<article>Bojkot trgovina koji je, uz stanovito „sponzorstvo“ Vlade i Pokreta Evropa sad iz čijih redova dolazi i premijer Milojko Spajić, održan u petak 31. januara, rezultirao je padom prometa u pet najvećih trgovinskih lanaca od 56,14 odsto u odnosu na prethodni petak.Prema podacima Poreske uprave, koje su dostavili Danu, najveći pad prometa zabilježen je u sjevernoj regiji i iznosio je 61,4 odsto, potom u centralnoj gdje je zabilježen pad od 57,89 odsto, dok je u južnoj promet bio slabiji za 52,20.Podaci Poreske uprave odnose se na trgovačke lance „Voli trade“, „Hard Discount Laković“, „Idea-CG“, „Domaća trgovina“ i „Megapromet“. Kako navode iz PU, ukupan promet u navedenim trgovinskim lancima u petak, 24. januara, bio je 2.790.909.31 eura, dok je tokom bojkota bio 1.224.172.09 eura, što znači da je država izgubila oko 270.000 eura prihoda od poreza na dodatu vrijednost.<figure><amp-img width="1171" height="272" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203110240_6b37d4474c7ae63365908274e29ea6db5c9e97587a903fc308d5f0f88629e6be.jpg"></amp-img></figure></article>

Bojkot trgovina koji je, uz stanovito „sponzorstvo“ Vlade i Pokreta Evropa sad iz čijih redova dolazi i premijer Milojko Spajić, održan u petak 31. januara, rezultirao je padom prometa u pet najvećih trgovinskih lanaca od 56,14 odsto u odnosu na prethodni petak. Prema podacima Poreske uprave, koje su dostavili Danu, najveći pad prometa zabilježen je u sjevernoj regiji i iznosio je 61,4 odsto, potom u centralnoj gdje je zabilježen pad od 57,89 odsto, dok je u južnoj promet bio slabiji za 52,20. Podaci Poreske uprave odnose se na trgovačke lance „Voli trade“, „Hard Discount Laković“, „Idea-CG“, „Domaća trgovina“ i „Megapromet“.&nbsp; Kako navode iz PU, ukupan promet u navedenim trgovinskim lancima u petak, 24. januara, bio je 2.790.909.31 eura, dok je tokom bojkota bio 1.224.172.09 eura, što znači da je država izgubila oko 270.000 eura prihoda od poreza na dodatu vrijednost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203110240_6b37d4474c7ae63365908274e29ea6db5c9e97587a903fc308d5f0f88629e6be.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250203110240_6b37d4474c7ae63365908274e29ea6db5c9e97587a903fc308d5f0f88629e6be" data-rendition-name="original" width="1171" height="272" loading="lazy" alt="Tabela bojkot trgovine"> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

bojkot supermarketa

Ekonomija

Država zbog bojkota izgubila oko 270.000 eura prihoda od PDV-a

Bojkot trgovina koji je, uz stanovito „sponzorstvo“ Vlade i Pokreta Evropa sad iz čijih redova dolazi i premijer Milojko Spajić, održan u petak 31. januara, rezultirao je padom prometa u pet najvećih trgovinskih lanaca od 56,14 odsto u odnosu na prethodni petak. Prema podacima Poreske uprave, koje su dostavili Danu, najveći pad prometa zabilježen je u sjevernoj regiji i iznosio je 61,4 odsto, potom u centralnoj gdje je zabilježen pad od 57,89 odsto, dok je u južnoj promet bio slabiji za 52,20. Podaci Poreske uprave odnose se na trgovačke lance „Voli trade“, „Hard Discount Laković“, „Idea-CG“, „Domaća trgovina“ i „Megapromet“.  Kako navode iz PU, ukupan promet u navedenim trgovinskim lancima u petak, 24. januara, bio je 2.790.909.31 eura, dok je tokom bojkota bio 1.224.172.09 eura, što znači da je država izgubila oko 270.000 eura prihoda od poreza na dodatu vrijednost. <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250203110240_6b37d4474c7ae63365908274e29ea6db5c9e97587a903fc308d5f0f88629e6be.jpg" width="1171" height="272" loading="lazy" alt="Tabela bojkot trgovine" /> </figure>

04.03.
02:45h
"E, zabolje me"
Upravo se baš tako zove knjiga, Marka Mansona (izdavač Laguna) koju držim u rukama.
Postoje mnoge stvari, a tek su postojale u prošlosti, za koje me iskreno - "zabolje".
Jer sam pravio i pravim selekciju.
Što me dotiče, a što ne.
Za čaršiju, neznavene funkcionalne bitange, masne kolumniste, službene hajduke, laprdala na društvenim mrežama, imao sam uzvik.
Isti onaj po kome se zove Mansonova knjiga.
U jednom dijelu knjige ima zanimljiv pasaž koji je jedan dio sudija i dio tužilaca stavio pred oči koje su se jedva "držale noga" nakon popijena 2 lexiliuma.
Naime pisac kaže:
"Ako vam neko prisloni pištolj uz glavu i kaže da pretrčite 42 km ili će vam pobiti porodicu - to bi bilo trulo.
Ali ako kupite opremu, pa vas dok trčite, slobodno i po izboru, bodri familija, to će biti ponosan dan u vašem životu".
Ista 42 kilometra.
Isti čovjek pretrči.
Noge jednako bole.
Međutim.
Kada odlučite slobodno - onda ste ponosni.
Kad isto uradite jer morate iz straha zbog glave, života vama omiljenih, zbog sinekurnog instinkta, karijere, onda su to užasni djelovi vašeg života.
Česta razlika između onog što se hoće je, da li je volja bolno determinisana ili si sve sam izabrao.
Jeste li ukapirali što sam htio da kažem?
Niste?
Tim bolje po mene. Po vas.
A najbolje po one na koje sama tobože asocirao.
Uostalom, sjetih se što mi je večeras rekao moj prijatelj Dr Žarko Borović, a rekao je "Znaš li ti što je demokratija".
To je kad svakoga zabolje k.... za ono što pričaš.
Prema tome, po doktorovom shvatanju demokratije, shvatite napisano.
Naravno ima izuzetaka.
Kad nešto kažu Bogdanović ili Abazović.
To ne boli ništa.&nbsp;
Ni "ono".
Ni ostale organe.
Malo dupe, ali nista strašno.
Možda je strašnije od svega, što ima televizija koje još zanima Dritan. Koji na sigurnom drži dokaze o Možuri, a uzvikivao da može i glavom da plati, ali će zbog te afere goloruk na mafiju, koji krije dokaze ko je htio da ga ubije, ali je taj neko zakasnio, drži na sigurnom dokaze protiv Lazovića (uhapšen po krivičnoj prijavi Marka Milačića zato je i optužnica onako opasna) a sada još čeka ko je drugi pored Mijajlovića u "švercu" cigara.
Zbilja. Ko je taj?
Na koga li su mislili oni koji su pomislili na Ubovića?
P.S. Logoreičan čovjek (na koga li sad ja mislim, kad sam pomislio na Abazovića) je šizofrenik. On ne priča da bi pričao, nego da se pravi što veća larma.
A larma je alibi, za stvarnost koju šizofrenik kreira.
P.S.2 Naslov romana sa početka ili Dritan?
Pinješka je dilema.
Koju će neke televizije riješiti.

"E, zabolje me"

U Crnoj Gori je, nakon višegodišnjih priprema, u toku realizacija projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema, u cilju poboljšanja pouzdanosti i bolje usluge u isporuci električne energije korisnicima, kao i smanjenja gubitaka na mreži. Oni podrazumijevaju daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama iz Dispečerskog centra, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CEDIS).
Kako kažu u toj kompaniji, implementacija SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) i ADMS (Advanced Distribution Management System) sistema predstavlja ključni korak ka modernizaciji elektrodistributivne mreže.
SCADA omogućava daljinsko upravljanje, praćenje i automatizaciju distribucije električne energije, dok ADMS uključuje upravljanje tokovima energije i integraciju obnovljivih izvora. Ovi sistemi zajedno značajno poboljšavaju pouzdanost, efikasnost i sigurnost elektroenergetskog sistema.
U CEDIS-u podsjećaju da je planiranje primjene SCADA sistema u Crnoj Gori počelo 2010. godine, kada je fokus bio na analizi ključnih problema, poput visokih tehničkih gubitaka i ograničene mogućnosti upravljanja. Zbog složenosti projekta, čija je implementacija veoma zahtjevna, donedavno nije bilo velikih pomaka.
- Aktivnosti na realizaciji tog projekta su intenzivirane 2021. godine, Regulatorna agencija za energetiku je početkom 2022. godine odobrila investiciju, a zahvaljujući podršci Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u posljednje dvije godine napravljen je ključni iskorak koji je rezultirao potpisivanjem Ugovora o finansiranju ovog projekta 27. 01. 2025. godine - navedeno je u saopštenju CEDIS-a.
SCADA i ADMS sistem omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu sa svih vitalnih djelova mreže, automatsku identifikaciju kvarova i brže uspostavljanje ponovnog napajanja korisnika. Takvo upravljanje resursima smanjuje vrijeme prekida u napajanju korisnika električnom energijom.
- Koliko je značajna SCADA pokazalo se 2023. godine, kada je CGES uveo taj sistem u 16 trafostanica (“Budva”, “Ulcinj”, “Bar”, “Tivat”, “Herceg Novi”, “Cetinje”, “Virpazar”, “Podgorica 1”, “Danilovgrad”, “Nikšić 1”, “Pljevlja 1”, “Berane”, “Mojkovac”, “Lastva”, “Ribarevine”, ”Brezna”) i omogućio daljinski nadzor i upravljanje 35 kV izvodima u njima, koji su u vlasništvu CEDIS-a. Već su vidljivi prvi benefiti, naročito u dijelu povećanja pouzdanosti u distribuciji električne energije. Dodatno, postavljeni su temelji za dalju digitalizaciju i automatizaciju mreže - ističu u CEDIS-u.
Kako objašnjavaju, ADMS sistem je softversko rješenje koje omogućava centralizovano upravljanje elektrodistributivnim sistemima. Njegove ključne funkcionalnosti uključuju optimalno upravljanje energijom jer pruža alate za optimizaciju rada mreže, efikasnije upravljanje i smanjenje gubitaka. Omogućava, takođe, simulaciju različitih scenarija i podršku u donošenju odluka, integraciju obnovljivih izvora energije (olakšava integraciju solarnih panela, vjetroturbina i drugih obnovljivih izvora u mrežu). ADMS prati stanje mreže u realnom vremenu, smanjujući rizik od kvarova i havarija.
Prednosti ovog sistema za građane su, navode, što operatori imaju detaljan uvid u stanje mreže i mogu brzo donositi odluke, kao i što automatizacija procesa smanjuje potrebu za ručnim intervencijama. Povećava se i stabilnost mreže i smanjuje mogućnost prekida u isporuci električne energije.
- U skladu sa proklamovanim ciljevima Vladine politike, ovaj sistem podržava postizanje ciljeva održivog razvoja kroz bolje upravljanje obnovljivim izvorima energije - dodaje se u saopštenju.
Realizacija ugovorene nabavke SCADA i ADMS sistema preko Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) obuhvata pripremu tehničke dokumentacije i objavljivanje međunarodnog tendera.
CEDIS je, kažu u kompaniji, u saradnji sa EBRD-om, već izradio detaljnu tehničku specifikaciju za opremu i softver. Tender za nabavku opreme i usluga objaviće se na međunarodnom nivou, a odluka i sva dalja procedura odvijaće se po pravilima EBRD.
- Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV CEDIS-a učestvuje u realizaciji investicionog projekta “Priprema trafostanica za implementaciju SCADA sistema“ koji podrazumijeva radove na zamjeni mikroprocesorskih zaštitnih releja (35kV i 10kV strana) , vakuumskih prekidača 35kV i 10kV i ožičenja sekundarnih veza u ćelijama 35kV i 10kV, kao i radove na rekonstrukciji razvoda sopstvene potrošnje i dogradnji AKU baterija, te nabavku i montažu ispravljača, funkcionalno ispitivanje ugrađene opreme i izradu projekata izvedenog stanja - kažu u CEDIS-u.
Dodaju da ovaj projekat se realizuje u tri faze, od kojih je prva faza uspješno završena i ista je obuhvatila radove na modernizaciji elektrodistributivne infrastrukture, uključujući zamjenu zastarjele opreme, rekonstrukciju sekundarnih veza i ugradnju novih sistema zaštite i upravljanja. Tokom te faze obuhvaćena je 21 trafostanica, a ukupna vrijednost investicije iznosila je više od 1,2 miliona eura.
- Druga faza uključuje nastavak modernizacije 19 trafostanica. Radovi na pet trafostanica obuhvatili su zamjenu prekidača, mikroprocesorskih zaštitnih releja, kao i zamjenu dotrajalih strujnih i naponskih transformatora, a ukupna vrijednost ove investicije iznosila je nešto manje od 140 hiljada eura. Navedeni radovi su u dvije trafostanice završeni tokom 2023. godine kroz Projekat održavanja - navedeno je u saopštenju.
Radovi na deset trafostanica u okviru druge faze, čija procijenjena vrijednost iznosi preko 1,5 miliona eura, treba da se realizuju do kraja ove godine. U CEDIS-u kažu da će se priprema preostale dvije trafostanice za uvođenje SCADA sistema realizovati kroz investicioni projekat rekonstrukcije ovih objekata.
- Aktivnosti u okviru treće faze pripreme trafostanica za implementaciju SCADA sistema, koja obuhvata 20 trafostanica, planirani su za 2026. godinu. Procijenjena vrijednost nabavke materijala i opreme za realizaciju ovog projekta iznosi oko 2,2 miliona eura, što jasno ukazuje na složenost projekta i obim aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju implementacije SCADA i ADMS sistema - zaključeno je u saopštenju.

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Optužnica je podignuta protiv menadžerke za razvoj investicija "Infrastrukture Željeznica Srbije" Slobodanke K, predsjednika Komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom Sadu Milutina S. i člana te komisije Biljane K.
- Optužnica je podnijeta u vezi izvršenja krivičnih djela sa koruptivnim elementom koji su imali za posljedicu pad nadstrešnice - izjavio je tužilac Nenad Stefanović.
Betonska nadstrešnica renovirane Željezničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra kada je stradalo 15 ljudi, a dvoje teško povrijeđeno.
U Srbiji traju višemjesečni protesti sa zahtjevom za krivičnu i političku odgovornost.

Podignuta optužnica zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 21 saobraćajna nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene lakše i dvije teže.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Kotoru četiri, Bijelom Polju tri, Nikšiću dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom i Tivtu.
Izdata su 474 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 50 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Država zbog bojkota izgubila oko 270.000 eura prihoda od PDV-a

Tagovi

"E, zabolje me"

CEDIS: Daljinsko upravljanje mrežom i nadzor nad svim trafostanicama za efikasniji elektroenergetski sistem

Podignuta optužnica zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

PRATITE TVe UŽIVO