Vujović : Nema dokaza za kartelsko djelovanje trgovačkih lanaca

Visoke ili slične cijene među trgovačkim lancima same po sebi nijesu dokaz postojanja kartela, već moraju postojati konkretni dokazi koji potvrđuju koordinisano ponašanje učesnika na tržištu, saopštila je predsjednica Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), Jasna Vujović.

„Kartel je ozbiljna povreda pravila konkurencije i ne može se proglašavati na osnovu utiska. Ako dokazi postoje, Agencija mora odlučno reagovati, ali ako ih nema, obaveza je da se to jasno kaže“, rekla je Vujović u intervjuu Pobjedi.

Ona je dodala da za utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma, moraju postojati konkretni dokazi koji potvrđuju koordinirano ponašanje učesnika na tržištu.

Vujović smatra i da se ranija izjava direktora AZK, da nijesu prikupljeni dokazi koji bi ukazivali da se najveći lanci dogovaraju oko cijena, odnosila na tada dostupne informacije i nalaze, prema kojima u tom trenutku nije bilo dovoljno dokaza koji bi ukazivali na postojanje zabranjenog sporazuma.

„To, međutim, ne znači da Agencija ovo tržište više ne prati. Naprotiv, praćenje stanja konkurencije na ovom tržištu se nastavlja. Mislim da je posebno važno da Agencija prati tržišta koja neposredno utiču na svakodnevni život građana, ali je jednako važno da budemo odgovorni u javnim kvalifikacijama. Kartel je veoma ozbiljna povreda pravila konkurencije i ne može se proglašavati na osnovu utiska“, navela je Vujović.

Ona je podsjetila da je Agencija u aprilu 2024. godine pokrenula ispitni postupak po službenoj dužnosti protiv Crnogorskog Telekoma, One Crna Gora i Mtela, zbog ispitivanja postojanja zabranjenog sporazuma. Upravni sud je odbio tužbu Crnogorskog Telekoma protiv rješenja Agencije kojim je pokrenut ispitni postupak.

„Nakon sprovedenog ispitnog postupka, Agencija je u novembru 2024. godine donijela rješenje kojim je utvrdila da dogovor između tri preduzeća predstavlja zabranjeni sporazum koji je imao za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije. Protiv tog rješenja, kojim je utvrđena povreda konkurencije, Crnogorski Telekom, One Crna Gora i Mtel su zasebno podnijeli tužbe Upravnom sudu i ti sporovi su i dalje u toku“, objasnila je Vujović.

Ona je poručila i da trenutno je želi da komentariše njihove moguće ishode.

„Važno je da se poštuje pravo stranaka na sudsku zaštitu i da sud, u okviru svojih nadležnosti, obavi kontrolu zakonitosti odluke Agencije. Za samu Agenciju je najvažnije da odluke budu zasnovane na činjenicama i dokazima, kvalitetno obrazložene i sposobne da izdrže sudsku kontrolu“, kazala je Vujović.

Ona je podsjetila i da je Agencija u martu 2023. godine, u postupku ispitivanja državne pomoći povezane sa kupovinom imovine bivše Željezare, donijela rješenje kojim je utvrđeno da predmetna mjera predstavlja neusaglašenu državnu pomoć i naloženo je preduzimanje radnji u cilju povraćaja sredstava.

„Elektroprivreda (EPCG) je podnijela je tužbu protiv tog rješenja i spor pred Upravnim sudom je u toku. Taj predmet je dobar primjer zašto je prethodna kontrola državne pomoći toliko važna. Mnogo je sigurnije da se model državne intervencije provjeri prije nego što se ugovori zaključe i sredstva prenesu, nego da se eventualne posljedice otklanjaju naknadno“, saopštila je Vujović

Ona je dodala da kontrola državne pomoći nije prepreka za pomoć privredi, ali da se mora sprovoditi zakonito, transparentno i bez neopravdanog narušavanja konkurencije.

Vujović smatra i da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti tržištima koja imaju veliki uticaj na građane i njihov standard, odnosno na kojima promjene cijena, dostupnosti proizvoda ili usluga mogu imati neposredne posljedice za potrošače.

„Želim da se Agencija sve više oslanja na podatke i kvalitetne analize tržišta. Kada određena kretanja ukažu na mogući problem, treba detaljnije analizirati tržište i, ako za to postoje uslovi, preduzeti radnje iz naše nadležnosti. Naš posao nije da unaprijed označimo određenu kompaniju ili sektor kao problematičan, već da prepoznamo rizik za konkurenciju i reagujemo kada za to postoje činjenice i pravni osnov“, objasnila je Vujović.

Ona je podsjetila da Agencija utvrđuje eventualnu povredu pravila konkurencije, dok je sud za prekršaje nadležan za izricanje novčanih kazni.

„Zbog toga uspjeh Agencije ne bih mjerila samo brojem izrečenih kazni. Naša odgovornost je da kvalitetno utvrdimo činjenice, prikupimo dokaze i donesemo dobro obrazložene odluk. Ipak, kada se utvrdi ozbiljna povreda, sistem u cjelini mora da obezbijedi djelotvornu sankciju. Sankcija treba da ima stvarni preventivni i odvraćajući efekat“, rekla je Vujović.

Na pitanje da li javna preduzeća u Crnoj Gori imaju privilegovan položaj u odnosu na privatne kompanije, ona je odgovorila da ne želi da generalizuje.

- To se mora cijeniti od slučaja do slučaja. Sama činjenica da je kompanija u državnom vlasništvu nije problem. Pravila konkurencije važe za sve učesnike na tržištu, bez obzira na vlasničku strukturu. Posebno u oblasti državne pomoći, uloga Agencije je da provjeri da li određena državna mjera daje nekom privrednom subjektu ekonomsku prednost koju ne bi mogao da ostvari pod uobičajenim tržišnim uslovima i da li se time narušava konkurencija - saopštila je Vujović.

Ona je dodala da država može da finansira javne obaveze i djelatnosti od opšteg interesa, ali pod jasno definisanim i transparentnim uslovima.

Vujović je poručila da privremeno zatvaranje Poglavlja 8 – Konkurencija predstavlja važan rezultat za Crnu Goru i potvrdu da je u toj oblasti dostignut nivo usklađenosti koji je prepoznala EU.

- Pravi rezultat politike konkurencije treba da osjeti kroz veći izbor proizvoda i usluga, pritisak konkurencije na cijene i kvalitet, manje prostora za dogovaranje konkurenata i odgovornije korišćenje državnog novca. Zato privremeno zatvaranje Poglavlja 8 ne doživljavam kao kraj posla. Ono povećava našu odgovornost - rekla je Vujović.

Treba, prema njenim riječima, pokazati da je standarde zbog kojih je poglavlje zatvoreno moguće trajno održati u praksi.

Vujović je poručila da Agencija ima značajan stručni potencijal i kapacitet da odgovori zahtjevima koji proizilaze iz evropskih standarda., ali i da gradnja kapaciteta u toj oblasti nikada nije završen proces.

- Tržišta se mijenjaju, a načini na koje se pravila konkurencije mogu narušavati postaju sve složeniji. Zaštita konkurencije danas podrazumijeva mnogo više od klasičnog pravnog postupanja. Potrebna su znanja iz ekonomije, analize tržišta i podataka, informacionih tehnologija i digitalne forenzike. Zato želimo da nastavimo sa stručnim usavršavanjem i daljim unapređenjem tehničkih kapaciteta. Imamo dobru osnovu - navela je Vujović.

Cilj je, prema njenim riječima, da Agencija bude stručna, efikasna i savremena institucija koja može ravnopravno da funkcioniše unutar evropskog sistema zaštite konkurencije.