<article>Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, prenosi Dan. Kako je naveo, volja građana Pljevalja prikazana kroz odluku direktno izabranih predstavnika - odbornika lokalnog parlamenta je ignorisana, da proslavljaju 27. oktobar, kako navodi, dan oslobođenja od Turske 1912. godine i od Austrougarske 1918. godine.- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.</article>

Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, prenosi Dan.&nbsp;
Kako je naveo, volja građana Pljevalja prikazana kroz odluku direktno izabranih predstavnika - odbornika lokalnog parlamenta je ignorisana, da proslavljaju 27. oktobar, kako navodi, dan oslobođenja od Turske 1912. godine i od Austrougarske 1918. godine.
- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

Vranešu smeta herojska antifašistička borba partizana: Pljevljacima nametnuto da slave danas Dan Opštine

Pljevljaci slave dan Opštine onako kako moraju, kako im je nametnuto, a ne onako kako žele, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, prenosi Dan. 
Kako je naveo, volja građana Pljevalja prikazana kroz odluku direktno izabranih predstavnika - odbornika lokalnog parlamenta je ignorisana, da proslavljaju 27. oktobar, kako navodi, dan oslobođenja od Turske 1912. godine i od Austrougarske 1918. godine.
- Nekome očigledno smeta što je 27. oktobar za pravoslavce praznik Sv. Petke dok mu ujedno ne smeta što se 20. novembra slavi i dan Sandžaka, nekakve parateritorijalne oblasti neuspješno stvorene 1943. godine. Moramo biti strpljivi, znamo kako su prošli svi oni svi koji su nametali građanima odluke protiv njihove volje, pogotovo u skorijoj prošlosti. Kao god bilo, moramo biti strpljivi, vjerujem da će se volja građana kad-tad morati ispoštovati i da će se u skorijoj budućnosti dan opštine slaviti 27. oktobra - naveo je Vraneš.

Općinski sud u Sarajevu donio je prvu presudu u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u ovom slučaju po tužbi izvršnog direktora Foruma slobodnih građana „Luča“ Nebojše Mrvaljevića, u kojoj je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta. Novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović je u amaterskom uratku, objavljenom sredinom novembra 2022. godine u sklopu BIRN-ovog projekta „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ na sajtu BalkanInsight, kao krajnje desničare i vjerske fanatike označila dvije novinarke – Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević - i građanske aktiviste i borce za ljudska prava Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, Tanju Knežević- Perišić, Maju Miličković i Tijanu Lopičić.&nbsp; <h2>Crna propaganda</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014171020_691338a851bb225b99d34fff2d2e6cbaabe785723b007c93e94aa3334d43bc0f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori "> <figcaption>BIJEDAN POKUŠAJ KOMPROMITACIJE: BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori(Photo: Sramna BIRN-ova mapa ekstremista u Crnoj Gori)</figcaption> </figure>  Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, po recepturi hibridnog djelovanja, kojim je novinarka koncerna Vijesti, uz podršku urednice Balkaninsight-a Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp; Nakon velikog pritiska javnosti, apsolutnog ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice BIRN-a, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp; Ćutanje BIRN-a koje je trajalo mjesecima, ali i kasnije „posipanje pepelom“, na brojne reakcije iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana upućivalo je na zaključak da targetiranje građanskih aktivista i antifašista u Crnoj Gori nije bilo slučajnost.&nbsp; Izjednačavanje građanskih aktivista i profesionalnih novinarki sa ljudima iz ekstremnih nacionalističkih organizacija povezanih sa Crkvom Srbije i fundamentalističkih islamskih grupa iz Rožaja i Plava bio je samo nastavak narativa koji je odavno sprovodio koncern Vijesti.&nbsp; Narativa o navodnom crnogorskom ekstremnom nacionalizmu kojim se relativizuje sve agresivniji srpski klero-nacionalizam.&nbsp; Riječ je bila o prizemnoj, ali vrlo intenzivnoj crnoj propagandi sa ciljem da se crnogorski suverenisti – ne samo pojedinci već i organizacije i mediji koji se programski zalažu za građansku i multietničku Crnu Goru – obilježe kao ekstremisti i izjednače sa brojnim stvarnim ekstremistima, pravoslavnim bratstvima i organizacijama koje su puki instrumenti velikodržavnog projekta koje logistički podržavaju zvanični Beograd i Moskva.&nbsp; S obzirom na zakašnjelo postupanje BIRN-a i uklanjanje mape usljed nedostatka relevantnih dokaza i izvora, a imajući u vidu načine na koje su neki ljudi okarakterisani u tom izvještaju, može se vrlo argumentovano, na osnovu toga kome je ovakvo istraživanje služilo, govoriti i o široj koordinisanoj akciji.&nbsp; Ona je zadovoljavala sve elemente crne propagande, ali i hibridne prijetnje, koja ima karakteristike sistema oformljenog u Rusiji još tokom prvog mandata Vladimira Putina, a koji je podrazumijevao da se stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu.&nbsp; Da se radilo o namjeri, što se između ostalog i navodi u jednoj tužbi, govori i činjenica da je Jovanović dan nakon objavljivanja skandaloznog izvještaja, 17. novembra 2022. godine u emisji „Boje jutra“ u pregledu štampe potvrđujući da je autorka izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremistickih grupa na Balkanu“ za Crnu Goru, najavila proširivanje mape i eksplicitno tvrdila da su se na njenoj listi „našli svi koji su trebali“. Takodje je i Tomović, nekoliko dana kasnije u emisji „Načisto“ od 24. novembra 2022. godine na TV Vijesti, svoje učešće i doprinos prilikom izrade i objave spornog izvještaja učinila nespornim kroz prihvatanje i potvrđivanje rada Jovanović, kao što je i saopštila da prilikom izrade izvještaja nije korišćena naučno prepoznata ili esnafski prihvaćena metodologija.&nbsp; <h2>Posipanje pepelom</h2> Nakon oko deset mjeseci ćutanja, više revizija koje su dokazale da je skandalozni izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti upravo to - skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra prošle godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija i ribrendirao cijeli projekat. Na istoj web adresi na kojoj je od sredine decembra 2022. godine pisalo da je projekat Balkanske istraživačke reporterske mreže „Mapiranje krajnje desnih i ekstremističkih grupa na Balkanu“ na nezavisnoj reviziji, osvanuo je novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17. Na stranici projekta, pod nazivom „Naučene lekcije“ BIRN se pravdao da im nije nikada bila namjera da blate ili označavaju bilo koju organizaciju ili osobu, niti da stvaraju vještačku ravnotežu uključivanjem različitih organizacija. BIRN, doduše priznaje da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama".&nbsp; - Umjesto toga, BIRN se odlučio osloniti na ekspertizu lokalnih novinara koji su već u prošlosti detaljno pratili ove grupe i posjeduju značajno znanje, ne samo o konkretnim organizacijama, već i o opštem kontekstu u kojem djeluju – navodi se na sajtu projekta. Iako se BIRN u trakatu o „naučenim lekcijama“ nije libio da crnogorske medije koji su o ovom skandalu izvještavali mjesecima nazove tabloidnim, zapravo su nehotice i sami priznali da su objavili laž.&nbsp; U prvobitnom opisu projekta, objavljenom u novembru 2022. godine, pisalo je da su interaktivna mapa i baza podataka nastale „upotrebom pažljivo skrojene metodologije“.&nbsp; Odlučili su, kažu u BIRN-u, u inoviranom projektu da provjere sve organizacije sa izvorne mape, kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterijume ekstremno desnih organizacija prema novoj metodologiji. Kao rezultat toga, broj organizacija na prvobitno objavljenoj mapi i broj grupa u novom izvještaju smanjio se za 54, sa 71 na 17, a sekcija pod nazivom Crna Gora ostala je potpuno prazna. Deset i po mjeseci nakon njenog nastupa u jutarnjem programu televizije Vijesti, objavljivanjem „novog projekta“ BIRN-a iz kojeg su nestale „lokalne ekspertize“ Jelene Jovanović, njene riječi izgovorene toga jutra otkrile su dosta toga, ali i potvrdile višemjesečna pisanja tadašnje Pobjede u vezi sa njenim skandaloznim uratkom. <h2>Presuda</h2> Općinski sud u Sarajevu, u svojoj presudi od 28. novembra navodi da je, s obzirom na kontekst i formu iznošenja informacija, stekao dojam da tuženi (BIRN) nisu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno.&nbsp; - Tužitelj je zbog svog ranijeg radnog angažmana u policijskim strukturama Crne Gore, a zatim i zbog svog aktivizma u nevladinom sektoru bio izložen interesu medija i javnosti na šta ukazuju izvedenih materjalni dokazi (kolumne, osvrti i intervjui ličnosti i javnog i političkog života kako Crne Gore, tako i regiona), a i sama tema ekstremizma je od javnog interesa. Medutim, navedeno ne znači da se iskljuöivo zbog činjenice što se radi o temi od javnog značaja i povezanosti tužitelja, u medijskom prostoru mogu iznoositi činjenice o djelovanju tužitelja koje nije ni tačno, ni provjereno. Prednje je naročito od značaja kad se ima u vidu da neobjavljivanje ovih informacija nije bilo povezano sa mogućnosti nastanka bilo kakve štete, dok je s druge strane objava istih povlačila za sobom štetu po ugled tužitelja. Javnost ima interes da bude obavještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali se taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerom informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo – navodi se u presudi.&nbsp; Stoga, kako piše u presudi Općinskog suda u Sarajevu „cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužitelja i njegovog označavanja kao ekstremiste predstavljaju klevetu“. Stoga se, kako je odlučio sud u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate iznos od 1.500 konvertibilnih maraka sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 14.02.2023. godine kao dana podnošenja tužbe, pa do konačne isplate, te da o svom trošku na internetskoj stranici prvotuženog (BIRN) objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude. Sud je, kako se navodi u presudi, do utvrđenja da su informacije o Mrvaljeviću kao pripadniku ekstremističke grupe klevetniče, došao cijeneći da je tokom postupka utvrđeno i da je ovim navodima tužiteljevom ugledu nanesena šteta.&nbsp; U pogledu prigovora pasivne legitimacije na strani drugotuženog Denisa Džidića sud je to našao neosnovanim.&nbsp; - Naime, nije sporno da drugotuženi nije autor navedene interkativne mape za Cmu Goru, niti je glavni i odgovorni urednik prvotuženog. Kako to proizlazi iz uvodnog njegovog kazivanja isti je predstavnik regionalne agencije BIRN-a za BiH. Medutim, isti je na navedenoj održanoj konferenciji prezentirao navedene podatke. Dakle, kao lice koje je vršilo na odredeni način nadzor nad sadržajem tog izdržavanja pronio je izražavanje neistinitog sadržaja, što ga čini pasivno legitimisanim u ovom postupku – navodi se u presudi. <h2>Tužbe i u Crnoj Gori</h2> Protiv autorke skandaloznog BIRN-ovog uratka, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jvanović, i bivše urednice balkanInsighta Dušice Tomović, za povredu časti, ugleda i dostojanstva vodi se više postupaka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Osim Mrvaljevevićeva njih su tužile novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije Jovanović i Tomović su u odgovorima na tužbe namjerno prećutkivale činjenice kako bi targetirane dodatno klevetale i diskreditovale, pa su tako, iako su se u danima nakon objavljivanja propagandnog uratka „klele“ u metodologiju i istraživačke mehanizme, u maju na pripremnim ročištima besramno targetiranje aktivista i novinarki predstavile kao vrjednosni sud. Na taj način, između ostalog Jovanović i Tomović, pokušavaju izbjeći odgovornost za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo. Osim toga, pokušale su i dodatno obmanuti Osnovni sud u Podgorici tvrdeći da targetirani nikada BIRN-u nijesu uputili demanti. No, činjenice ipak govore drugačije. Devetoro targetiranih su se, osim mnogobrojnih pisama i reakcija upućenih odgovornima u BIRN-u koje su oni objvaljivali u rubrici „pisma čitalaca“, još u novembru i decembru &nbsp;2022. godine otvorenim pismima obraćala i njihovim donatorima, ali i tadašnjoj regionalnoj direktorki BIRN-a Mariji Ristić koja je ubrzo nakon skandala sa uratkom Jovanović, napustila tu nevladinu organizaciju. U jednom od tih pisama devetoro targetiranih istakli su da je na toj mapi, kada je Crna Gora u pitanju „napravljena gnusna obmana i plasirana neviđena laž prema međunarodnoj javnosti“. Oni u tom pismu navode da su im zbog toga životi, kao i životi njihovih porodica, ugroženi, te da je pred međunarodnom, regionalnom i domaćom javnošću narušen njihov ugled, lični i profesionalni kredibilitet, kao i da je BIRN-ov izvještaj izazvao lavinu prijetnji i govora mržnje brojnih ekstremista upućenih direktno njima. Potpisnici pisma tada su istakli da ih je BIRN, označavajući ih kao ekstremiste i članove desničarskih organizacija bez ikakvih dokaza, izložio i suprotstavio pravim ekstremističkim organizacijama, među kojima su ljudi sa krivičnim dosjeima poput ratnih zločina, šverca droge i ubistava. &nbsp; - Objavljivanjem imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušen je naš ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrožena bezbjednost kako naša tako i naših porodica i oklevetali ste nas. Zahtijevamo i da uklonite imena neformalne feminističke grupe „Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije „Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje - navodi se u pismu BIRN-u 21. novembra 2022. godine, koje su potpisali Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević. Kao dokaz sudu je dostavljen email od 21.novembra 2022. godine upućen sa adrese Krsmanović sa zahtjevom, pritužbom i pojedinačnim ovlašćenjima građanki i građana Crne Gore koji su se našli na mapi BIRN-a objavljenoj na njihovom sajtu.. Na posljednje ročište, po tužbi novinarke Krsmanović, Jovanović i Tomović nijesu se ni pojavile , pa je sudija morao &nbsp;narediti njihovo saslušanje 28. marta. Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima. Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor. Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza. Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu. - Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.

Općinski sud u Sarajevu: Navodi BIRN-a kleveta

Apsolutno je netačno da sam tražio bilo kakvo “linčovanje vojnika”, koji su pritvoreni na Kosovu - kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić na društvenoj mreži Iks (X) reagujući na tvrdnje ministra odbrane Dragana Krapovića sa sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu.
- Težište mog javnog istupa bilo je na neadekvatnom reagovanju sistema u izjavi ministra da je o događaju upoznat putem medija. Srećom po sistem ministar je na vrijeme upoznat od OBD-a, a obmana je postala hronična vrlina ministra odbrane na koju je javnost već navikla - naveo je Samardžić.
Nakon što je Krapović, kako je rekao, saopštio da sporni događaj spada u oblast ljudskih prava na slobodu izražavanja, od drugorazredne je važnosti pitanje disciplinske odgovornosti vojnika.
- Država ima daleko veći problem, a to je ministar odbrane - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1863635767311942027%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863635767311942027%7Ctwgr%5E3b4fdf5fbf9cbe7a1680c707dc8cf75b0174e9cc%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Samardžić: Krapović je daleko veći problem države od dvojice uhapsenih vojnika

Turska je jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore, sa velikim potencijalom razvoja, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović nakon sastanka sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom. 
 
Milatović, koji boravi u zvaničnoj posjeti Turskoj, je uz najviše državne i vojne počasti dočekan u Predsjedničkoj palati u Ankari, gdje je razgovarao sa Erdoganom, nakon kojeg je organizovana zvanična večera u njegovu čast. 
 
Milatović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, rekao da ekonomski odnosi između Crne Gore i Turske svake godine sve više napreduju. 
 
- Priliv direktnih investicija iz Turske, koje će na godišnjem nivou dostići skoro 100 miliona eura, te dinamična trgovinska razmjena koja prelazi 200 miliona, svjedoče o obostranom interesu za intenziviranje privredne saradnje - naveo je Milatović. 
 
On je podsjetio da je od prošle godine u Crnoj Gori aktivna i Turska privredna komora, što je važno imajući u vidu da je u Crnoj Gori registrovano oko deset hiljada malih i srednjih kompanija u vlasništvu turskih državljana. 
 
Prema riječima Milatovića, broj turskih turista koji posjećuju Crnu Goru raste iz godine u godinu, čemu doprinosi povećanje broja direktnih letova i poboljšanje kvaliteta crnogorske turističke ponude. 
 
On je istakao da je Turska jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore, sa velikim potencijalom razvoja. 
 
- Sa ovog mjesta želim da ohrabrim veća ulaganja u sjever naše zemlje, gdje imamo ogromne potencijale koje želimo da valorizujemo. Takođe, razgovarali smo i o konkretnim načinima za jačanje saradnje u zdravstvu, saobraćaju i obrazovanju, i s tim u vezi se nadam da ćemo naredne godine potpisati Strateški sporazum o partnerstvu i inicirati sjednicu zajedničkog Savjeta - rekao je Milatović. 
 
On je kazao da veoma značajnu sponu između dvije države predstavlja i mnogobrojna crnogorska iseljenička zajednica u Turskoj. 
 
Milatović je zahvalio Turskoj za podršku Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) u realizaciji više od 500 razvojnih projekata u Crnoj Gori. 
 
On je naveo da ove godine Crna Gora i Turska proslavljaju 145. godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, što, kako je kazao, govori o kontinuitetu prijateljskih međudržavnih veza i međusobnom poštovanju. 
 
Milatović je istakao da je danas Turska važan NATO saveznik i partner Crne Gore. 
 
- Izuzetno cijenimo njenu konstruktivnu ulogu na Balkanu i doprinos koji daje stabilnosti i prosperitetu cijelog regiona. Sadržajna saradnja u domenu odbrane i vojne industrije biće dodatno osnažena otvaranjem kancelarije izaslanika odbrane Turske u Crnoj Gori - rekao je Milatović. 
 
On je istakao da je spoljnopolitički prioritet Crne Gore ulazak u Evropsku uniju (EU) i da vjeruje da će do 2028. godine postati 28. država članica. 
 
- Uvjeren sam da će i prije i poslije ostvarenja tog cilja Crna Gora i Turska nastaviti da grade odnose zasnovane na međusobnom poštovanju, povjerenju, zajedništvu, doprinoseći miru, stabilnosti i razvoju ne samo naših zemalja, već i cijelog regiona - rekao je Milatović. 
 
On je pozvao Erdogana u zvaničnu posjetu Crnoj Gori 
 
- Biće mi veliko zadovoljstvo da vas, možda već naredne godine ugostimo u našoj zemlji, kao dokazanog prijatelja Crne Gore - zaključio je Milatović.

Milatović sa Erdoganom: Turska jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore

U saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila u Nikšiću lakše je povrijeđen motociklista B. K. (18) - prenosi RTNK.
Do nezgode, koja se desila na raskrsnici kod Filozofskog i Filološkog fakulteta, došlo je usljed sudara putničkog motornog vozila i motocikla.

Udes u Nikšiću: Lakše povrijeđen motociklista

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Vranešu smeta herojska antifašistička borba partizana: Pljevljacima nametnuto da slave danas Dan Opštine

Općinski sud u Sarajevu: Navodi BIRN-a kleveta

Samardžić: Krapović je daleko veći problem države od dvojice uhapsenih vojnika

Milatović sa Erdoganom: Turska jedan od najvažnijih ekonomskih i strateških partnera Crne Gore

Udes u Nikšiću: Lakše povrijeđen motociklista

PRATITE TVe UŽIVO