Vujičić: Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju potpuno obezvlašćeni
Građani Crne Gore Međunarodni dan ljudskih prava dočekuju obezvlašćeni, jer ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste i kao nosiocima suvereniteta mora im se vratiti vlast, a Ustavni sud hitno treba da zaštiti prava građana, a ne partijskih lidera.
To je poruka predstavnika Građanske akcije Božidara Vujičića, koji je, u izjavi za PR Centar, kazao da kao vlasnici Crne Gore, građani ne mogu da ostvare nijednu ustavnu i mogućnost iz Univerzalne dekladacije o ljudskim pravima, za ostvarivanje vlasti.
- Ne mogu slobodno da biraju predstavnike u Skupštini, već biraju izborne liste, a predsjednici političkih partija biraju svoje privatne poslanike i to prije dana određenog za glasanje. Zato što predsjednici parija biraju svoje privatne poslanike rezultati izbora ne predstavljaju volju građana, nego volju predsjednika političkih partija. Jasno je da privatni poslanici glasaju za interese predsjednika partije, ne za interese građana - uvjeren je Vujičić.
Građani Crne Gore, kako smatra, ne mogu da ostvare, ni drugu ustavnu mogućnost za ostvarivanje vlasti, direktno putem referenduma, zato što “predsjednici partija ne žele, preko svojih privatnih poslanika, da u Zakonu o referendumu odrede postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana”.
- Ustavni sud, pred kojim stojimo, koji finansiraju građani, ali koji je izabran od strane privatnih partijskih poslanika, ne želi da građanima zaštiti ustavno pravo za ostvarivanje vlasti. Ustavni sud ne želi da po službenoj dužnosti donese odluku da se Zakon o referendumu mora uskladiti sa Ustavom, na način da u sebi sadrži postupak za sprovođenje referenduma na inicijativu građana, koji sada ne postoji u Zakonu o referendum - kazao je Vujičić.
Za sudije Ustavnog suda, kako je kazao, raspodjela mandata po redu kandidata na izbornoj listi, ne predstavlja sistemsku dikriminaciju biračkog prava.
- Za sudije Ustavnog suda nije rodna diskriminacija činjenica da se na izbornim listama od četri kandidata nalazi jedna žena. Za sudije Ustavnog suda u Crnoj Gori, neposredno biračko pravo ne znači isto, kao što to znači za sudije svih ustavnih sudova na svijetu, pravo birača da direktno glasa za kandidata na izbornoj listi, već pravo birača da lično glasa. Jasno je da sudije Ustavnog suda, izabrane od privatnih partijskih poslanika, moraju da prikrivaju od domaće i međunarodne javnosti apsolutno preuzimanje vlasti nekoliko predsjednika političkih partija - naglasio je Vujičić.
Rekao je da urednici javnih medija ne prepoznaju temu potkradanja vlasti od građana Crne Gore, kao najznačajniju društveno političku temu, odbijaju da informišu građane o najznačajnijem političkom pravu, koje ne mogu da ostvare.
- Zaštitnik ljudskih prava, Agencija za sprečavanje korupcije i državno tužilaštvo ne prepoznaju, odnosno ćute o sistemskoj dikriminaciji i korupciji biračkog prava, jer i njih biraju privatni poslanici. Skupština Crne Gore, sastavljena od privatnih partijskih poslanika, izvor je sistemske korupcije u Crnoj Gori. Nema ni v od vladavine prava, u državi koja je građanima ukrala vlast - razočaran je Vujičić.
Pozvao je Ustavni sud da se hitno odredi, u predmetima koji su u postupku i odgovori, mogu li se priznati izbori koji nisu izraz volje građana nego izraz volje predsjednika partija, je li diskriminacija biračkog prava raspodjela mandata po redu na listi, je li rodna diskriminacija da od četri kandidata na listi bude jedna žena, da li Zakon o referendumu propisuje postupak sprovođenja referenduma na inicijativu građana.
- Poštovane sudije Ustavnog suda odredite se, smijete li od partijskih lidera da stanete u zaštitu prava građana, koji vas plaćaju da im štitite ustavno pravo na ostvarivanje vlasti, ili ne smijete. Mi ćemo vas vrlo brzo ponovo prozvati da se odlučite, sa ovog istog mjesta, nadamo se u mnogo većem broju - poručio je Vujičić.
Pozvao je i predstavnike Evropske komisije i parlamenta u Strazburu, da ili uslove državu da hitno građanima vrati vlast, ili da prekinu pregovore sa Crnom Gorom, koja odbija da nosiocima suvereniteta vrati vlast, kao osnovni preuslov za vladavinu prava.