<article>Ugovori sa dobitnicima projekata u okviru Konkursa za sufinansiranje saradnje sa naučnom dijasporom potpisani su u prostorijama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.Na osnovu sprovedenog postupka evaluacije, u okviru raspoloživih sredstava, odabrano je 10 projekata koje će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržati sa ukupno 1.089.958,73 eura, dok iznos sufinansiranja ustanova iznosi 121.266,06 eura.- Ovim programom se dodatno jačaju veze između naučne zajednice u Crnoj Gori i istraživača iz crnogorske dijaspore - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.Cilj programa je, kako je objašnjeno, podsticanje transfera znanja, iskustava i savremenih istraživačkih praksi, kao i razvoj dugoročnih međunarodnih naučnih partnerstava.- Saradnja sa naučnom dijasporom predstavlja snažan oslonac za budući razvoj crnogorske nauke, obogaćuje domaće istraživačko okruženje i doprinosi jačanju međunarodne vidljivosti crnogorskih istraživača - naglašeno je u saopštenju.Svečanom potpisivanju ugovora, ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija prisustvovale su prof. dr Anđela Jakšić - Stojanović, ministarka i Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost.Jakšić-Stojanović je istakla da joj je zadovoljstvo što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po prvi put raspisalo poziv koji se odnosi na programe saradnje sa naučnom dijasporom i dodala da kvalitet i broj pristiglih projekatnih prijava potvrđuju snažan potencijal crnogorske naučne zajednice i dijaspore, kao i veliko interesovanje za saradnju i zajednički rad. Melović je čestitala dobitnicima projekata na ostvarenim rezultatima i zahvalila svim istraživačima i licenciranim naučnoistraživačkim ustanovama koji su iskazali interesovanje i podnijeli prijave u okviru ovog konkursa.</article>

Ugovori sa dobitnicima projekata u okviru Konkursa za sufinansiranje saradnje sa naučnom dijasporom potpisani su u prostorijama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Na osnovu sprovedenog postupka evaluacije, u okviru raspoloživih sredstava, odabrano je 10 projekata koje će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržati sa ukupno 1.089.958,73 eura, dok iznos sufinansiranja ustanova iznosi 121.266,06 eura.
- Ovim programom se dodatno jačaju veze između naučne zajednice u Crnoj Gori i istraživača iz crnogorske dijaspore - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Cilj programa je, kako je objašnjeno, podsticanje transfera znanja, iskustava i savremenih istraživačkih praksi, kao i razvoj dugoročnih međunarodnih naučnih partnerstava.
- Saradnja sa naučnom dijasporom predstavlja snažan oslonac za budući razvoj crnogorske nauke, obogaćuje domaće istraživačko okruženje i doprinosi jačanju međunarodne vidljivosti crnogorskih istraživača - naglašeno je u saopštenju.
Svečanom potpisivanju ugovora, ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija prisustvovale su prof. dr Anđela Jakšić - Stojanović, ministarka i Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost.
Jakšić-Stojanović je istakla da joj je zadovoljstvo što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po prvi put raspisalo poziv koji se odnosi na programe saradnje sa naučnom dijasporom i dodala da kvalitet i broj pristiglih projekatnih prijava potvrđuju snažan potencijal crnogorske naučne zajednice i dijaspore, kao i veliko interesovanje za saradnju i zajednički rad.&nbsp;
Melović je čestitala dobitnicima projekata na ostvarenim rezultatima i zahvalila svim istraživačima i licenciranim naučnoistraživačkim ustanovama koji su iskazali interesovanje i podnijeli prijave u okviru ovog konkursa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

projekti

naučna dijaspora

Društvo

Za projekte saradnje sa naučnom dijasporom više od milion eura

Ugovori sa dobitnicima projekata u okviru Konkursa za sufinansiranje saradnje sa naučnom dijasporom potpisani su u prostorijama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Na osnovu sprovedenog postupka evaluacije, u okviru raspoloživih sredstava, odabrano je 10 projekata koje će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podržati sa ukupno 1.089.958,73 eura, dok iznos sufinansiranja ustanova iznosi 121.266,06 eura.
- Ovim programom se dodatno jačaju veze između naučne zajednice u Crnoj Gori i istraživača iz crnogorske dijaspore - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Cilj programa je, kako je objašnjeno, podsticanje transfera znanja, iskustava i savremenih istraživačkih praksi, kao i razvoj dugoročnih međunarodnih naučnih partnerstava.
- Saradnja sa naučnom dijasporom predstavlja snažan oslonac za budući razvoj crnogorske nauke, obogaćuje domaće istraživačko okruženje i doprinosi jačanju međunarodne vidljivosti crnogorskih istraživača - naglašeno je u saopštenju.
Svečanom potpisivanju ugovora, ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija prisustvovale su prof. dr Anđela Jakšić - Stojanović, ministarka i Marica Melović, generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost.
Jakšić-Stojanović je istakla da joj je zadovoljstvo što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po prvi put raspisalo poziv koji se odnosi na programe saradnje sa naučnom dijasporom i dodala da kvalitet i broj pristiglih projekatnih prijava potvrđuju snažan potencijal crnogorske naučne zajednice i dijaspore, kao i veliko interesovanje za saradnju i zajednički rad. 
Melović je čestitala dobitnicima projekata na ostvarenim rezultatima i zahvalila svim istraživačima i licenciranim naučnoistraživačkim ustanovama koji su iskazali interesovanje i podnijeli prijave u okviru ovog konkursa.

Ministru ekologije Damjanu Ćulafiću nismo imali ništa posebno da kažemo sem ono što smo do sada zastupali, a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije, ali smo i poručili da smo spremni da nastavimo pregovore sa Vladom, saopštio je Duško Stijepović, stanovnik Botuna.
On je poručio da nisu tajno pregovarali sa ministrom, već su se odazvali pozivu. 
– Zahvaljujemo se na razumijevanju da žele da nas svi saslušaju. Spremni smo i dalje da pregovaramo, vjerujemo u kapacitet države, vjerujemo u insititucije i ljude koji ih vode. Ništa posebno nismo imali da kažemo ministru sem ono što smo do sada zastupali a to je da nemamo promijenjen stav po pitanju lokacije. Ostali smo pri tome, ali smo takođe, iznijeli stav da smo spremni da pregovore nastavimo sa Vladom, ministarstvom nastavimo i dalje – rekao je Stojanović. 
On je naveo da im ministar nije ponudio ništa posebno.
–On nas je saslušao. Iznijeli smo mu podatke koje nije znao i na osnovu njih je preuzeo obavezu na sebe da porazgovara sa isntitucijama i ljudima koji su uključeni u priču oko postrojenja – rekao je Stijepović.
Stijepović je naveo da ne vjeruje da dođe do bilo kakve intervencije policije i da vjeruju u kapacitet ljudi koji vode bezbjedonosne institucije da će imati razumijevanja za njihove stavove. 
Mještanin Botuna Milan Ćetković pozvao je predsjednika države, Vlade, Skupštine, Glavni grad i Delegaciju Evropske unije da naprave primirje do 15. januara kako bi sa porodicama dočekali praznike kod kuća.

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u petak da Sjedinjene Američke Države za sada ne namjeravaju slijediti Izrael u priznavanju separatističke regije Somaliland u Somaliji kao nezavisne države.
Izrael je istog dana postao prva država koja je zvanično priznala odvajanje Somalilanda od Somalije. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu &nbsp;poručio je da će o tom razvoju događaja informisati Trampa tokom planiranog sastanka zakazanog za ponedjeljak.
Ipak, Tramp je, govoreći o Somalilandu, naveo da će se pitanje eventualnog američkog priznanja tek razmatrati. Na prijedlog vlasti Somalilanda da Sjedinjenim Američkim Državama omoguće pristup luci u strateški važnom Adenskom zaljevu, Tramp je s nipodaštavanjem rekao: "velika stvar".
- Sve se proučava. Proučićemo to. Proučavam mnogo stvari i uvijek donosim odlične odluke i one se pokažu ispravnim. Da li iko zna šta je Somaliland zaista - rekao je Tramp.
U međuvremenu, tokom video poziva s predsjednikom Somalilanda Abdirahmanom Mohamedom Abdulahijem, održanog povodom ovog diplomatskog poteza, Netanjahu je izjavio da će Trampa obavijestiti o interesu Somalilanda za pristupanje Abrahamovim sporazumima.

Tramp oprezan nakon izraelskog priznanja Somalilanda: Sve se proučava

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je u Sjedinjene Američke Države na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trampom, a uoči ključnih razgovora postavio je jasne „crvene linije“ o kojima se, kako je poručio, neće pregovarati.&nbsp;
Zelenski je naglasio da Ukrajina neće odstupiti od svog teritorijalnog integriteta niti prepustiti kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, uz istovremeni zahtjev za snažnim bezbjednosnim garancijama, piše Kyiv Post.
- Trenutno smo u avionu za Floridu, Sjedinjene Američke Države. Usput ćemo se zaustaviti u Kanadi - izjavio je tokom onlajn obraćanja novinarima.&nbsp;
Zelenski je potvrdio i sastanak sa kanadskim premijerom Markom Karnijem.&nbsp;
- On i ja planiramo da onlajn komuniciramo sa evropskim liderima, razgovaramo o svim pitanjima, podijelimo detalje dokumenata koje ću razmotriti sa američkim predsjednikom i pokrenemo sva osjetljiva pitanja - dodao je Zelenski.
<h2>„Crvene linije“</h2>
Odgovarajući na pitanja o mogućim kompromisima, Zelenski je bio izričit da o pojedinim pitanjima nema pregovora.
- Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod. One uključuju naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno, nećemo priznati ništa ni pod kakvim uslovima - poručio je.
Naglasio je i da će se Vlada savjetovati sa građanima prije donošenja bilo kakvih krupnih odluka, ističući da je „narod Ukrajine glavni“.
Kao ključni prioritet izdvojio je bezbjednosne garancije.
- Rusija je pokrenula masivan napad na Ukrajinu. Na putu ka mirovnim pregovorima njihov odgovor je jasan. Najvažnije je da svaki korak koji preduzmemo mora biti potkrijepljen snažnim bezbjednosnim garancijama kako bismo obezbijedili našu zaštitu - kazao je ukrajinski predsjednik.
<h2>Kritike iz Moskve</h2>
Dok se Zelenski priprema za posjetu Trampovoj rezidenciji na Floridi, gdje će se razgovarati o detaljima mirovnog plana, iz Moskve su upućene preventivne kritike.
- Ako se to pitanje pokrene i američka strana pomene referendum ili izbore, to se sigurno ne može desiti u uslovima sa kojima se danas suočavamo - dodao je Zelenski, osvrćući se na moguće prijedloge.
On je ponovo naglasio značaj kontinuirane evropske podrške Ukrajini u odbrani od ruskih napada.
- Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane i to je svima jasno. Sve detalje su dobili od nas. Potrebne su nam sistemske isporuke sistema i projektila – više projektila – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa - zaključio je Zelenski.

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Četiri planinara poginula su u sniježnoj lavini u planini Vardusija, u oblasti Fokida u centralnoj Grčkoj.
Nestanak planinara prijavljen je u četvrtak uveče, a njihovi rođaci rekli su državnoj televiziji ERT da zbog nedostatka signala nijesu uspjeli da ih kontaktiraju telefonom.
Akcija spašavanja i potrage za tri muškarca i jednom ženom počela je rano u petak, prenosi grčki list Katimerini. 
Vjeruje se da je tridesetogodišnja žena koja je stradala partnerka jednog od muškaraca.

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un naredio je zvaničnicima da povećaju proizvodnju projektila i izgrade više fabrika kako bi zadovoljili rastuće potrebe njegove vojske za tim projektilima.
Pjongjang je posljednjih godina značajno povećao testiranje raketa s ciljem, kako kažu analitičari, poboljšanja sposobnosti preciznih udara, izazivanja Sjedinjenih Američkih Država, kao i Južne Koreje, te testiranja oružja prije izvoza ključnom savezniku Rusiji.
Tokom posjete fabrikama municije u pratnji visokih zvaničnika, državna Korejska centralna novinska agencija (KCNA) saopštila je da je Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu koja je pred njima.
Sjevernokorejski lider je rekao da je potrebno "dodatno proširiti ukupne proizvodne kapacitete" kako bi se održao korak s potražnjom oružanih snaga Pjongjanga i naredio izgradnju novih fabrika municije, izvještava KCNA.
- Sektor proizvodnje projektila i granata je od najveće važnosti za jačanje ratnog odvraćanja - rekao je Kim Džong Un.
Sjeverna Koreja i Rusija su se zbližile otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu prije skoro četiri godine, a Pjongjang je poslao trupe da se bore za Rusiju, zajedno s artiljerijskim granatama, raketama i raketnim sistemima dugog dometa.
Zauzvrat, Rusija šalje Sjevernoj Koreji finansijsku pomoć, vojnu tehnologiju te zalihe hrane i energije, kažu analitičari.
Vašington je takođe ukazao na dokaze da Rusija pojačava podršku Sjevernoj Koreji, uključujući pružanje pomoći u naprednoj svemirskoj i satelitskoj tehnologiji, u zamjenu za njenu pomoć u borbi protiv Ukrajine.
Posjeta sjevernokorejskog lidera objavljena je dan nakon što su državni mediji objavili da je obišao fabriku nuklearnih podmornica i obećao da će se suprotstaviti "prijetnji" da Južna Koreja proizvodi vlastite takve brodove uz podršku Vašingtona.
- Sjevernokorejski lider je takođe saznao o istraživanju "novog podvodnog tajnog oružja - saopštila je KCNA.

Kim Džong Un naredio fabrikama da se pripreme za napornu godinu i proizvode više raketa

Jake kiše koje su padale proteklih dana u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a poginule su tri osobe.
Kako je prenio BBC, oluje, za koje se očekuje da će trajati i tokom današnjeg dana, donijele su 27 centimetara kiše u neke djelove okruga Los Anđeles, izazvale evakuacije i onemogućile saobraćaj glavnim ulicama.
Hitne službe morale su izvesti nekoliko akcija spašavanja, uključujući ljude zaglavljene u vozilima zbog porasta nivoa poplavnih voda.
Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je vanredno stanje u Los Anđelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bez struje je od četvrtka uveče.

Jake kiše u Kaliforniji izazvale poplave i klizišta, poginule tri osobe

Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Za projekte saradnje sa naučnom dijasporom više od milion eura

Tagovi

Botunjani o sastanku sa Ćulafićem: Ostali smo pri stavu da nema gradnje u Botunu, ali smo za nastavak pregovora

Tramp oprezan nakon izraelskog priznanja Somalilanda: Sve se proučava

Zelenski pred sastanak s Trampom: Ovo su naše crvene linije

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

PRATITE TVe UŽIVO