<p>Čelni ljudi Elektroprivrede, predsjednik Odbora direktora <b>Milutin Đukanović</b> i izvršni direktor <b>Ivan Bulatović</b> su Ministarstvu energetike dostavili podatke o broju zapošljenih, finansijama i planovima, &nbsp;koje je od njih tražio ministar <b>Admir Šahmanović</b>, saznaje Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Prema našim informacijama, svi podaci biće analizirani u službama ovog resora, nakon čega će analiza biti dostavljena Vladi na verifikovanje.&nbsp;</p>
<p>Kako je već pisao Portal ETV, Šahmanović je ranije uputio listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj tražio da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.</p>
<p>Portal ETV podsjeća da je 1. januara 2021. godine u EPCG bilo zapošljeno ukupno 938 radnika, a 24. marta 2025. godine, broj je bio 1.187. Ovo su podaci koje je u Skupštini Crne Gore, u aprilu iznio ministar Šahmanović, odgovarajući na poslaničko pitanje.</p>
<p>Šahmanović je u nedavnom dopisu od EPCG tražio i Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Tražio je i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar je &nbsp;tražio i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsahmanovic-poslao-listu-zahtjeva-epcg-trazi-da-ne-zaposljavaju-bez-njegovog-znanja-i-da-vazne-odluke-ne-donose-bez-konsultacija-sa-ministarstvom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekonomija

Đukanović i Bulatović poslali Šahmanoviću tražene podatke iz EPCG, on naložio analizu koja će ići Vladi

<p>Za 15 mjeseci u Crnu Goru se iz inostranstva slilo više od milijardu eura kroz doznake — najviše od građana koji rade u inostranstvu, iseljenika i dijaspore i kroz kompenzacije zaposlenima. Prošle godine priliv je iznosio 843,62 miliona eura, a dodatnih 210,8 miliona zabilježeno je u prva tri mjeseca ove godine, što ukupno čini 1.054.420.000 eura.</p> <p>Kako je Portalu ETV saopšteno iz Centralne banke Crne Gore, prema podacima platnog bilansa, ukupan priliv doznaka iz inostranstva u 2024. godini iznosio je 843,62 miliona eura, što predstavlja povećanje od 6,48 odsto u odnosu na 2023.godinu. </p> <p>- Na kompenzacije zaposlenih odnosilo se 379 miliona eura (povećanje od 6,93 odsto na godišnjem nivou), na lične transfere 411,26 miliona eura (povećanje od 5,48 odsto na godišnjem nivou), dok se na ostale tekuće transfere odnosilo 53,36 miliona eura (povećanje od 11,37 odsto na godišnjem nivou) - kazao je za Portal ETV <b>Boris Kilibarda</b>, Direktor Direkcije za platni bilans. </p> <p>Kako je naveo u odgovorima na pitanja Portala ETV, prema preliminarnim podacima, u periodu januar-mart 2025. godine, ukupan priliv doznaka iz inostranstva iznosio je 210,08 miliona eura i veći je za 18,19 miliona eura ili 9,48 odsto u odnosu na priliv ostvaren tokom istog perioda 2024. godine.</p> <p>- Najveći priliv tokom prvog kvartala 2025. godine ostvaren je po osnovu kompenzacija zaposlenih, gdje je zabilježeni priliv iznosio 98,91 milion eura (47,08 odsto ukupnog priliva), što je 8,74 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Priliv po osnovu ličnih transfera iznosio je 97,50 miliona eura (46,41 odsto ukupnog priliva) ili 10,08 odsto više u poređenju sa prvim kvartalom 2024. godine. Na ostale tekuće transfere odnosilo se 13,67 miliona eura ili 6,51 odsto ukupnog priliva doznaka, i veći su za 10,60 odsto u odnosu na uporedni period - naveo je on. </p> <h2>Najveći priliv iz SAD, Italije, Irske, UK…</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602060612_f7abae63f802320c67ed08f2219def71f0f2faff6b766c127e16753367d574d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250602060612_f7abae63f802320c67ed08f2219def71f0f2faff6b766c127e16753367d574d4" data-rendition-name="original" width="1977" height="748" loading="lazy" alt="Tabela Doznake iz inostranstva"><figcaption>Izvor CBCG<span></span></figcaption></figure>  <p>Odgovarajući na pitanje Portala ETV, Kilibarda je kazao da je, prema podacima iz ITRS-a1 (podaci poslovnih banaka), u 2024. godini najveći priliv doznaka zabilježen iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Irske, Ujedinjenog Kraljevstva, Srbije i Njemačke. Ove zemlje zajedno čine 63,61 odsto ukupnog priliva doznaka iz inostranstva evidentiranih kroz ITRS. </p> <p>- Struktura priliva po zemljama ne mijenja se značajno iz godine u godinu. Tako je i tokom prvog kvartala 2025. godine, najveći priliv doznaka zabilježen iz istih zemalja, koje zajedno čine 64,67 odsto ukupnog priliva doznaka iz inostranstva evidentiranih kroz ITRS - naveo je on. </p> <p>Važno je, kako je istakao, napomenuti da se zbog specifičnosti izvora podaci odnose na zemlje iz kojih je izvršeno plaćanje. </p> <p>- Na primjer, ukoliko se transfer vrši putem platne institucije sa sjedištem u Irskoj, u statistici se bilježi da je izvor doznake Irska, iako je početna uplata možda potekla iz druge zemlje. Takođe, geografska struktura nije dostupna za procijenjeni dio ukupnog priliva doznaka koji obuhvata neformalne kanale, poput gotovinskih transfera i zarada pomoraca. Iz tog razloga ne objavljujemo podatke po pojedinačnim zemljama - kazao je Kilibarda za Portal ETV. </p>

Iz inostranstva za 15 mjeseci slilo se više od milijardu eura, najviše iz SAD

<p>Vrijednost dolara prema korpi valuta blago je ojačala ove sedmice, odražavajući blago poboljšanje apetita prema riziku globalnih investitora nakon što je američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> odložio primjenu carina na evropski uvoz.</p>
<p>Odvojeno je i sud presudio da je Tramp prekoračio svoja predjsednička ovlašćenja nametanjem visokih carina trgovisnkim partnerima, prenosi SEEBIZ.</p>
<p>Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,3 odsto na 99,44 bodova, nakon pada od 1,9 odsto u sedmici ranije, pod uticajem sniženja kreditnog rejtinga SAD-a.</p>
<p>Nakon snažno rasta od 1,7 odsto prema dolaru u sedmici ranije, ove nedjelje je euro blago oslabio u odnosu na dolar, 0,11 odsto na 1,1347 USD.</p>
<p>Američka valuta je, nakon prošlosedmičnog pada u odnosu na japansku, ove sedmice nadoknadila dio tih gubitaka, ojačavši jedan odsto na 144,04 JPY.</p>
<p>Kurs američke valute tako je u maju ostvario prvi mjesečni dobitak prema jenu od početka godine, ojačavši oko 0,6 odsto, dok prema euru na mjesečnom nivou nije bilježio veće promjene.</p>
<p>Investitori su uračunali u cijenu imovine vjerovatnost da će američke carine ostati u nekom obliku, čak i sada kad je Trump suočen sa sudskom bitkom oko svojih ovlašćenja da nameće carine ostatku svijeta.</p>
<p>Naime, malo poznati Sud za međunarodnu trgovinu sa sjedištem na Menhetnu presudio je da je Tramp prekoračio ovlaščenja nametanjem sveobuhvatnih carina na uvoz iz zemalja koje prodaju više SAD-u nego što kupuju. Bijela kuća se odmah žalila na tu odluku i cijeli proces bi mogao stići i do Vrhovnog suda.</p>
<p>U međuvremenu, ta odluka je probudila nadu da bi Tramp mogao odustati od najviših carina kojima je prijetio.</p>

Portal ETV

Dolar blago ojačao

<p>Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u aprilu iznosila je 2,37 milijardi eura, što je 7,2 odsto više nego u martu, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).</p>
<p>Od toga je 94,25 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.</p>
<p>U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.</p>
<p>- U aprilu je za 22 radna dana realizovano ukupno 1,32 miliona naloga, od čega 40,16 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu - navodi se u izvještaju CBCG.</p>
<p>Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 59,98 hiljada naloga, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 107,95 miliona eura.</p>
<p>U aprilu je za 11,99 hiljada minuta produkcije bilo tri minuta zastoja u radu sistema, te je njegova raspoloživost bila 99,97 odsto.</p>

Platni promet 2,37 milijardi eura

<p>Prevoz putnika u prvom kvartalu u odnosu na isti period prošle godine bilježi pad u željezničkom, drumskom, lokalnom drumskom i aerodromskom saobraćaju.</p>
<p>Podaci Monstata pokazuju da pad u željezničkom saobraćaju iznosi 12,6 odsto, drumskom 1,9 odsto, lokalnom drumskom 0,8 odsto i kod prevoza putnika na aerodromima 3,2 odsto.</p>
<p>- Prevoz robe u prvom kvartalu u odnosu na uporedni period bilježi u željezničkom saobraćaju pad 4,9 odsto, drumskom 2,2 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 0,2 odsto i kod prevoza robe na aerodromima 11,9 odsto - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Broj pretovarenih tona u lukama, u prvom kvartalu u odnosu na isti prošlogodišnji period je manji 2,1 odsto dok je izmanipulisanih manji osam odsto.</p>
<p>Statističari su rekli da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u prvom kvartalu iznosio 66,59 hiljada što je šest odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal.</p>
<p>- Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u prvom kvartalu iznosio je 7,64 hiljada, što je 4,4 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal - zaključuje se u saopštenju.</p>

Prevoz putnika u padu, najviše u željezničkom

<p>Vladajuća većina je katastrofalnom postupcima u prethodnom periodu i izostankom volje da razgovaraju sa građanima i riješe aktuelni problemi koji uzrokuju konstantne protestne blokade na putnim pravcima ugrozila turističku sezonu i gurnula je u neizvjesnost, istakao je potpredsjednik Građanskog pokreta URA i poslanik u Skupštini Crne Gore<b> Filip Adžić</b>.</p>
<p>Adžić podsjeća da je sve počelo sa Vladinim uvećanjem PDV-a u turizmu sa sedam na 15 odsto, s jasnim ciljem da svoje neplanske rashode i deficit u budžetu pokušaju ublažiti, što će vjerovatno dovesti do nekonkurentnih cijena u odnosu na okruženje, a time i ugroziti turističku privredu.</p>
<p>Adžić konstatuje da su loši potezi nastavljani marifetlucima prilikom raspisivanja tendera za zakup plaža, čime su se privrednici doveli u neizvjesnost, tako što su se očiglednim koruptivnim radnjama odlagali i zaključivali tenderi, zbog čega su brojne plaže i dalje nepripremljene za sezonu, naročito u Ulcinju.</p>
<p>- Vlada Crne Gore nije planski ušla u rekonstrukciju puteva, nije elementarno osposobila komunikacija između gradova, pa tako danas imamo krajnje neprilagođen put uoči turističke sezone na najprometnijem putu u državi, Budva-Tivat, zatim u potpunosti blokiran put Mojkovac- Đurđevića Tara, gdje je selo Dobrilovine, prepoznato mjesto na turističkoj mapi Nacionalnog parka Durmitor, odsječeno od svijeta već pola godine. Uz to, česte su totalne obustave saobraćaja i na putu Berane - Bijelo Polje, zbog rekonstrukcije puta - dodaje Adžić.</p>
<p>Adžić navodi da se, dok su svakodnevne protestne blokade na putevima u državi, u svim regijama, Vlada i premijer <b>Milojko Spajić </b>ponašaju kao da se one ne dešavaju, da ih ne tretiraju ozbiljno i ne pozivaju građane na razgovor u cilju rješavanja problema, iako imamo protestne blokade na putnim pravcima Podgorica - Cetinje, Bar - Ulcinj, Podgorica - Niksic, Nikšić-Šavnik-Žabljak, Kolašin - Mojkovac.&nbsp;</p>
<p>- Uprkos tome što je svakome jasno da će to negativno uticati na turističku i sveukupnu privredu države, uticati na sliku Crne Gore u očima stranaca, još niko iz Vlade nije primio na razgovor nijednog predstavnika građa koji protestuju, već svojom nebrigom i neradom samo podspješuju nastavak i širenje protestnih blokada - kazao je Adžić.</p>
<p>On je dodao da je zato danas u velikoj mjeri ugrožen turizam na cijelom primorju, Žabljaku i Cetinju.</p>
<p>- I dok se sastanci u Vladi na najvišem nivou organizuju isključivo zbog nastavka podjele partijskog kolača, a ne rješavanja akutnih i najhitnijih pitanja u državi, turizmom koji je na izdisaju, svakom građaninu je jasno da aktuelna parlamentarna većina mora što prije da ode - zaključio je Adžić.</p>

Adžić: Vlast preokupirana odbranom fotelja, zaboravila na pripremu turističke sezone

<p>Tunel Sozina je od početka godine opslužio 1,36 miliona vozila.</p>
<p>Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,78 miliona vozila.</p>
<p>U 2023. godini kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, a 2022. godini 3,07 miliona.</p>
<p>Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).</p>
<p>Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.</p>

Kroz Sozinu prošlo 1,36 miliona vozila

<p>Predstojeća turistička sezone mogla bi biti pozitivna, s obzirom na najave rasta prometa putnika na aerodromu Tivat i bookinga kolektivnog smještaja, smatra direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma,<b> Petar Golubović</b>, ali upozorava da je saobraćajna infrastruktura ključni izazov.<br/>
<br/>
- Ono što nam kao destinaciji svakako ne ide u prilog jesu izazovi koji se odnose na saobraćajnu infrastrukturu i radove na različitim putnim pravcima. To će sigurno doprinjeti negativnoj situaciji i značajno većim saobraćajnim gužvama, što će negativno uticati na zadovoljstvo turista, ali i svih nas koji živimo u Crnoj Gori - naveo je Golubović u saopštenju.<br/>
<br/>
On je dodao da vjeruje da će se i ove ljetnje sezone sektor individualnog smještaja naći pred izazovom da popuni sve veće smještajne kapacitete i da je tom segmentu ponude neophodna ozbiljnija organizacija kada su marketinške aktivnosti u pitanju.<br/>
<br/>
- To je jedna u nizu stvari koje u budućnosti moraju dobiti mnogo ozbiljniji pristup svih nadležnih i resornih institucija - kazao je Golubović.<br/>
<br/>
On smatra da je za bolje sagledavanje cjelokupne situacije u turizmu potrebno da se javnosti predoči šira slika koja ukazuje na trendove u turističkoj industriji.<br/>
<br/>
Golubović je kao primjer naveo zvanične podatke European Travel Commisiona (ETC), prema kojima su međunarodna putovanja i broj dolazaka u Evropu u prvom kvartalu ove godine porasli 4,9 odsto u odnosu na isti period prošle, dok je broj noćenja bio 2,2 odsto veći.<br/>
<br/>
On je naveo da je u Crnoj Gori u prvom kvartalu zabilježen rast broja dolazaka stranih turista od 3,54 odsto u odnosu na uporedni period, dok je broj ostvarenih noćenja stranih turista manji 10,1 odsto.<br/>
<br/>
- To nam govori da kao država pratimo trend povećanja međunarodnih turističkih kretanja, ali nameće takođe i logično pitanje odakle takav disbalans i nelogičnost, da imamo povećan broj dolazaka, a značajan pad broja ostvarenih noćenja - saopštio je Golubović.<br/>
<br/>
On smatra da je neophodno detaljno i oprezno analizirati stastističke podatke koji se odnose na turizam, jer je dokazano da su 2023. godine u zvaničnu statistiku ušli i državljani Rusije i Ukrajine koji su u Crnu Goru izbjegli/migrirali usljed ratnih dešavanja.<br/>
<br/>
- Zbog toga često tu godinu ironično nazivam i godinom „izbjegličkog turizma“ u našoj zemlji. Isti ti ljudi su tokom prošle godine intenzivno napuštali Crnu Goru i selili se iz nje, zahvaljući čemu je zvanična statistika pokazivala pad od 800 hiljada ostvarenih noćenja - objasnio je Golubović.<br/>
<br/>
On je rekao da su ruski državljani prošle godine ostvarili 48,66 hiljada dolazaka manje i pad noćenja od skoro milion u odnosu na 2023. godinu.<br/>
<br/>
- S tim u vezi, treba istaći da su državljani Rusije upravo ti koji kreiraju disbalans turističke statistike i u ovoj godini i da su prvom kvartalu ostvarili čak 115,68 hiljada noćenje manje u odnosu na uporedni period. Taj pad je dominantno prisutan u individualnom, odnosno privatnom smještaju i iznosi čak 114,33 hiljade noćenja manje - kazao je Golubović.<br/>
<br/>
On smatra da se, imajući u vidu te činjenice, ne može govoriti o trendu pada industrije turizma u Crnoj Gori u posljednje dvije godine.<br/>
<br/>
- Ne možemo pričati o trendu pada, jer izuzimanjem iz zvanične turističke statistike državljana Rusije, imamo skroz drugačiju sliku. U prilog tome govore i drugi zvanični podaci koji se odnose na povećan broj putnika na graničnim prelazima, značajno veći broj posjetilaca u Nacionalnimm parkovima u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na prošlu, kao i veći broj putnika koje su opslužili naši aerodromi - saopštio je Golubović.<br/>
<br/>
On je kazao da se struktura gostiju koji posjećuju Crnu Goru izmijenila, da se vanevropsko emitivno tržište dobro animiralo, te da je rast sa tog tržišta u prvom kvartalu bio čak 60,6 odsto. Najznačajniji rast sa tog tržišta bilježe gosti iz Kine i Izraela.<br/>
<br/>
- Potrebno je obratiti posebnu pažnju na pad broja dolazaka sa nama veoma značajnih tržišta zapadne Evrope i Skandinavije - upozorio je Golubović.<br/>
<br/>
Kada je riječ o prihodima, ukoliko se analiziraju podaci Centralne banke (CBCG), uočava se da je rast prihoda od turizma u prvom kvartalu 2023. godine drastično uvećan u odnosu na uporedni period svih prethodnih godina.<br/>
<br/>
- U odnosu na rekordnu 2019. godinu veći je za čak 150 odsto. Taj naprasni rast turističkog prihoda očigledno je u direktnoj korelaciji sa dolaskom ruskih i ukrajinskih imigranata koji su u Crnoj Gori našli privremeno boravište bježeći od rata - objasnio je Golubović.<br/>
<br/>
Njihovim odlaskom se, kako je kazao, bilježi pad broja dolazaka i noćenja u zvaničnoj turističkoj statistici, a samim tim i prihoda od turizma u prošloj godini, što se preliva i na ovu.</p>

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

<p>Nakon što su propali tenderi za remont trajekata “Grbalj”, “Teodo” i ”Perast”, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je nove iste vrijetnosti - oko 800.000 eura.</p>
<p>Ponude brodogradilišta iz Bijele “Adriatik 42” i dva hrvatska “Punat i “Lošinjska plovidba” pristigne na prethodne javne oglase iz Morskog dobra su proglasili nesipravnim.&nbsp;</p>
<p>Iz te kompanije nedavno su rekli da će trajekt “Teodo” doći na red za remont tek u septembru, a da će “Perast” pokušati sami da pripreme.</p>
<p>Ipak, uvjeravaju da zbog kašnjenja remonta neće biti zastoja na trajektnom prelazu, navodeći da je servisirano i u funkciji pet trajekata: ”Igalo“, ”Ruka pravde”, ”30. avgust”, “Kamenari” i “Lepetane”.</p>
<h2>Servis pogona i motora "težak" 360.000</h2>
<p>Najviše novca predviđeno je za remont "Grblja" - 360.000 eura bez PDV-a čija opravka, kako je ranije rekao rukovodilac trajektne linije Morskog dobra, kapetan <b>Aleksandar Crvenko</b>, može biti izvedena jedino u dva brodogradilišta - Bijela i Mali Lošinj.</p>
<p>Za "Grbalj" predstoji servisiranje pogona i motora, koje se radi svakih sedam godina. Generalni servis oba motora Cummins KTA19 M3 treba da bude obavljeno po propisanim standardima ovlašćenog servisera/distributera.</p>
<p>Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, "Grbalj" će, pored ostalog, proći servis hidrauličnih pumpi, zamjenu cijevi, kontrolu ležajeva, mjerenje otpora izolacije, kontrolu manica za podizanje i spuštanje rampi i otklanjanje nedostataka... Vršiće se provjera elektronike upravljačke jedinice, zamjena filtera/odvlaživača vazduha na tanku podmazivanja, provjera stanja propelera, zamjena zglobova, provjere kanala za podmazivanje, balansiranje i montaža...</p>
<p>Ponude se podnose do 30. juna, kada će biti organizovano i njihovo otvaranje.</p>
<h2>Odlazak na suvi dok</h2>
<p>Svake dvije godine brodovi moraju da idu na suvi dok, da bi se provjerio donji dio, odnosno, trup broda. To su osnovne stvari koje treba da budu obavljene za trajekte "Teodo" i "Perast".</p>
<p>Za servisiranje trajekta "Teodo" biće izdvojeno 149.000 eura bez PDV-a. Pored ostalog, planirani su bojenje imena broda, gaznih marki, luke upisa i opstalih oznaka, montaža i kontrola propelera, kontrola pada i loma spoja propelerne osovine i kopče, kontrola i mjerenje ležajeva osovinskog voda, čišćenje ležajeva i rashladnih kanala, montaža kompletnog sklopa kormila, ispumpavanje zauljanih voda, intervencije na glavnom motoru, servis protivpožarnih pumpi u mašinskom prostoru, otvaranje pumpe, zamjena ležajeva, zamjena čaura...</p>
<p>Najmanje novca biće potrebno za remont "Perasta" - &nbsp;70.000 eura bez PDV-a. U servis se, pored ostalog, ubraja uklanjanje korozije, demontaža i montaža guma na bokovima broda, montaža i kontrola propelera, čišćenje i poliranje osovina, montaža kompletnog sklopa kormila, nabavka i ugradnja rasprskača glavnog motora, zamjena oštećenih ležajeva ukoliko bude potrebna...</p>
<p>Ponude za remont "Perasta" podnose se do 12. juna, a za "Teoda" do 16. juna kada će biti i otvorene.</p>

Tamara Klikovac

Nova šansa za remont tri trajekta, u Morskom dobru uvjeravaju da neće biti zastoja

<p>Barska plovidba ove sedmice uplatila je 150 hiljada eura Crnogorskoj plovidbi, koje je kompanija iz Kotora iskoristila za uplatu polovine zaostale zarade pomorcima na svoja dva broda. Ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji koji je odobrilo Ministarstvo pomorstva, a prihvatile skupštine akcionara Barske i Crnogorske plovidbe, daje se nova šansa našim brodarskim kompanijama, koju moraju iskoristiti, smatra direktor Barske plovidbe <b>Boris Mihajlović</b>.</p>
<p>Brodovi 21. maj i Kotor Crnogorske plovidbe kupljeni su 2012. a brodovi Bar i Budva, Barske plovidbe, 2014. Kao model poslovanja obje kompanije u većinskom državnom vlasništvu odabran je, najlakši, a najmanje profitabilni, vremenski najam plovila.</p>
<p>Crnogorskoj plovidbi država je više puta iz budžeta opredijelila novac za plaćanje rate kredita uzetog za nabavku dva prekookeanska broda. Kredit je otplaćen ove godine, a brodarska kompanija iz Kotora državi je ostala dužna ukupno 37 miliona eura. Slično je i sa brodarskom kompanijom iz Bara koja je, doduše revnosnije izmirivala kreditne obaveze, prema kineskoj EXIM banci, pa je državi do sada ostala dužna oko devet miliona eura. Ovo je rekapitulacija poslovanja naših brodara. Država želi da sačuva brodove koji viju crnogorsku zastavu - smatra direktor Braske plovidbe Boris Mihajlović. Poručuje za Radio Crne Gore da se šansa mora iskoristiti.</p>
<p>- Ne smatram da imamo preveliku argumentaciju, ni jedni ni drugi, da bi se bunili. Znači, ako neko može da nas ugasi, ima sve elemente. A on nas ne gasi nego nam daje novu šansu. Smatram da je to pozitivan iskorak - rekao je Mihajlović.</p>
<p>Sada se Barska plovidba koja je u znatno povoljnijoj finansijskoj situaciji, ugovorom o poslovno tehničkoj saradnji, koji je predložilo Ministarstvo pomorsta, obavezala da firmi iz Kotora, kojoj je prijetio skori stečaj, do kraja ove godine uplati do milion eura.</p>
<p>- Mi smo već u ponedjeljak izmirili određenu prvu tranšu koja bi iznosila 150 hiljada eura i to smo prenijeli kolegama iz Crnogorske plovidbe. Oni su izmirili pola zaostale plate prema pomorcima. Računamo sa uplatom od novog unajmitelja koju očekujemo u ponedjeljak, da će se izmiriti ostatak što se tiče zaostale zarade i da ćemo u kontinuitetu tokom juna zajedničkim naporima iz neke dodatne naše uplate i redovne najamnine, da ćemo postići da 1. jula ne bude zaostatka u zaradama svim mornarima u Crnogorskoj plovidbi i da onda od 3. jula kako i kod naše Barske plovidbe tako i Crnogorske plovidbe, nemaju mornari zaostale zarade i izbjegnemo sve ove nemile situacije od prije nekoliko mjeseci koje su izazvale prijave ITF-u. Mislim da ćemo i do kraja avgusta svesti i obaveze prema svim ostalim dobavljačima na nulu - dodao je Mihajlović.</p>
<p>Nedavno su zaključeni novi povoljniji ugovori o najmu dva broda Crnogorske plovidbe. 21. maj zarađivaće dnevno 8750, a Kotor 8450 dolara. To je na mjesečnom nivou više za skoro 70 hiljada eura, od prihoda koji su do sada generisala ta dva plovila. Izazov je tehnička ispravnost oba broda, tvrdi Mihajlović. Najavljuje da će se inostrani inspektori u prvoj narednoj luci ukrcati na brodove Crnogorske plovidbe.</p>
<p>- Imamo određene informacije da neki rezervni djelovi nijesu najboljeg kvaliteta koji su stavljani u prethodnom periodu. Tako da to sve moramo da sagledamo i da bismo na osnovu toga donijeli odgovarajuće odluke i investirali dio novca da se ti brodovi dovedu u stanje kako ih zaslužuju obzirom da je to državna imovina i ogledalo države Crne Gore. Tako da nipošto više ne smijemo da dolazimo u situaciju da u svakoj drugoj luci ima neka vrsta problema - rekao je Mihajlović.</p>
<p>Mihajlović ističe i da će se analizirati svi aspekti poslovanja, od primjera radi nabavke goriva, rezervnih djelova; optimizovati troškovi, kako bi se u narednom periodu pokušala stabilizovati finansijska situacija u obje brodarske kompanije. Misli da bez podrobne analize, koja bi potvrdila isplativost investicije, nije realno očekivati da država bude garant za nabavku novih plovila, iako je optimalni radni vijek četiri crnogorska teretna broda orjentaciono još pet odnosno sedam godina.</p>

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

<p>Iako je Upravni sud Crne Gore u petak poništio odluku Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije kojom je<b> Jelena Perović</b> razriješena sa mjesta direktorice ASK-a, njoj jutros nije omogućeno da uđe u tu instituciju.</p>
<p>Perović je u &nbsp;ASK došla u pratnji njenog advokata <b>NIkole Martinovića</b>, a osoba koja se pojavila na vratima i onemogućila ulazak je to "pravdala" navodniim ugrožavanjem sindikalnih prava zapošljenih u Agenciji od strane Perović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Sa druge strane, <b>Dušan Drakić </b>je danas u jutarnjem programu Prve TV, nakon donešene odluke Upravnog suda, lažno predstavljen kao direktor ove institucije.</p>
<p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p>
<p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p>
<p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p>
<p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

(VIDEO) Jeleni Perović onemogućeno da uđe u ASK

<p>Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku <b>Aleksa Bečić </b>pozvao je ministre iz njegove Demokratske Crne Gore da u svojim resorima, kako je kazao, bez izuzetka i odlaganja sprovedu detaljan veting svakog pojedinca „koji ima pristup moći, podacima i državnoj odgovornosti“.</p>
<p>On je kazao da je „pored odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i sistemske korupcije“, jedan od najvažnijih i najosjetljivijih poslova ove vlasti sveobuhvatan veting u Upravi policije, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vojsci Crne Gore i pravosuđu.</p>
<p>- Snaga države se ogleda u stepenu integriteta onih na kojima ona počiva. Zato onaj ko drži pušku, ko vodi istragu, ko donosi presudu i ko raspolaže tajnim dokumentima mora imati neupitnu moralnost, stabilnost, hrabrost i obavezu isključivo prema državi i njenim institucijama – naveo je Bečić u saopštenju.</p>
<p>Dodao je kako vjeruje da će se izborom novog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore otvoriti „dugočekani proces vetinga u sektoru odbrane“, koji, kako je kazao, bez novog načelnika nije bio moguć.&nbsp;</p>
<p>- Taj proces ne smije više da čeka. Vojska mora pripadati državi, ne lobijima, ne podjelama, ne inerciji bivšeg sistema – poručio je Bečić.</p>

Bečić pozvao svoje ministre da sprovedu veting u svojim resorima

<p>Iz Auto-moto saveza Crne Gore saopštili su da su vremenski uslovi povoljni za vožnju, ali upozoravaju na oprez, posebno na dionicama gdje je izmijenjen režim saobraćaja zbog radova. Intenzitet saobraćaja je umjeren, a u prethodna 24 sata evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže, a četiri osobe lakše povrijeđeno.</p>
<p><b>Potpune obustave saobraćaja</b></p>
<ul>
  <li><b>R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(mjesto Sokolovina)</b>: totalna obustava za sve vrste vozila zbog odrona &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;i sanacije kritične tačke.</li>
  <li><b>M-2 Ribarevine–Poda i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Poda–Berane</b>: od 5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;maja do 15. juna, obustave u terminima 09–12h i 14–17h.</li>
  <li><b>M-3 Plužine–Jasenovo Polje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Zaborje)</b>: &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;obustava svakog dana osim nedjelje, od 10–12h i 13–15h.</li>
  <li><b>M-1 Krtolska raskrsnica–Budva &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(tunel i galerija Mogren)</b>: od 26. maja do 5. juna, totalna obustava od &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;23–05h.</li>
  <li><b>R-29 Bar–Kamenički most–Krute</b>: do 30. juna, obustave od &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;08–11h i 13–16h.</li>
  <li><b>R-19 Mateševo–Andrijevica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(prevoj Trešnjevik)</b>: do 26. juna, obustave od 08–11h i 13–16h.</li>
</ul>
<p><b>Naizmjenično saobraćanje i povremene obustave</b></p>
<ul>
  <li><b>Berane–Kolašin &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(Lubnice–Jezerine)</b>: do 6. juna, naizmjenično odvijanje i povremene &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;obustave do 15 minuta u terminu 07–19h.</li>
  <li><b>M-6 Pljevlja–Đurđevića Tara</b>: režim saobraćaja promijenjen &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sa dvosmjernog na jednosmjerni.</li>
  <li><b>M-2 Lepenac–Ribarevine</b>: do 15. juna, naizmjenično &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;odvijanje i povremene obustave do 30 minuta.</li>
  <li><b>Autoput</b>: do 10. juna, mjestimična i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;kratkotrajna zatvaranja jedne trake na mostovima.</li>
  <li><b>Nikšić–Vilusi (Autobaza)</b>: jednosmjerno odvijanje zbog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;rekonstrukcije mosta.</li>
  <li><b>Više lokacija u blizini škola i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;raskrsnica</b>: do &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;15. juna izmjene režima i povremene obustave do 15 minuta zbog radova na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bezbjednosti pješaka i signalizaciji (OŠ u Baru, Beranama, Bijelom Polju, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Danilovgradu, Plavu, Pljevljima, Šavniku, Kolašinu, kao i raskrsnice u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ulcinju, Vilusima, Beranama, Murinu, Andrijevici i Rožajama).</li>
</ul>
<p><b>Zabrane za teretna i specijalna vozila tokom ljetnje sezone</b></p>
<p><b>Teretna vozila preko 7,5 tona:</b></p>
<ul>
  <li><b>Od 15. juna do 15. septembra</b>, zabrana od 17–22h na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;putevima:
    <ul>
      <li>M-1: GP Debeli &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;brijeg–Ulcinj–GP Sukobin</li>
      <li>M-2: Podgorica–Petrovac i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Podgorica–Kolašin</li>
      <li>M-10: Podgorica–Cetinje–Budva</li>
    </ul>
  </li>
  <li><b>Od 9. maja do 15. septembra</b>, zabrana svakog dana od 07–22h &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;na:
    <ul>
      <li>R-1: Kotor–Krstac</li>
      <li>R-29: Bar–Krute</li>
    </ul>
  </li>
</ul>
<p><b>Autobusi kategorije M2 i M3 i kamp vozila:</b></p>
<ul>
  <li><b>Zabrana u oba smjera, svakog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;dana od 00–24h</b> na:
    <ul>
      <li>R-1: Krstac–Trojica (smjer &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Njeguši–Kotor)</li>
      <li>R-29: Bar–Krute (osim gradskog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;prevoza)</li>
      <li>R-25.1: Medjuvršje–Lovćen &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(parking do Mauzoleja)</li>
    </ul>
  </li>
</ul>
<p>Zabrane se ne odnose na vozila s pravom prvenstva, pomoć na putu, prevoz kvarljive robe, opasne materije na dionici M-1 (Debeli Brijeg–Lipci), kao ni vozila za održavanje puteva i instalacija.</p>
<p>&nbsp;</p>

Više obustava i izmjena režima saobraćaja širom Crne Gore

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona <b>Bojana Jovanovića</b>, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova <b>Milića Blažanovića</b> u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine.</p> <p> Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen.</p> <p>- Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu.</p> <p>Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski <b>Vasilije Kačavenda</b>, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine.</p> <p>U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. </p> <p>U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... </p> <p>I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen.</p> <p>Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. </p> <p>Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. </p> <p>U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski <b>Jovan</b> odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?!</p> <p>Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji <b>Amfilohije Radović </b>i aktuelni mitropolit <b>Joanikije Mićović</b>.<b> </b></p> <p>- ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović<span>(Photo: UGC)</span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. </p> <p>Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu.</p> <p>Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.</p> <p>- Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović.</p> <p>Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama. </p>

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

<p>Dio zapošljenih u Domu zdravlja u Herceg Novom predao je tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivične prijave protiv <b>Dragane Knežević</b> - bivše direktorice, ali i aktuelne <b>Vesne Kovač</b>, tereteći ih za zloupotrebu položaja, nanošenje štete zdravstvenoj ustanovi, ali i radnicima, saznaje Portal ETV.</p>
<p>U prijavi, u koju je Portal ETV imao uvid, oni navode da je bivša direktorica Dragana Knežević pravila fiktivne ugovore za pojedince, donosila rješenja bez potrebne saglasnosti Ministarstva zdravlja, da je sebi lažno upisala dopunski rad, omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenima, ali i da je kontinuirano zlostavljala, prijetila i zastrašivala neke radnike...</p>
<p>U toku 2024. godine dr Knežević je sa pozicije direktorice, prema njihovim riječima, kontinuirano zlostavljala dvoje zapošljenih izjavljujući da bi „uzela pištolj da ih pobije“.</p>
<p>- A posebno svoje zlostavljanje nastavlja nad jednom zaposlenom kojoj uz prijetnje stalnog otkaza primorava da obavlja poslove čistačice - navodi se u prijavi.</p>
<p>Zapošljeni tvrde i da se Knežević, zajedno sa sekretaricom, služila spletkama, podmetanjem i skrivanjem dokumentacije.</p>
<p>- A posebno prema ovim zaposlenima. Prijetnje i pritisci se inteziviraju u periodu od 10.10.2024 godine kada uz pomoć sekretara <b>A.P.</b> falsifikuju potpis (pomenute zaposlene) na dostavnici dokumenta kako bi prikazali da je ista dokument primila. Prijavljuje je inspekcijskim službama, a u toku kontrole ne predaju cjelokupnu dokumentaciju zaposlene kako bi inspekcijska služba donijela zaklučak po njih povoljan - ističu zapošljeni u prijavi ODT-u.</p>
<p>Oni tvrde da je ta zaposlena zbog prijetnji i pritisaka bila primorana da zatraži ljekarsku pomoć u više navrata.</p>
<p>- Primoravana je na rad van medicinske struke u nehumanim uslovima, a na kraju je prijetnja ostvarena - te je ista dobila otkaz ugovora o radu - dodali su oni uz napomenu da je Knežević određenim radnicima i prijetila da će „sve kadrove bivšeg direktora ukloniti sa posla, kao što su i njega“.</p>
<h2>NEZAKONITI UGOVOR SA PRIVATNOM USTANOVOM</h2>
<p>Uz to, oni ističu da sumnjaju da je Knežević 19. aprila prošle godine zloupotrijebila položaj tako što je potpisala ugovor sa privatnom zdravstvenom ustanovom „Stojović“ i to bez saglasnosti Ministarstva zdravlja. Cijene da se tim ugovorom korist pribavlja za privatnu ustanovu „Stojović“, a da predstavlja štetu za Dom zdravlja u Herceg Novom.</p>
<p>- „Stojović“ je privatna ustanova koja pored specifičnih pregleda izdaje i ljekarska uvjerenja. Kako bi ista mogla da nastavi i zakonito posluje potrebno je da se uklopi u propisane zdravstvene normative - a to bi značilo posjedovanje rengen aparata kao i osposobljenog medicinskog kadra. Imajući u vidu da je osnovni prihod JZU Dom Zdravlja Herceg Novi upravo od izdavanja ljekarskih uvjerenja - ostaje pitanje motiva potpisivanja ovog ugovora kojim se privatnoj ambulanti „Stojović“ izdaje Rengen aparat i ustupa medicinski kadar - cijeni dio radnika novljanskog Doma zdravlja.</p>
<p>Oni su decidni da je tako direktnom konkurentu omogućen zakonit rad uz simboličnu naknadu. Ovim ugovorom se, kako su naveli u obrazloženju prijave, privatnoj ustanovi izdaje državna imovina i ustupa državni kadar bez saglasnosti resornog Ministarstva.</p>
<h2>ZAPOŠLJAVANJE NA POPUNJENA MJESTA</h2>
<p>U prijavi protiv Knežević, u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je angažovala više osoba - iako za tim nije bilo potrebe pošto su radna mjesta već bila popunjena. Dodaju i da je licima koja su bila u radnom odnosu obezbijedila potpisivanje dodatnih ugovora - iako se time nijesu bavili.</p>
<p>- Na taj način je potpisivanjem ugovora sa sljedećim licima njima pribavila korist, a ustanovi nanijela štetu: Ugovor penzionisanom 2023. na mjesto pravnika - iako je vazećom sistematizacijom to mjesto popunjeno i poslove sekretara obavlja A.P; Ugovor penzionisanom - energetska efikasnost koji obavlja poslove šefa tehničke službe iako to mjesto pokriva već jedan stalno zaposleni; Dodatni fiktivni ugovor stalno zaposlenom na mjestu kućnog majstora - obavlja poslove upravljanja kotlarnicom bez položenog sertifikata. Njegova plata iznosi po više osnova 1.400 eura, što je u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o radu i Granskim ugovorom - ističu zapošljeni.</p>
<p>Kažu i da je jednoj radnici omogućeno primanje naknade od 500 eura za poslove koje ona ne obavlja.</p>
<p>- Ta praksa je bila prisutna i u prošlim memadžmentima gdje je ista primala naknadu za javne nabavke od 380 eura po dva osnova - što je u potpunosti suprotno Zakonu o radu i Granskom ugovoru - navode zapošljeni u prijavi uz napomenu da se sklapanjem štetnih ili fiktivnih ugovora čini bespotrebna šteta u iznosu od više desetina hiljada eura.</p>
<p>Dalje ističu da jedna penzionisana medicinska sestra po ugovoru obavlja poslove apotekarskog poslovanja - što je, cijene oni, u potpunosti suprotno sa zakonom. Kažu da stalno zapošljena na mjestu spremačice, po raznim osnovama, ima zaradu od 900 eura.</p>
<p>- Što je u suprotnosti sa Zakonom o radu o podzakonskim aktima - dodali su u prijavi.</p>
<p>Za navedene ugovore, prema njihovim tvrdnjama, ne postoji izvještaj o obavljenom poslu.</p>
<p>- Što bi prestavljao osnov isplate. Isti su zaključeni bez saglasnosti Ministarstva zdravlja - ističu zapošljeni.</p>
<h2>ZIMNICA BEZ SAGLASNOSTI</h2>
<p>Dalje navode da je Knežević u decembru 2024. donijela odluku o isplati zimnice zapošljenima bez saglasnosti Ministarstva zdravlja i finansijske potvrde Ministarstva finansija.</p>
<p>- Što je u potpunosti suprotno sa čl. 26 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost koji decidno obavezuje na ove radnje - čime je oštetila budžet Doma zdravlja za više od 20.000 eura - ističe se u prijavi.</p>
<h2>DOPISIVANJE RADNIH SATI</h2>
<p>Kažu i da je Knežević omogućila neistinito evidentiranje radnih sati zaposlenih.</p>
<p>- A posebno zaposlenih sa pedijatrije i opšte medicine gdje im se dopisuje određen broj sati iako isti nikad nije odrađen - što se može vidjeti iz rasporeda radnog vremena - dodaju oni.</p>
<p>Kažu i da je jednoj medicinskoj sestri omogućila vođenje apoteke, naručivanje ljekova iako ona nije farmaceutski tehničar i nema iskustva u toj oblasti.</p>
<p>- Istoj je omogućila poziciju glavne sestre iako nema kvalifikaciju priznatu od nadležnih organa. Sve u isto vrijeme dok se iskusni farmaceut otpušta - naglasili su u prijavi.</p>
<h2>„POČEĆU DA PRIČAM“</h2>
<p>U prijavi navode i da je Knežević, bez saglasnosti Ministarstva, zakonskom zastupniku dala punomoćje o priznavanju tužbenog zahtjeva jedne radnice bez vođenja parnice.</p>
<p>- Čime joj je omogućila uspjeh u sporu i pričinila korist, a oštetila Dom zdravlja - dodaju zapošljeni.</p>
<p>Ta radnica je, prema njihovim tvrdnjama, nakon smjene menadžmenta na sastanku sa Knežević i sekretaricom rekla: „ili me vratite ili ću početi da pričam“.</p>
<p>- Nakon čega je uslijedilo priznavanje tužbenog zahtjeva iste i isplata iz sredstava DZ - navode zapošljeni.</p>
<p>Kažu i da je Knežević bez saglasnosti Ministarstva sebi dodjelila dopunski rad u pedijatriskoj ambulanti - iako to nikad nije radila.</p>
<p>- Nema izvještaja o učinjenim pregledima. Time je učinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 KZCG ili drugo krivično djelo za koje se preduzima gonjenje po službenoj dužnosti - cijene radnici novljanskog Doma zdravlja.</p>
<h2>TVRDE DA JE KOVAČ NEOVLAŠĆENO PEČATIRALA</h2>
<p>U prijavi u koju je Portal ETV imao u uvid, zapošljeni navode da je aktuelna v.d. direktorice Kovač tokom 2024. godine u svojstvu medicinskog direktora naložila doktorici medicine rada <b>Aleksandri Kulundžić</b> da joj ustupi svoj službeni pečat dok je bila na godišnjem odmoru.</p>
<p>- Te je, iako to nema pravo, pečat dr Kulundžić upotrebljavala stavljajući ga na izdata ljekarska uvjerenja za vrijeme dok je doktorica koja je zaista vlasnik pečata nalazila na godišnjem odmoru ili bolovanju - navode zapošljeni u prijavi.</p>
<p>Cijene da je Kovač time zloupotrijebila položaj.</p>
<p>Svoje tvrdnje su obrazložili činjenicom da pravo na izdavanje ljekarskih uvjerenja pripada isključivo doktoru medicine rada i ljekaru sportske medicine.</p>
<p>- Kako Dom zdravlja HN u vrijeme izvršenja djela posjeduje jednog takvog ljekara, ljekarska uvjerenja ne može potpisati i izdati niko drugi u njegovom odsustvu. Dr Kovač je ljekar opšte prakse te nije mogla mijenjati, izdavati, potpisivati ili koristiti tuđi pečat radi izdavanja ljekarskog uvjerenja - navode oni.</p>
<p>Smatraju da je Kovač tako izmijenila ili krivotvorila službenu ispravu unoseći neistinite podatke, te svojim potpisom omogućila korišćenje tuđeg pečata i pravljenje isprave neistinitog sadržaja.</p>
<p>Zapošljeni su naglasili da od državnog tužioca očekuju da: pribavi rješenje o godišnjem odmoru za dr Kolundžić i sasluša je, da pregleda protokol izdatih ljekarskih uvjerenja za vrijeme njenog odsustva, pribavi kopije ljekarskih uvjerenja i utvrdi čiji se pečat i potpis na njima nalaze.</p>
<p>- Jasno je da je cilj opisanih radnji upravo bio da se zloupotrebom službenog položaja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom korist - a na štetu ustanove kojom rukovodi, čime je počinila кrivično djelo za koje se može izreći jedna godina zatvora ili teža kazna - dodaje se u prijavi.</p>
<p>Oni traže da se sprovedu istražne radnje i inicira krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja ili nekog drugog krivičnog djela.</p>
<p>Kovač je za v.d. direktorice postavljena 3. aprila ove godine. Do promjene menadžera u ovoj zdravstvenoj ustanovi došlo je po sili zakona - jer je dr Dragana Knežević stekla uslov za odlazak u penziju, pa je Ministarstvo zdravlja na tu poziciju u v.d. mandatu imenovalo Vesnu Kovač.</p>

Zapošljeni u novljanskom DZ tvrde da je Knežević neke zlostavljala, mobingovala, prijetila, a pojedinima pravila fiktivne ugovore i druge benefite

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Đukanović i Bulatović poslali Šahmanoviću tražene podatke iz EPCG, on naložio analizu koja će ići Vladi

Iz inostranstva za 15 mjeseci slilo se više od milijardu eura, najviše iz SAD

Dolar blago ojačao

Platni promet 2,37 milijardi eura

Prevoz putnika u padu, najviše u željezničkom

Adžić: Vlast preokupirana odbranom fotelja, zaboravila na pripremu turističke sezone

Kroz Sozinu prošlo 1,36 miliona vozila

Golubović: Saobraćajna infrastruktura ključni izazov za sezonu

Nova šansa za remont tri trajekta, u Morskom dobru uvjeravaju da neće biti zastoja

Crnogorskoj plovidbi 150.000 eura: Pomorci dobijaju zaostale zarade

(VIDEO) Jeleni Perović onemogućeno da uđe u ASK

Bečić pozvao svoje ministre da sprovedu veting u svojim resorima

Đukanović i Bulatović poslali Šahmanoviću tražene podatke iz EPCG, on naložio analizu koja će ići Vladi

Više obustava i izmjena režima saobraćaja širom Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO