Zeković: Mjesta stradanja i patnje ideoloških žrtava proglasiti kulturnim dobrom

Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore upućena je inicijativa da se jame na teritorijama Prijestonice Cetinje i Opštine Nikšić kao mjesta masovnog stradanja i patnje civila evidentiraju kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, saopštio je aktivista za ljudska prava i politike sjećanja Aleksandar Saša Zeković.

- Prirodne podzemne pećine koje se nalaze na području Kunovog Prisoja u Stavoru, Štitari, teritorija Cetinja i na lokalitetu Kuline, zaseok Dubrave, teritorija Nikšića imaju istorijski i memorijalni, sakralni, značaj. Predstavljaju prikrivene grobnice iz Drugog svjetskog rata koje su nastale i kao posljedica političkog, ideološkog, nasilja. Jame u Nikšiću i na Cetinju nas povezuju s negativnim i konfliktnim dijelom prošlosti ali i sa boljom i pravedenijom budućnošću – kroz naučene lekcije - navodi se u saopštenju Zekovića.

Prema njegovim riječima, one već predstavljaju opomenu da odgovor na političke, ideološke i vjerske razlike, ne smije biti brutalno nasilje.

- Današnja Crna Gora se snažno zasniva na antifašističkim vrijednostima i tekovinama narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Kao takva teži potpunom, suštinskom i funkcionalnom, prihvatanju principa slobode, demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda na kojima se temelji Evropska unija (EU). U zemljama EU mjesta masovnog stradanja i patnji civila imaju obezbijeđen dodatan vid državne kulturne zaštite. Tako je i širom svijeta zahvaljujući doprinosu UNESCO-a i njegovog Komiteta za svjetsku baštinu - kaže Zeković.

Kako je dodao, jame na području Cetinja i Nikšića dio su negativnog sjećanja.

- Zaslužuju svoju društvenu i kulturološku memorijalizaciju i transformaciju u mjesta pamćenja, pomirenja i društvene kohezije. Uspostavljanje konkretnih mjesta stradanja kulturnim dobrom trajno, konstruktivno i plodonosno se usmjerava dalji društveni dijalog o sjećanju, istorijskom pamćenju i boljoj, evropskoj, budućnosti - navodi Zeković.

Kako je rekao, navedeni speološki objekti imaju kulturni, društveni i političko-obrazovni značaj.

- Povezani su sa nasiljem i traumama u prošlosti Crne Gore. U Evropi i širom svijeta često su prisutni primjeri kulturne verifikacije zloglasnih mjesta na kojima se odigravala emotivna patnja sa smrtnim ishodom. Kao društvo imamo i negativno odnosno “disonantno nasljeđe” koje (nas) uznemirava, izaziva napetost ali i koje nas, kao savremene korisnike prošlosti i odgovorne građane, uči razumijevanju i pomirenju. Posmrtni ostaci žrtava koje se i dalje nalaze u jamama dio su zvaničnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji koje su i dalje u toku - kaže Zeković.

Podsjeća da je Evropski parlament 23. avgust uspostavio za Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.