<p>Predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI), <b>Zoranu Jeliću</b>, prestao je mandat po sili zakona u maju prošle godine, što potvrđuju zvanični podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), saopštio je predsjednik Kluba poslanika Evropa sad, <b>Vasilije Čarapić</b>.</p>
<p>- Prema važećem Zakonu o DRI, pravna posljedica ostvarivanja prava na starosnu penziju je prestanak funkcije po sili zakona. U slučaju Jelića, Fond PIO je eksplicitno dostavio podatak da je on stekao pravo na starosnu penziju u maju prošle godine, čime je prestao da ispunjava uslove za obavljanje funkcije člana, odnosno predsjednika Senata DRI - naveo je Čarapić u saopštenju.</p>
<p>On je rekao da se Jelić, iako mu je prije više od godinu po sili zakona prestala funkcija, i dalje predstavlja kao predsjednik Senata DRI pozivajući se na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, što nije tehnički propust ili pravna zabluda, već svjesno kršenje zakona koje baca sjenku na rad najviše revizorske institucije u državi.</p>
<p>- Još je skandaloznije to što ostali članovi Senata DRI, među kojima je i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović, godinu ne preduzimaju ništa. Poštuju zakon ćutanja, a ne poštuju sopstveni zakon iako imaju dovoljno pravničkog znanja da znaju da imaju obavezu da obavijeste Skupštinu o prestanku funkcije Jeliću - rekao je Čarapić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, DRI, koja bi trebalo da štiti zakonitost, danas štiti funkciju nekadašnjeg visoko pozicioniranog člana Demokratske partije socijalista (DPS) bez zakonskog osnova, ponavljajući istu negativnu praksu koja je pratila i slučaj sutkinje Ustavnog suda sa članskom kartom DPS-a, Dragane Đuranović.</p>
<p>- Zakon ne smije biti selektivno primjenjivan. Ako važi za sve građane – mora važiti i za Jelića. Pojedinci iz bivšeg režima koji su navikli da za njih važe privilegovana pravila moraju da shvate da je vrijeme zloupotreba prošlo i da im nećemo dozvoliti da narušavaju pravni poredak Crne Gore - zaključio je Čarapić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ekonomija

Čarapić: Zoranu Jeliću prestao mandat po sili zakona

<p>Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,16 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.</p>
<p>Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.</p>
<p>Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.</p>
<p>Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.</p>
<p>Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.</p>
<p>Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.</p>
<p>Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.</p>

Auto-putem od početka godine prošlo 1,16 miliona vozila

<p>Ekonomija vještačke kome - tako komentariše trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Mihailo Anđušić</b>.</p>
<p>Anđušić na mreži X pita dokle ovako. On je podsjetio da je resorno ministarstvo 29. aprila saopštilo da će od 15. maja imati nove mjere ili nastavak akcije: “Limitirane cijene”. </p>
<p>Ovo je, dodaje on, ujedno bio i jedini mehanizam koji Vlada sprovodi u cilju “sprječavanja” inflacije.  </p>
<p>- 15. maj je prošao, a od direktnog obećanja prošlo je skoro dva mjeseca. U međuvremenu smo, zauzvrat, dobili uvećanje cijena hljeba, komunalnih usluga, goriva. Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, nakon svega čemu svjedočimo, cijene ključnih proizvoda i usluga za građane skuplje su za oko četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ovo su podaci sa kojima nema polemike i zapravo jedino faktičko stanje u odnosu na sve ono što slušate od Vlade i parlamentarne većine, kada su u pitanju životni standard i opšta ekonomska situacija - naveo je Anđušić u objavi na mreži X. </p>

1250x600

1084x550

Anđušić: Ekonomija vještačke kome, dokle ovako

<p>Na Montenegroberzi je danas prodato 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke za 74,98 miliona eura.</p>
<p>Kupac je, kako prenose mediji, AIK grupa srpskog biznismena <b>Aleksandra Kostića</b>.</p>
<p>Cijena akcije iznosila je 9,77 eura, dok je ukupno podato 7,67 miliona dionica.</p>
<p>AIK grupa je prošle sedmice dobila saglasnost Centralne banke (CBCG) za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.</p>

Prodate akcije Hipotekarne banke za skoro 75 miliona eura

<p>Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je, budžetom za investicije za period 2025-2029. godina, planirao više od 250 miliona eura za kapitalna ulaganja, od čega će oko 121 miliona eura biti finansirano iz kreditnih sredstava obezbijeđenih po povoljnijim uslovima, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama — Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Svjetskom bankom, KFW bankom i Francuskom agencijom za razvoj (AFD).&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz CEDID-a, radi se o četiri strateški važna investiciona projekta, usmjerena ka unapređenju energetske efikasnosti, modernizaciji infrastrukture i dekarbonizaciji elektroenergetskog sistema Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- CEDIS je napravio ključni iskorak ka digitalnoj transformaciji elektrodistributivne mreže, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kroz kredit vrijedan eura 35 miliona. Kroz ovaj aranžman će se realizovati uvođenje naprednih sistema SCADA i ADMS, kao i nabavka savremenih brojila nove generacije. Modernizacija obuhvata implementaciju SCADA sistema, koji omogućava daljinsko upravljanje i nadzor nad mrežom u realnom vremenu, te ADMS sistema, čija je uloga optimizacija rada, brže reagovanje na incidente i prekide i efikasnije upravljanje mrežom - navedeno je u saopštenju te kompanije.</p>
<p>Podsjećaju da je početkom decembra 2024. godine dobijeno odobrenje Odbora direktora Svjetske banke za Projekat i kreditnu liniju od 21 milion eura za realizaciju projekta dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Kroz ovaj projekat, kažu u CEDIS-u, predviđena je zamjena sedam 35kV postrojenja u trafostanicama 110/35 kV, postrojenjima otkupljenih od CGES-a, u prethodnom periodu, kao i zamjena 37 starih transformatora, prenosnog odnosa 35/10kV, novima sa smanjenim gubicima u skladu sa zahtjevima druge faze Pravilnika o ECO-Dizajnu transformatora.&nbsp;</p>
<p>- Ugovor o kreditu između Svjetske banke i Ministarstva finansija je potpisan krajem decembra 2024. godine, a uslovi za efektivnost zajma su ispunjeni 14. februara 2025. godine. &nbsp;Tehnička specifikacija predviđana za zamjenu starih transformatora je u pripremi, a početak realizacije samog projekta se očekuje u trećem kvartalu 2025. godine. Oprema koja je bila predmet otkupa je u lošem stanju, čemu je doprinio dugi proces razgraničenja CGES-a i CEDIS-a koji je trajao od 2009. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.</p>
<p>CEDIS je u posljednje dvije godine, a u skladu sa zakonskom obavezom, otkupio 16 postrojenja od CGES-a na mjestima razgraničenja, čime su se, navode u toj kompaniji, stvorili uslovi za realizaciju ovoga projekta.&nbsp;</p>
<p>- Projekat demontaže i zamjene starih blindiranih trafostanica novim, planiran u saradnji sa njemačkom razvojnom bankom KFW, vrijedan oko eura 30 miliona, realizovaće se kroz promotivni kredit sa EFSD+ garancijom, u okviru inicijative Evropske unije za podsticanje održivog razvoja i zelenih tehnologija. Fokus je na ugradnji novih ECO DESIGN transformatora koji doprinose smanjenju gubitaka energije prilikom prenosa, čime se smanjuju operativni troškovi i povećava cjelokupna efikasnost elektroenergetskog sistema - kažu u CEDIS-u.</p>
<p>Kroz partnerstvo sa Francuskom agencijom za razvoj (AFD), pokrenuta je inicijativa za realizaciju projekta rekonstrukcije šest 35kV elektroenergetskih postrojenja i zamjene opreme u 250 trafostanica TS 10/0,4 kV, procijenjene vrijednosti oko EUR 35 miliona. Projekat obuhvata rekonstrukciju postrojenja 35 kV postrojenja u Cetinju, Herceg Novom i Danilovgradu, TS 220/110/35 kV u Mojkovcu i Podgorici 1, kao i TS 400/110/35 kV u Ribarevinama.</p>
<p>Kako su rekli u CEDIS-u, rekonstrukcija ovih postrojenja neophodna je za očuvanje operativne efikasnosti, dugoročne stabilnosti i sigurnosti sistema. Takođe, dodaju, porast broja korisnika u stambenim zgradama povećava potrebu za modernizacijom opreme i renoviranjem trafostanica.</p>
<p>- CEDIS ovim projektima potvrđuje svoju posvećenost energetskoj tranziciji, pouzdanijem napajanju krajnjih korisnika i usklađivanju sa zelenim politikama Evropske unije - zaključeno je u saopštenju.</p>

CEDIS planira 250 miliona eura za kapitalna ulaganja

<p>Sve vrste goriva poskupiće od ponoći jedan do dva centa, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.</p>
<p>Eurosuper 95 i 98 će poskupiti po jedan cent, a eurodizel i lož ulje po dva centa.</p>
<p>Eurosuper 95 će se u narednih 15 dana koštati 1,43 eura litar, a eurosuper 98 koštati 1,46 eura po litru.</p>
<p>Eurodizel će koštati 1,30, a lož ulje 1,24 eura po litru.</p>
<p>Naredni obračun će se obaviti 30. juna.</p>

Benzin skuplji cent, dizel dva

<p>Tokom izvođenja redovnih radova na kopu "Potrlica" u nedjelju, 15. juna, u poslijepodnevnim satima došlo je do iznenadnog pomjeranja tla i aktiviranja klizišta, koje je zahvatilo zaglinjeni prostor i dovelo do zatrpavanja bagera. Rukovalac ove mašine brzom intervencijom je evakuisan i zadobio je lakše tjelesne povrede - kazali su iz Rudnika uglja Pljevlja.</p>
<p>Podsjećamo, Portal ETV objavio je jutros tekst nakon što su nam čitaoci kasno sinoć dostavili fotografije sa kopa Potrlica Rudnika uglja Pljevlja gdje se juče dogodio ozbiljan incident kada se etaža obrušila na bager.</p>
<p>Iz Rudnika uglja Pljevlja su, u saopštenju, kazali da je mehanizacija, koja se u tom trenutku nalazila unutar aktivirane mase, pretrpjela materijalnu štetu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 81.8333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fetaza-se-obrusila-na-bager&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Na teren je izašao rudarski inspektor koji će sačiniti zvaničan izvještaj o uzrocima i posljedicama incidenta - ističu u saopštenju.</p>
<p>Napominju da se radovi na otkrivci izvode u otežanim i visokorizičnim uslovima, prvenstveno zbog neposredne blizine postojećeg korita rijeke Ćehotine.</p>
<p>- Zanemarivanjem projekta Ćehotine, u prethodnom periodu dovelo nas je u situaciju da trenutno radimo u zoni visokog rizika, uprkos primjeni svih mjera bezbjednosti - naveli su iz Rudnika uglja Pljevla.</p>
<p>Zato još jednom naglašavaju da je realizacija projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine od suštinskog značaja - kako za bezbjednost radnika i nastavak proizvodnje u Rudniku uglja Pljevlja, tako i za stabilnost snabdijevanja električnom energijom Crne Gore.</p>

Rudnik uglja Pljevlja o incidentu sa bagerom: Došlo do aktiviranja klizišta, rukovalac lakše povrijeđen

<p>Portalu ETV čitaoci su kasno sinoć dostavili fotografije sa kopa Potrlica Rudnika uglja Pljevlja gdje se juče dogodio ozbiljan incident kada se etaža obrušila na bager.</p> <p>Naši čitaoci nijesu imali informacije da li je neko povrijeđen, niti kako je došlo do rušenja etaže. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_b01d0e4530af9106eb7aaf7d08546643fc147252408b8a005b438ac9079c06ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250616060648_b01d0e4530af9106eb7aaf7d08546643fc147252408b8a005b438ac9079c06ad" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Građanski aktivista iz Pljevalja <b>Pavle Čolović </b>objavio je sinoć na svom Fejsbuk profilu ove fotografije, a napisao je da je u odronu zatrpan „jedan od skupljih bagera u Rudniku uglja Pljevlja“, kao i da u trenutku incidenta nije bilo nikoga u bageru niti u blizini odrona. </p> <p>Zbog širenja kopa Potrlica u toku je izmještanje korita rijeke Ćehotine, posao vrijedan više od 20 miliona eura.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_32317b727036879e2c85444184fc8c1b02ec69361f024e5c020ddd1e14a982a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250616060648_32317b727036879e2c85444184fc8c1b02ec69361f024e5c020ddd1e14a982a8" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Ovaj posao dobio je konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor sa Rudnikom su potpisali 23. aprila.</p> <p>Ranije smo objavili da je tender za nadzor radova u koritu Ćehotine, vrijedan pola miliona eura, pao i da je, kako tvrde naši izvori iz Rudnika, „resorno ministarstvo, nezakonito, dalo saglasnost da nadzor privremeno radi tim koji će formirati“ kompanija.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_629a6619ead66e52958044498e50d5a58d07e2e6cce420ea4e64dbad1e6f55ed.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250616060648_629a6619ead66e52958044498e50d5a58d07e2e6cce420ea4e64dbad1e6f55ed" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Portalu ETV iz Rudnika ne odgovaraju na pitanja koja smo im poslali o nadzoru radova i o stanju na radilištu.</p> <p>I sinoć smo im uputili pitanja o okolnostima incdenta na kopu Potrlica.</p> <p>Početkom aprila iz Rudnika je saopšteno da nakon potpisivanja ugovora sa odabranim izvođačem radova ulaze u trku sa vremenom, jer projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine moraju završiti do kraja ove građevinske sezone, „što je duplo manje vremena u odnosu na projektovano“. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250616060648_507a0053c72c3be05593b44c42814422b79277cf2277ce22f4433150d6f7cbc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250616060648_507a0053c72c3be05593b44c42814422b79277cf2277ce22f4433150d6f7cbc6" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Srušena etaža na kopu Potrlice"><figcaption>Srušena etaža na kopu Potrlice<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>U julu prošle godine Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.</p> <p>Posao je trebalo da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om, kao i još dva ukupne vrijednosti 800.000 eura. Iz RUP-a ne odgovraju ni na pitanje zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.</p>

Kaćuša Krsmanović

Etaža se obrušila na bager

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 1,55 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.</p>
<p>U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Tunel Sozina opslužio 1,55 miliona vozila

<p>Hrana i bezalkoholna pića u Crnoj Gori u maju su bili skuplji 4,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.</p>
<p>To govore zvanični podaci, koje je ove sedmice predstavio Monstat.</p>
<p>No, najveći rast odnosi se na oblast zdravlja - proizvodi iz tog djelokruga skuplji su čak 13,5 procenata nego u maju prošle godine.</p>
<p>Slijede restorani i hoteli - tamo su cijene jače za 10,1 odsto.</p>
<p>Uz to, do poskupljenja je došlo i u oblasti rekreacije i kulture (sedam odsto), alkoholnih pića i duvana (6,1 odsto), stanovanja i mjesečnih računa za vodu i struju (6,1), namještaja (5,8)...</p>
<p>Niže cijene u odnosu na prošlu godinu jedino su registrovane kada su u pitanju odjeća i obuća (-1,8) i prevoz (-3,2).</p>

U Crnoj Gori je skoro sve prilično skuplje nego prošle godine: Cijene skočile i do 14 odsto

<p>Ministri iz Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP), kao i iz Albanskog foruma, glasali su za izbor Lazara Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije u još jednom mandatu, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Vijesti su ranije objavile, a mediji prenijeli da ministri iz navedenih partija nijesu glasali za izbor Šćepanovića.</p>
<p>Međutim, kako saznaje Portal ETV, za Šćepanovića su glasali NSD ministri Slaven Radunović i Simonida Kordić, te potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar Vladimir Joković iz SNP-a, te Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj iz Albanskog foruma. Neki od ministara dali su podršku nakon što je sjednica zaključena, a nakon što je on dobio već potreban broj glasova.</p>
<p>Podrška Šćepanoviću data je na Whatsapp grupi Vlade Crne Gore.</p>
<p>Ministarka iz Demokrateke narodne partije Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade iz iste partije nijesu glasali za Šćepanocića, iz razloga što je, kako kažu izvori Portala ETV, sjednica već bila zaključena.</p>

Ministri iz NSD-a, SNP-a i Albanskog foruma glasali za Šćepanovića, DNP nije glasao

<p>Posljednji aplauzi glumcu Momčilu Momu Pićuriću upućeni su na današnjoj komemoraciji u Crnogorskom narodnom pozorištu. Od Momčila su se oprostile kolege i koleginice s kojima je sarađivao tokom duge i uspješne karijere.</p>
<p>Umjetnička direktorica <b>Vesna Vujošević Labović</b> u ime kolektiva Crnogorskog narodnog pozorišta iskazala je zahvalnost prisutnima zbog prilike da odamo počast našem dragom glumcu, doživotnom članu nacionalnog teatra.</p>
<p>- Brojne su uloge koje je Momo ispisao svojim autentičnim rukopisom u pozorištu, na filmu i televiziji, ali je očigledno najdragocjenija ona koju je on vješto, neprimjetno, toplo i plemenito utkao u sve naše živote. Niko tako nije tiho koračao pozorištem, a ostavljao iza sebe neizbrisiv trag. Kolege ga opisuju: “Sjajan glumac, dobar čovjek, tih i nenametljiv, divan prijatelj, najbolji drug, pozorišni striko, zagrljaj podrške, scenski otac, veličanstven čovjek, divan, neponovljiv, ljudina, bard crnogorskog glumišta, onaj kojega iz srca, bez prepreke, baš voliš - kazala je Vujošević-Labović, saopšteno je iz CNP-a.</p>
<p>U ime Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore, prisutnima se obratio reditelj <b>Ivan Marinović.</b></p>
<p>- Njegova pojava bila je jedinstveno filmska. Svi su ga htjeli u svom kadru. Njegovo lice, njegov izraz oplemenili su mnoge filmove. Mnogo je stranih produkcija snimao. I holivudskih, što je krajnji cilj gotovo svakom glumcu, a nikad o tome nije govorio. Momo Pićurić bio je veliki glumac, ali ono u čemu je bio najveći od svih koje sam sreo su dobrotа i ljudskost - rekao je Marinović.</p>
<p>Prisutnima su se obratile i Momčilove kolege iz nacionalnog teatra, <b>Slobodan Marunović</b> i <b>Jadranka Mamić.</b></p>
<p>- Njegova posebna pojava, sa arhetipskim licem Crne Gore iz prošlosti, stamena i visoka kao Lovćen, ozbiljna i nježna u isti mah, mudra, ćutljiva, harizmatična. U njegovim borama bila je neka istorija. U pogledu dubina. U držanju - dostojanstvo. Njegova gluma bila je ogoljena, bez dodvoravanja i bez viška. Njegov odlazak je gubitak koji se ne može zamijeniti - ni u pozorištu, ni u srcu. Bio je patriota u punom smislu te riječi - ne po “mahanju zastavama” nego po vrijednostima koje je živio. Zagovornik građanske Crne Gore, vjerovao je u zemlju gdje raličitosti nijesu prijetnja, već bogatstvo. To je bilo u skladu sa njegovim karakterom i dubokom vjerom u čovjeka, što je bila njegova jedina religija - kazao je Marunović.</p>
<p>Jadranka Mamić je kazala da je imala sreću da ga poznaje duže od 40 godina, da radi i druži se sa njim.</p>
<p>- Kad sam ga upoznala, onako visokog, zamišljenog, surog pogleda – ličio mi je na znamenite crnogorske junake sa slika, a radeći predstave u tada Dječijem, a sada Gradskom pozorištu, otkrila sam Momovu nevjerovatnu duhovitost i toplinu, koja se skrivala iza tog surog pogleda. Ta toplina, jednostavnost i skromnost su osobine koje ću na pomen Moma Pićurića pamiti do kraja života - rekla je Mamić.</p>
<p>Od Moma Pićurića se oprostio i glumac <b>Simo Trebješanin</b>.&nbsp;</p>
<p>- Privilegija je bila biti u tvojoj blizini i imati te za prijatelja. Hvala za svaku šetnju, svaki razgovor, svaki trenutak sa tobom. Puno smo radili zajedno, na probe sam išao da bih se družio sa tobom. U vremenu kad se ljudi trude i sve rade da budu voljeni, ti si radio iz kontre - ništa po tom pitanju nijesi radio, a svi su te voljeli. Neka ti je vječna slava i hvala. Ljudino - rekao je Trebješanin.</p>
<p>U ime porodice, govorio je <b>Ratko Pićurić</b>, dok su na komemoraciji pročitane poruke koje su povodom smrti Moma Pićurića uputili predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>, ministarka kulture i medija <b>dr Tamara Vujović</b>, Kraljevsko pozorište „Zetski dom“, Udruženje glumaca Crne Gore, Crnogorska kinoteka, Filmski centar Crne Gore i reditelj <b>Boris Liješević</b>.</p>
<p>Glumac Momčilo Momo Pićurić preminuo je 11. juna u 79. godini.&nbsp;</p>

Posljednji aplauzi glumcu

<p>Suština perspektive Crne Gore je u neraskidivoj povezanosti između regionalne saradnje i integracije u Evropsku uniju, kao i njenoj ključnoj ulozi u transformaciji regiona, ocijenio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> na plenarnoj sjednici Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Tirani. &nbsp;</p>
<p>- U savremenim uslovima nestabilnosti na geopolitičkoj sceni, ovakav dvostrani pristup omogućava da se naš region čvrsto integriše u evropsku zajednicu vrijednosti, i time da istinski doprinos jačanju uloge i konkurentnosti same Evrope - poručio je predsjednik Milatović, saopšteno je iz njegovog kabineta.</p>
<p>Dodaje se da je Milatović kazao da ambicija zemalja regiona da u narednim godinama pristupe Evropskoj uniji zahtijeva nepokolebljivu regionalnu posvećenost sprovođenju neophodnih reformi.</p>
<p>- Vladavina prava, borba protiv korupcije, unapređenje ljudskih prava i jačanje demokratskih institucija ostaju osnova izgradnje otpornijih demokratija i prosperitetnih društava. Isto tako, zajednički infrastrukturni i projekti koji nas povezuju imaće odlučujući i višedimenzionalni uticaj, podstičući time rastuću ekonomsku aktivnost i čineći našu infrastrukturu ključnim elementom ekonomske i ukupne bezbjednosti. Zato je ovo trenutak da osnažimo političke i ekonomske institucije koje predstavljaju sve građane, i kroz blisku saradnju pretvorimo naš region u prostor blagostanja i prilika za sve naše građane - kazao je Milatović.</p>
<p>Samit SEECP je, kako navode iz Milatovičevog kabineta, najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, koji okuplja 13 zemalja, sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.</p>

Milatović u Tirani: Region čvrsto integrisati u evropsku zajednicu vrijednosti

<p>Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu <i>Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije</i> koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.</p>
<p>Profesorica <b>Olivera Komar </b>sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;</p>
<p>- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.</p>
<p>Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.</p>
<p>- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.</p>
<p>Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring <b>Zlatko Vujović</b> smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.</p>
<p>- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.</p>
<p>Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.</p>
<p>- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.</p>
<p>Komunikolog i psiholog <b>Radoje Cerović</b> ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.</p>
<p>- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović</p>
<p>Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.</p>
<p>- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.</p>
<p>Direktorica Instituta za medije Crne Gore <b>Olivera Nikolić </b>ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.</p>
<p>- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.</p>
<p>Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.</p>
<p>- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta RTCG. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;</p>

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>