pripremili za tu sezonu uopšte. Isto kao što se nijesmo pripremili ni za par prethodnih. Jer vidite u kakvom je sve stanju - kazao je Kažanegra bez imalo optimizma.
Prema njegovim riječima, ključ uspješnog turizma leži u dostupnosti destinacije – a Crna Gora je, kako ističe, sve manje dostupna.
- Osnovna stvar, turizam je počeo onda kad je postala mogućnost da ljudi brzo pređu iz jednog mjesta u drugo. Mi smo svake godine, umjesto da smo dostupniji, sve nedostupniji. S jedne strane zbog toga što nemamo dovoljno adekvatnih avioprevoza, a onda napravili smo da je praktično Crna Gora nedostupna. Ne možemo ni mi da se krećemo normalno, jer su svuda radovi na putevima i blokade - navodi on.
Posebno ga zabrinjavaju pojedine odluke institucija koje smatra apsurdnim u postojećim okolnostima.
- I na sve ovo u situaciji kad vlada potpuni haos imate i to, što pomalo zvuči kao vic, ideju ministarstva da počne da naplaćuje tranzitnu taksu. Ovim ljudima koji se usude da krenu treba platiti da prođu - ističe Kažanegra.
<h2>Resetovanje je jedina opcija</h2>
Upozorava da je situacija toliko loša da više ne postoji nijedan djelotvoran kratkoročni odgovor, osim temeljne promjene pristupa.
- Ali izgleda da nema ko da povuče kočnicu. Pravo da vam kažem ja bih volio da je posrijedi samo neznanje, jer tu ipak ima lijeka. Ali ako je namjera, onda je zla namjera - kazao je Kažanegra.
Iako se povukao iz aktivnog rada, njegova porodica i dalje je duboko uključena u sektor turizma, zbog čega se, kaže, teško miri s trenutnim stanjem.
- Moje djeca to rade i to gledam. I žao mi je što je njima mnogo teže sad nego što je nekada bilo. Žalosno je kad jedna generacija ustanovi da je svojoj djeci ostavila lošiju situaciju nego što je prethodna generacija ostavila nama - kaže on.
Smatra da Crna Gora, kao zemlja koja u velikoj mjeri zavisi od turizma, mora imati snažno Ministarstvo turizma, ali i šire društveno uključivanje u razvoj tog sektora.
- U zemlji kao što je naša svi moraju da se brinu o turizmu, jer je to djelatnost koja traži uključivanje i brigu cijelog društva. Turizam je takav da svi moraju da vode brigu, i ministar saobraća, i ministar targovine, a ne samo ministar turizma - naglašava Kažanegra.
<h2>Turizam bez ljudi ne postoji</h2>
Upozorava i na demografske i radne izazove, posebno u kontekstu razvoja sjevera zemlje.
- Crnu Goru smo sveli samo na primorje, Podgoricu i to je to. Na sjeveru nema ko da radi, iako zbog klimatskih promjena turizam ide prema zelenom. Da bi razvijali turizam na sjeveru države morate da imate ljude. Ljudi, oni koji rade i pružaju uslugu, kao i ljudi koji dolaze čine turizam. Turizam su ljudi. A vi ako nemate domaćina, ko će vam doći? Za hotel, primjera radi od 200-300 soba, visoke kategorije, treba vam 500 ljudi, da to sve opsluže. Gdje ćete na sjeveru naći te ljude? - pita se sagovornik M portala.
<h2>Dozvolili smo diletantima da zavladaju</h2>
Kažanegra otvoreno kritikuje partijsko zapošljavanje i nedostatak profesionalizma u ključnim sektorima.
- Svi iz naše generacije, moje generacije, treba da se osjećaju odgovornim. Jer ipak smo mi na neki način dozvolili da dođe do ovoga. Dozvolili smo diletantima da zavladaju. Ovo je jedan totalni, ne znam kako bih ga nazvao, amaterizam, diletantizam. Da svako može sve, svako zna sve. Važno je samo u kojoj si partiji i da je ta partija dobila to mjesto. Onda nađemo nekoga ko će prihvatiti to da radi i koga neće biti sramota ako to ne valja - kaže rezignirano.
<h2>Vrijeme za ozbiljnu strategiju</h2>
Za izlaz iz krize vidi samo jednu mogućnost – temeljnu i dobro promišljenu strategiju, u čijem središtu mora biti turizam.
- Ne vidim bez nekog ozbiljnog resetovanja da mi možemo naprijed. Potreban nam je ozbiljan program gdje treba uključiti i domaću i inostranu pamet, a ministar turizma treba da bude najjači faktor u vladi. Kad ministar kaže nešto vlada treba „da stane mirno“ - poručuje Kažanegra.
Podsjeća i na prošlogodišnji pad prihoda u turizmu, koji, kako kaže, nije izazvao potrebnu reakciju.
- Mislim da je prošle godine bila prva sezona kada smo bili u minusu u odnosu na prethodnu. Trebala je cijela država tada da skoči na noge, a mi smo to pustili tako. I sada se hvalimo time da su neki hoteli puni - zaključio je Branko Diki Kažanegra u razgovoru za M portal.

Kažanegra: Turistička sezona će biti onakva kakvu smo zaslužili

Novinarke u Crnoj Gori ne moraju više ništa ni da progovore ni da napišu, dovoljno je da se pojave u predivnoj košulji koja je dio crnogorske ženske narode nošnje – eto prijetnje za njih. I to metkom.
Itana Perišić je pametna, obrazovana, hrabra novinarka televizije E, koja duboko razumije društveno-političke procese i ne plaši se da o njima govori, jednako u prilozima i sa sagovornicima. Iz dosadašnje saradnje sa njom znam da Itanu neće uplašiti bilo koji komentar mizogine šovinističke kukavice sa društvenih mreža, a teško da bi je uplašio i pravi metak. 
Itanin slučaj, posljednji u nizu, specifičan je zbog toga što je za izvjesnog Mijodraga Novakovića fotografija u crnogorskoj košulji, snimljena na Cetinju, zapravo paradigma svega onoga što predstavljaju slobodni građani i slobodni novinari u Crnoj Gori. A Mijodrag i slični mijodrazi iz dubine duše mrze sve što ih asocira na slobodu i Crnu Goru. Da je drugačije, neko od mijodraga bi do sad skupio dovoljno hrabrosti da nekome od nas u lice kaže to što misli o nama i što nam priželjkuje.
Mijodrazi su kukavice kojima internet pruža iluziju hrabosti i slobode, dok se u realnom svijetu brane „operisanošću“ i „hakovanjem“ svaki put kada se treba suočiti sa odgovornošću. Sloboda i hrabrost podrazumijevaju odgovornost, ali mijodrazi nikako da dosegnu do tog nivoa svijesti.
Odlično se sjećam prve prijetnje sa tvitera 30. avgusta 2020. kasno uveče, dok sam u sred Kotora slušala pobjednike izbora kako pjevaju „Svud su traže đenerala Draže“ (dobra memorija je prokletstvo novinarske profesije).
Glasila je „Razvlačićemo vam crijeva po ulici“.
Jezivo zvuči? Izgleda ne dovoljno za sve. Uslijedilo je čuveno opravdanje iznadsituaša i neutralnih „Puštite ih neka izduše“.
I evo nas pet godina kasnije i dalje smo kod „razvlačenja crijeva po ulici“, nikako da mijodrazi izduše, samo se umnožavaju. Između crijeva i jučerašnjeg metka desilo nam se vješanje o bandere, nekoliko „zadnjih dana“, silovanja, prebijanja, čak pronošenja kroz pulsku arenu i šta sve ne. Izgleda da nije bilo nikakvog „dušenja“, nego su mijodrazi i ine kukavice postali samo brojniji u sajber prostoru, ohrabreni nečinjenjem tridesetoavgustovaca na vlasti.
Nije Mijodrag Novaković jedini niti je „nikao“ tek tako, iznerviran Itaninim modnim ukusom. On i njemu slični su posljedica svega onoga u što se urušeno crnogorsko društvo pretvorilo tokom predhodnih pet godina. Podstaknuti nerješavanjem brojnih slučajeva prijetnji novinarima, odnosom čelnih ljudi države prema medijima, lakoćom kojom tužilaštva prihvataju objašnjenja onih koji prijete da su im nalozi na društvenim mrežama hakovani ili ih je koristila baba od 90 godina, relativizacijom njihovih prijetnji u javnom prostoru, ovaj i ostali „junaci naših dana“ su sigurni da će se izvući bez ikakve kazne.
Kukavički, zaštićeni tastaturom, sistemom i političkim ambijentom koji im je omogućio da svoje neliječene frustracije prosipaju po društvenim mrežama, nastaviće sa perfidnim pokušajima zastrašivanja svakoga ko im se ne sviđa zbog posla koji obavlja, bilo kojeg ličnog opredjeljenja, načina na koji se oblači ili bilo čega što litijaški tridesetoavgustovski sljedbenici smatraju neprimjerenim. A za njihov svjetonazor neprimjereno je sve mimo veličanja fašizma i lažnih tradicionalnih vrijednosti.
Ako su se sa oslobađajućom prvostepenom presudom izvukle ubice Ljubiše Mrdaka iz Nikšića ili ako predsjednik Višeg suda već 10 mjeseci nije u stanju da pošalje pisani otpravak oslobađajuće presude za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine, zašto bi se mijodrazi plašili zbog svojih „sitnih“ prijetnji mecima i vješanjima nekim tamo novinarima koji i onako smetaju i pravosuđu i onima koji krše zakone, posebno političarima?
Niko od nas ne kuka i ne traži pažnju zbog prijetnji koje dobijamo. Radimo ono što je, između ostalog, naš posao – upozoravamo javnost na opasne pojave u društvu koje imaju dalekosežne posljedice. Prijetnje i napadi na novinare stižu onda kad se ostane ravnodušan na sve ostale slične pojave ugrožavanja bilo čijih ljudskih i građanskih prava. A u Crnoj Gori su prije pet godina zaćutali čak i oni koji su do tada stajali u zaštitu ne samo građana, već i životinjskih i biljnih vrsta pojedinačno. Naša profesionalna prednost je što imamo glas i riječ da upozorimo i ukažemo na sve društvene anomalije, a time i djelimično zaštitimo ugrožene, pa i sebe, od daljeg ugrožavanja. To bi ipak trebalo da bude posao državnih institucija, ali kada one ne postoje ili ne rade ono za šta ih građani plaćaju, onda je novinarski zadatak da budu još glasniji. Riječ ne može da zaustavi metak, ali može lako da ućutka kukavicu. 
Zanimljivo, Itana je prijetnju metkom dobila dan uoči 21. godišnjice ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića, a prijavu policiji podnijela baš danas. I dok su političkim liderima usta puna pravde i istine o njegovom ubistvu, za kojima ovo društvo vapi već dvije decenije, niko od njih nije stao u Itaninu zaštitu niti pomenuo atmosferu u kojoj rade crnogorski novinari. Sve suprotno od onoga kako bi se sam Jovanović danas ponio u ovakvoj situaciji, na osnovu onoga koliko smo ga poznavali iz profesije.

Mijodrazi naših dana

U eksploziji u hemijskom postrojenju u istočnoj Kini poginulo je pet osoba, a šest se vodi kao nestalo, objavili su državni mediji.
Kako prenosi Anadolija, još 19 osoba je zadobilo lakše povrede usljed eksplozije u radionici u gradu Gaomi u provinciji Šandong.
Ministarstvo za upravljanje vanrednim situacijama ranije je saopštilo da su spasilačke snage, uključujući 232 spasioca i 55 vozila, poslate na mjesto događaja nakon eksplozije.
Videosnimci prikazuju oblake dima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Fvideos%2Fcn4gjge9rnno&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kina: U eksploziji u hemijskom postrojenju poginulo pet osoba

Kada smognete hrabrosti i skupite mudrosti da jasno izjavite kako je politika Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića uzrok svih ratova, agresija, etničkih čišćenja i genocida na prostoru bivše Jugoslavije, te kada bez zadrške osudite politiku i ponašanje svih njihovih saradnika, organizacija i političkih partija u Crnoj Gori, tada nećete imati problema da se, u društvu civilizovanog svijeta 21. vijeka, jasno i bez zadrške izrazite o temama kao što su rat u Bosni i Hercegovini, napad na Dubrovnik, genocid u Srebrenici, etničko čišćenje na Kosovu i NATO bombardovanje, kazao je funkcioner Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Đuračković se na mreži X osvrnuo na navode Kabineta predsjednika Crne Gore da Jakov Milatović poštuje odluke međunarodnih sudova, koji su, kako navode, nesporno utvrdili da je sukob u BiH imao i karakter međunarodnog oružanog sukoba.
Iz Kabineta predjsednika saopštili su da je izjava Milatovića izrečena na Parlamentarnoj skupštini NATO-a povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, dio je ukupnog konteksta tog obraćanja i sama za sebe ne, kako su kazali, odražava kompleksnost i težinu događaja u Bosni i Hercegovini devedesetih.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkabinet-predsjednika-milatovicevu-spornu-izjava-objasnjava-kao-dio-ukupnog-konteksta-obracanja-kriv-im-dps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Đuračković ističe da ni danas, "pojedini politički subjekti poput SNP-a, Demokrata i ZBCG-a, koji su proizvod ili sekundarni proizvod najmračnije i najtragičnije politike na ovim prostorima u 20. vijeku, politike Slobodana Miloševića, nijesu smogli snage da građanima upute izvinjenje za svoje pogrešno djelovanje i djelovanje svojih prethodnika".
- Ako njihovi mlađi nasljednici ne osjećaju odgovornost da se izvine, mogli bi makar iskreno i jasno iznijeti svoj stav o toj politici i tim događajima. Dok god to ne uradite, nećete biti u stanju da na ove teme sastavite ni prostu proširenu rečenicu, a da pritom ne izazovete međunarodni skandal i osudu svakog razumnog čovjeka. Ako se pitate zašto u Crnoj Gori nema pomirenja i zašto je netrpeljivost porasla vašim dolaskom na vlast, razlog leži u tome što se nikada nijeste ogradili od politike svojih političkih i ideoloških očeva, niti ste odbacili one koji i danas, na perfidniji način, sprovode istu tu politiku - naveo je Đuričković.
U prihvatanju činjenica, preuzimanju odgovornosti i izvinjenju za greške, zaključuje on, leži razlika između velikih i malih ljudi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.583%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmilos.djurickovic%2Fposts%2F10232997958664916%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đuričković Milatoviću: Kada smognete hrabrosti da izjavite da je politika Miloševića i Karadžića uzrok agresija tada nećete imati problema da se izrazite o ratu u BiH

Saigrači iz Inter Majamija te dugogodišnji prijatelji Lionel Mesi i Luis Suarez osnovali su fudbalski klub u Urugvaju.&nbsp;
Odlučili su se na zajednički korak, a novi klub nastao je kao rezultat transformacije Deportiva LS, tima koji je prije četiri godine samostalno pokrenuo Suarez. Kako se Mesi priključio projektu, klub je dobio novo ime - Deportivo LSM.
Mesi i Suarez su zajedno igrali u Barseloni, a putevi su im se ponovo spojili u američkom prvenstvu. Ipak, svjesni da im se igračke karijere bliže kraju, pokrenuli su projekat kojim će se baviti u budućnosti.
Za sada nisu poznati detalji o lokaciji i strukturi novog kluba, ali španski mediji navode kako bi ovaj projekat mogao postati platforma za razvoj mladih fudbalera u SAD ili Latinskoj Americi.&nbsp;
Međutim, sigurno je da će Mesi i Suarez nakon kraja igračkih karijera ostati povezani s fudbalom, ali u drugačijim ulogama - vlasnika i vizionara Deportiva LSM.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJoshua__Ubeku%2Fstatus%2F1927381805964902605%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1927381805964902605%7Ctwgr%5E397c8f2c1d4d27204754b7aa70ef45be59738cd7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Veliki projekat: Mesi i Suarez osnovali fudbalski klub

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>