<article>Objekat Specijalnog državnog tužilaštva i posebne organizacione jedinice Uprave policije za rad sa SDT-om trebalo bi da obezbjeđuje Uprava policije.To je navedeno u informaciji o potrebi jačanja kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.- U cilju daljeg jačanja kapaciteta ove institucije, te ubrzanja procesa adaptacije stare zgrade Vlade za njene potrebe, bilo bi neophodno da objekat SDT-a i posebne organizacione jedinice Uprave policije za rad sa SDT-om dobije status objekta koji obezbjeđuje Uprava policije - saopšteno je iz Vlade.Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da u što kraćem roku, pripremi i dostavi Vladi prijedlog odluke o dopuni Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije. </article>

Objekat Specijalnog državnog tužilaštva i posebne organizacione jedinice Uprave policije za rad sa SDT-om trebalo bi da obezbjeđuje Uprava policije.
To je navedeno u informaciji o potrebi jačanja kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva koji je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednici.
- U cilju daljeg jačanja kapaciteta ove institucije, te ubrzanja procesa adaptacije stare zgrade Vlade za njene potrebe, bilo bi neophodno da objekat SDT-a i posebne organizacione jedinice Uprave policije za rad sa SDT-om dobije status objekta koji obezbjeđuje Uprava policije - saopšteno je iz Vlade.
Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo unutrašnjih poslova da u što kraćem roku, pripremi i dostavi Vladi prijedlog odluke o dopuni Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Specijalno državno tužilaštvo

Uprava policije

obezbjeđenje

Društvo

Vlada: Zgradu SDT-a treba da obezbjeđuje policija

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da provjeravaju nepotvrđene izvještaje 17. oktobra da je tokom vojnih "operacija" u pojasu Gaze ubijen Jahja Sinvar, vođa Hamasa koji podržava Iran, a kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.
- Tokom operacija IDF-a u Gazi eliminisana su tri terorista. IDF i ISA (Izraelska sigurnosna agencija) provjeravaju mogućnost da je jedan od terorista bio Jahja Sinvar. U ovoj fazi identitet terorista ne može biti potvrđen IDF - navodi se u objavi na mreži Iks (X).
U saopštenju se ne navodi više pojedinosti o Sinvaru, ali se dodaje da "nije bilo znakova prisustva talaca u području" gdje su se operacije odvijale.
Hamas nije zvanično komentarisao izvještaje.
Sinvar je kratko na čelu Hamasa. Zamijenio je Ismaila Hanijeha, koji je ubijen u navodnom izraelskom napadu u predgrađu Teherana 31. jula.
Sinvar je ranije bio šef Hamasovog naoružanog krila i nadaleko se smatrao idejnim tvorcem napada te grupe 7. oktobra prošle godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca. Oko 240 drugih je uzeto kao taoce. Vjerovalo se da se krio u Gazi.
Iako Izrael nije preuzeo odgovornost za neke od smrti visokih zvaničnika Hamasa, priznao je da je ubio druge, uključujući Saleha al-Arourianda Mohameda Deifa, vojnog komandanta pokreta.

Izraelska vojska provjerava nepotvrđene izvještaje da je ubijen vođa Hamasa

Kompanija Plantaže ključni je faktor u razvoju vinogradarskog sektora Crne Gore, predstavlja važan dio nacionalnog identiteta, zbog čega je neophodno pronaći načine za njen dalji opstanak i razvoj, poručeno je na okruglom stolu Ekonomskog tima Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA, prenosi PR Centar. &nbsp; Član ekonomskog tim Vladimir Nikaljević ukazao je na informacije iz poslovnog svijeta koje govore da će se rasprodati akcije Plantaža koje su u državnom vlasništvu (preko 50 odsto), a da će doći novi vlasnici koji će brzo naći način da izvrše prenamjenu zemljišta. - Poljoprivredno zemljište pretvoriće se u građevinsko zemljište i, uz jednostavne konverzije, izgradiće stanove. Ti stanovi će se prodati, od prihoda će se isplatiti dugovi, a ostatak Plantaža će praktično ostati „džabe“. Takve informacije dolaze iz poslovnih krugova - naveo je Nikaljević na okruglom stolu „Budućnost vinogradarskog sektora u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na značaj „Plantaža“ kao nosioca razvoja““. Prema njegovim riječima, ovo nije prvi put da Plantaže prolaze kroz krizu izazvanu političkim okolnostima. - Sjetimo se sedamdesetih godina, kada je trebalo da se dobije druga tranša kredita. To je bio kredit Svjetske banke, podijeljen u dvije faze, u ukupnom iznosu od 44 miliona tadašnjih dolara. Koliko bi to danas vrijedilo, možda bi mogao znati glavni ekonomista Svjetske banke ili neko drugi. Siguran sam da bi se ta vrijednost značajno uvećala - podsjetio je Nikaljević. Smatra da su Plantaže bile uspješan projekat zahvaljujući stručnosti i samouvjerenosti rukovodstva. - Znam iz prve ruke da je u to vrijeme, iz Svjetske banke, došao ekspert Patrik Evelin Simon, koji je bio degustator i imao „laboratoriju u ustima“. On je ocijenio kvalitet vina tadašnjeg Agrokombinata, što je omogućilo dolazak druge tranše kredita. Plantaže su se razvijale do raspada velike države i tranzicionog perioda, kada su širom bivše Jugoslavije nestali veliki poljoprivredni i vinogradarski kompleksi - rekao je Nikaljević. Kazao je da su uprkos svemu Plantaže opstale zahvaljujući snazi ličnosti i stručnosti tima koji ih je vodio, te su se uzdigle do evropskog nivoa. - U nekoliko navrata su prolazile kroz krize, ali su uvijek uspijevale da se oporave. Posebno bih istakao da je jedan od najrentabilnijih proizvoda Plantaža bila rakija "13. jul". Nažalost, u jednom trenutku bilo je lobiranja za druge firme koje se nisu borile za Plantaže, kao što su to činile druge državne kompanije. Danas se suočavamo sa ekonomskim mjerama koje prijete urušavanju Plantaža - kazao je Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017171016_62489f6101429254ffe528e47e89671f46ea3b4f8c71e60df5daf6c79effc00b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Nikaljević"> <figcaption>Vladimir Nikaljević(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Upitao je zašto baš Plantaže? - Prije svega, jer se nalaze na idealnom mjestu da budu vodeće preduzeće Crne Gore u izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa prihodom većim od 14 miliona eura. Plantaže su uspješan primjer kako na kamenitoj crnogorskoj mediteranskoj zemlji, sa autohtonim sortama vinove loze i stručnim ljudima, može nastati evropska priča o uspjehu. Nažalost, ta uspješna priča se sada pokušava razoriti - upozorio je Nikaljević. Istakao je da vizionarski duh onih koji su stvorili Plantaže još uvijek živi, a da se danas &nbsp;bore na ekonomskom polju da nastavr tu priču, ne samo u Plantažama, već i u drugim sferama privrede. Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš podsjetila je da Crna Gora ima dugu tradiciju vinogradarstva i vinarstva, koja datira još iz antičkog perioda. - Na prostorima današnje Crne Gore pronađeni su brojni artefakti, uključujući sjemenke vinove loze u Budvi i Duklji, koji potvrđuju da se vinogradarstvo razvijalo u drevnim vremenima. O tome svjedoče i srednjovjekovni statuti gradova Budve i Kotora, u kojima je vinogradarstvu posvećeno čak 29, odnosno 71 poglavlje - navela je Maraš. Ukazala je da posebno značajno mjesto u istoriji vinogradarstva ima sorta Kratošija, koja se pominje još u Budvanskom statutu iz srednjeg vijeka. - Važan iskorak za crnogorsko vinogradarstvo desio se u doba kralja Nikole, kada je svaki vojnik imao obavezu da posadi određeni broj čokota vinove loze. U tom periodu otvorene su prve poljoprivredne škole i rasadnici, čime su postavljeni temelji savremenom vinogradarstvu - rekla je Maraš. Podsjetila je da je projekat Ćemovsko polje, realizovan u 20. vijeku, navodeći da on predstavlja jedan od najvećih vinogradarskih poduhvata tog doba u Evropi. - Plantaže su zahvaljujući ovom projektu dobile 1.500 hektara vinograda i savremeni vinski podrum sa kapacitetom od 2.000 vagona. Ovaj poduhvat je omogućio da crnogorska vina, posebno sorta Vranac, postanu prepoznata na međunarodnom tržištu, osvojivši brojne nagrade - navela je Maraš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017171016_a9f8e17e46c85f49df0e7d37484d5cbb83264bc490aefda6afdad9ed6a4ea55b" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Vesna Maraš"> <figcaption>Vesna Maraš(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ukazala je da su Plantaže danas najveći proizvođač grožđa i vina u Crnoj Gori, posjedujući najveći vinogradarski kompleks u Istočnoj Evropi, a da se njihova vina izvoze na 43 međunarodna tržišta. - Jedna od ključnih karakteristika crnogorskog vinogradarstva jeste prisutnost autohtonih sorti koje čine preko 85 odsto vinogradarske proizvodnje. Poseban značaj dat je proučavanju ovih sorti, uključujući Kratošiju, Vranac, Krstač i Žižak. Zahvaljujući novim genomskim tehnologijama, potvrđeno je da su crnogorske sorte vranac, krstac i zizak sa originalnim DNK dok je sorta kratosija &nbsp;identične sa sortom koja se u Italiji gaji pod nazivom primitivo i u Kaliforniji pod imenom &nbsp;Zinfandel - pojasnila je Maraš. Istakla je da su plantaže predvodile aktivnosti na klonskoj selekciji autohtonih sorti, čime su unaprijedili proizvodnju i stabilnost kvaliteta vina, kao i da je selekcionisano sedam klonova sorte Varanac &nbsp;koji su priznati i zaštićeni kao patenti. - U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i naučnim institucijama, 2017. godine je završena rejonizacija vinogradarskih područja Crne Gore. Vinogradarska područja su podijeljena u četiri regiona i 15 subregiona, čime su definisani uslovi za gajenje vinove loze i označavanje geografskog porijekla vina. Ovaj korak je ključan za pozicioniranje crnogorskih vina na međunarodnom tržištu - istakla je Maraš. Ona je poručila da su Plantaže pionir u razvoju vinskog turizma u Crnoj Gori. - Kompleks Ćemovsko polje, sa preko 2.300 hektara vinograda, danas predstavlja atraktivnu turističku destinaciju. Na Cemovskom polju je &nbsp;90 odsto zasađenih vinograda Crne Gore“. Podgorica je tako postala jedan od vodećih vinskih gradova u svijetu - navela je Maraš. Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić ukazao je na značaj projekta koji je realizovan u saradnji sa Plantažama i Institutom za vino i vinovu lozu iz La Rioja, a koji je rezultirao otkrićem 51 do sada nepoznate sorte vinove loze u Crnoj Gori. - Ove sorte predstavljaju nevjerovatan resurs za razvoj crnogorskog vinogradarstva za sljedećih 150 godina -- &nbsp;istakao je Grbić. Ukazao je na značaj očuvanja starih vinograda, koji, kako je rekao, predstavljaju neprocjenjivo blago. - Naši stari vinogradi, koji sadrže genetski diverzitet jedne sorte, mogu se suočiti sa klimatskim promjenama i pružiti materijal za proizvodnju novih tipičnih vina. Nažalost, postoji opasnost da se ovi vinogradi uklone, a to bi značilo gubitak potencijala za razvoj vrhunskih vina - naveo je Grbić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017171016_a9784f2f5b66236c56f0078d9b3847f06f1325205316c02b826f2fe0cef77ad0" data-rendition-name="original" width="799" height="533" loading="lazy" alt="Miodrag Grbić"> <figcaption>Miodrag Grbić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Prema njegovim rijelima, pomenuta istraživanja su otkrila da je Kratošija, koja se prvi put pominje 1426. godine u budvanskom statutu, ključna sorta u regionu. Grbić je saopštio da su na osnovu genetskih analiza i istorijskih podataka uspjeli da promjene ime sorte u svjetskoj bazi podataka, potvrđujući njeno poreklo iz Crne Gore. - Naša istraživanja su pokazala da su stari vinogradi ključni za očuvanje genetskog diverziteta. Bez naučnih podataka, teško je zamisliti razvoj kvalitetnih vina koji bi mogli osnažiti crnogorski vinski marketing i turizam - zaključio je Grbić, naglašavajući hitnost akcije kako bi se očuvali resursi koji su ključni za budućnost vinogradarstva. Član ekonomskog tima Branko Diki Kažanegra kazao je da postoje tri osnovna faktora bez kojih je nemoguće zamisliti napredak u ovoj oblasti: dostupnost, atraktivnost i odnos kvaliteta i cijene. Govoreći o dostupnosti, Kažanegra je ukazao da putovanje od aerodroma do turističke destinacije u Crnoj Gori često duže traje nego samo putovanje do aerodroma. - Atraktivnost se najviše ogleda u prirodnim resursima Crne Gore. Šta radimo sa prirodnim resursima? Uništavamo ih - naveo je Kažanergra. Ukazao je da Crna Gora godinama nije poboljšala svoj kvalitet turističkih usluga. - Imali smo jedan od najvećih brendova, Sveti Stefan, ali danas je to više nalik 'mrtvom gradu - rekao je Kažanegra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017171020_0a4c0cfebc7b9a7ac886eb705d342008b83f3c4918d0638a4220ee2c3e83c485" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Branko Diki Kažanegra"> <figcaption>Branko Diki Kažanegra(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Ocijenio je da jedan od najvećih izazova predstavlja i situacija sa domaćim proizvodima. - U restoranima i hotelima se često prvo nude strana vina, dok se domaći proizvodi zanemaruju - naveo je Kažanegra, ističući važnost promocije lokalnih proizvoda, poput njeguškog pršuta i sira, koji, uprkos kvalitetu, često nisu dostupni potrošačima. Kako bi se prevazišli ovi izazovi, Kažanegra predlaže čvrstu saradnju između sektora turizma i poljoprivrede. - Nemoguće je zamisliti crnogorski turistički proizvod bez autentičnog crnogorskog proizvoda - poručio je Kažanegra. Predavač na Unioverzitetu Donja Gorica Boro Vučinić ukazao je na značaj kompanije Plantaže za privredni razvoj. - Svi smo svjesni da je ugled naše zemlje u svijetu osnažen kvalitetom naših vina. Proizvodnja vina i otvaranje malih vinarija doprinose ekonomiji i pružaju egzistencijalne mogućnosti malim proizvođačima koji su se odlučili za ovaj izazovan put. Oni nisu ekonomski stabilni, već se bore za svoju egzistenciju, jer, kao što se često kaže, od vina se ne može obogatiti, ali se može pristojno živjeti - rekao je Vučinić. Vučinić se osvrnuo na međusobnu povezanost privredne stabilnosti i nacionalne bezbjednosti, naglašavajući da „privredna stabilnost i njen razvoj značajno utiču na smanjenje rizika po nacionalnu bezbjednost“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017171020_11c37caf75044efdbebb1b8224b24838706dcba2a6676ac8f681654bb412834b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Boro Vučinić"> <figcaption>Boro Vučinić(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  - Kada govorimo o vinogradima, moramo se pobrinuti da se ne pretvaraju u građevinske projekte, jer bi to ugrozilo našu poljoprivrednu budućnost i društvenu stabilnost. Plantaže, kao stub crnogorskog privrednog razvoja, suočavaju se s izazovima koji mogu dovesti do socijalne nestabilnosti i potresa u zemlji - rekao je Vučinić. On je upozorio na moguće posljedice prodaje zemljišta za investicije, ističući da bi to moglo rezultirati promjenama koje su protivne nacionalnim interesima. - Država mora zadržati kontrolu nad ovim strateškim resursima kako bi osigurala svoju budućnost - zaključio je Vučinić. Tokom diskusije, poljoprivredni proizvođač Budimir Mugoša, osvrnuo se na izazove vinogradarstva širom svijeta, naglašavajući da je potrošnja vina u Francuskoj opala tri puta u poslednjih 60 godina, navodeći da se ovaj trend osjeća i u Crnoj Gori, što stvara pritisak na proizvođače. - Plantaže su poljoprivredno preduzeće, i ne možemo ih posmatrati kao silikonsku dolinu. U Kaliforniji, na primjer, poljoprivreda donosi više prihoda nego sve ostale industrije. Ipak, Plantaže se suočavaju s ozbiljnim problemima, uključujući loš kvalitet grožđa, što direktno utiče na cijenu vina - naveo je Mugoša. Ukazao je na stanje zemljišta koje je u vlasništvu kompanije Plantaže. - Imaju 4000 hektara zemljišta, ali to zemljište nije zakonito upisano. To stvara pravne i ekonomske probleme. Takođe, postavlja se pitanje kako je moguće da se 4000 hektara koristi bez zakonske osnove - rekao je Mugoša Smatra da će Plantaže morati da se reorganizuju kako bi opstale na tržištu, navodeći da je potrebna privatizacija i bolja uprava da bi se osigurala budućnost ovog sektora. Poslanica u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović naglasila je značaj diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, ističući da je to prioritet kako za Evropu, tako i za Crnu Goru. - Ne postoji cijena zemlje ili vinograda koju ova država ne treba da nađe da se ovo spasi - navela je Despotović, naglašavajući da se radi o očuvanju nacionalnog brenda. Despotović je upozorila na problem akciza na vino, ističući da je Crna Gora jedina turistička destinacija u regionu koja će imati ovu vrstu nameta. - Moramo se izdići iznad trenutnih problema u vinarstvu. Ovo je ključno za identitet Crne Gore, jer je vranac sinonim za našu tradiciju -istakla je Despotović. Savjetnik predsjednika Crne Gore za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić &nbsp;istakao je potrebu za očuvanjem nacionalnih brendova i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Kazao je da gašenje brendova u Crnoj Gori nije nova pojava, ukazujući na primjere kao što su „Marko Radović“ i „Radoje Dakić“. - Plantaže su poslednja linija odbrane, bez njih nema daljeg razvoja - upozorio je Grgić, dodajući da je devastacija turizma rezultat lošeg prostornog planiranja. On je predložio da Plantaže treba da istraže dodatne aktivnosti, poput razvoja ekskluzivnog smještaja, kako bi povećale svoju konkurentnost i doprinijele održivom razvoju.

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Nakon objave rezultata popisa stanovništva prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa. Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za nešto više od 34 procenta. Istog dana kada su objavljeni rezultati, 15. oktobra, prosrpske stranke su ponovile zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik bio službeni. U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao "službeni", a srpski jezik je "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Promjenu statusa srpskog jezika zatražio je dio vladajućih stranaka, među kojima su partije proruskog Demokratskog fronta (DF), prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i druge manje partije. One su kao osnovni argument naveli činjenicu da je popis pokazao da većina stanovništva govori srpskim jezikom. U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji su rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku saopšteni tek 15. oktobra. Duže od deceniju prosrpske stranke traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je i lider proruskog DF, u više navrata je najavljivao inicijativu za promjenu statusa srpskog jezika ukoliko popis pokaže da stanovništvo većinski govori tim jezikom. To je 15. oktobra u parlamentu ponovio i njegov partijski kolega Dejan Đurović rekavši da bi srpski jezik trebalo normirati kao službeni u Ustavu: - Moramo priznati da bi srpski jezik trebalo da bude službeni, jer je većinski jezik u Crnoj Gori. To očekujem i od opozicije - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Tabela sa rezultatima popisa o maternjem jeziku u Crnoj Gori"> </figure>  Isti zahtjev uputio je Dragoslav Šćekić, funkcioner prosrpske SNP i ministar sporta u Vladi Milojka Spajića, koji je rekao da od vlasti očekuje da postupi u skladu sa 'realnom strukturom stanovništva'. - &nbsp;I uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je pravo da svuda govore i školuju se na svom jeziku - naveo je Šćekić. Ostatak vladajućih partija, nije se izjasnio ovim povodom. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović je rekao da Srbima u Crnoj Gori predstoji "grčevita borba za očuvanje identiteta kroz uvođenje srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama i afirmacijom ćiriličnog pisma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> </figure>  Na ove najave prva je reagovala najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Poslanik DPS Andrija Nikolić je vladajuće partije podsjetio na njihove ranije izjave: - Vi ste govorili da srpski jezik treba da prebaci 50 posto da bi se nakon toga mijenjao Ustav. Imali ste drugačija očekivanja. A rezultati su isti kao na popisu iz 2011. godine - istako je on. Crnogorski jezik je Ustavom definisan kao službeni u vrijeme vlasti DPS-a. <h2>Crnogorski i srpski jezik kroz posljednja tri popisa stanovništva</h2> Broj građana kojima je maternji jezik srpski povećao se između dva popisa - 2011. i 2023. godine za 0,3 procenta, dok je broj onih koji govore crnogorskim smanjen za 2,4 posto. Na popisu održanom 2003, u vrijeme kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom, svoj jezik je nazivalo srpskim 63,4 posto stanovništva, a crnogorskim 21,9 procenata. Ustav Crne Gore, u kome je kao službeni jezik propisan crnogorski, usvojen je 2007, godinu nakon referenduma o nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ćirilizovan natpis na policijskim automobilima u Crnoj Gori"> </figure>  Crna Gora je poput ostalih država, nastalih iz bivše Jugoslavije u kojoj je zvanični jezik bio srpsko-hrvatski, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države. Promjene Ustava 2011. bile su povod da tadašnja prosrpska opozicija, predvođena Andrijom Mandićem, traži izmjenu u dijelu identitetskih pitanja i državnih simbola. Traženo je da se srpski jezik normira kao službeni, uvođenje takozvane narodne zastave trobojke i skraćenje državne himne. Vlast na čelu sa DPS-om Mila Đukanovića je odbila ove zahtjeve. Prosrpske stranke su optuživale vlast Mila Đukanovića da je "protjerala srpski jezik i ćirilicu iz Crne Gore", iako je srpski u Ustavu definisan kao jezik u službenoj upotrebi, a latinica i ćirilica ravnopravna pisma. Do promjene vlasti je došlo 2020. godine na izborima, na kojima je dotadašnja prosrpska opozicija postala dio parlamentarne većine, a 2024. su zauzeli i dio resora u Vladi Milojka Spajića. Nakon promjene vlasti došlo je do porasta korišćenja ćiriličnog pisma u institucijama. <h2>Procedura izmjene Ustava Crne Gore</h2> Uz stranke bivšeg DF-a i SNP-a, u sastavu parlamentarne većine su Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske nacionalne stranke i Bošnjačka stranka. Oni ukupno imaju 54 od 81 poslanika što čini dvotrećinsku većinu u Skupštini Crne Gore. Prema Ustavu, za promjenu bilo kog člana Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, a za promjenu državnih simbola i službenog jezika je, uz to potrebno organizovati referendum. Na referendumu bi te promjene trebalo da podrži tri petine upisanih u birački spisak, što je oko 325.000 građana. Na posljednjem popisu se nešto manje od 270.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom. Lideri prosrpskog DF-a su ranije najavljivali da će uvesti srpski jezik kao službeni 'uz minimalni angažman u parlamentu', ali nisu objasnili na koji način. Komentarišući najave prosrpskih stranaka, iz Digitalnog forenzičkog centra iz Podgorice su ocijenili da "kampanja koju su proksiji srpskog uticaja odmah pokrenuli ima za cilj polarizaciju i destabilizaciju crnogorskog društva. - Otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore - zaključili su iz DFC. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je potencirao važnost popisa kako bi se utvrdio broja Srba u Crnoj Gori. Dva dana nakon objave Vučić se oglasio konstatacijom da su rezultati popisa dobra poruka "za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik". Rezultati su pokazali i da 6,9 odsto stanovnika bosanski jezik smatra maternjim, albanski 5,2 posto, ruski 2,3, srpsko-hrvatski dva posto a hrvatski 0,3 procenta.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori nakon popisa traže da srpski jezik bude službeni

Inicijative poput one o dvojnom državljanstvu mogu imati dugoročne posljedice po suverenitet Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, i mogu izazvati dodatne podjele u društvu, koje ne doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti koja je nužna za dalje reformske procese, ocijenio je poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula na sastanku sa generalnim sekretarom Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandrom Bogdanovićem.
Tokom sastanka razmijenjeni su stavovi o unutrašnjim, regionalnim i međunarodnim okolnostima koje usmjeravaju političke i društvene procese, sa posebnim osvrtom na dalju dinamiku procesa evropskih integracija i politike proširenja EU.
- Bogdanović je upoznao Piculu sa rezultatima lokalnih izbora koji su potvrdili dominaciju Demokratske partije socijalista i pokazali da građani Crne Gore prepoznaju zalaganje i borbu za očuvanje nacionalnih interesa, među kojima je najvažniji članstvo u EU. U tom pravcu, generalni sekretar DPS je kazao da je zabrinjavajuće što dio partija parlamentarne većine otvoreno djeluje na platformama koje promovišu antievropske politike, te da su posebno zabrinjavajuće inicijative poput promjene Ustava, Zakon o dvojnom državljanstvu, kao i prijedlog Zakona o stranim agenturama, čime se direktno podrivaju temelji na kojima je izgrađena evropska perspektiva Crne Gore - saopšteno je iz DPS-a.
Bogdanović je naglasio da se unutar parlamentarne većine primjećuje značajan uticaj eksternih faktora, što, kako je ustvrdio, dalje komplikuje političku situaciju i unosi dodatne podjele u crnogorsko društvo.
On se posebno osvrnuo na najavljene izmjene Zakona o državljanstvu, navodeći kako će DPS imati spreman odgovor u slučaju da vlast nastavi sa jednostranim odlukama, bez uvažavanja stavova i opozicije i velikog dijela građana.
Tonino Picula je istakao da će za dalji napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji biti ključna posvećenost političkih aktera proevropskom kursu, politička stabilnost i rješavanje unutrašnjih izazova, te je u tom kontekstu pozdravio djelovanje svih istinski proevropskih opcija.
Takođe, izrazio je i suprotstavljanje potezima crnogorskih vlasti koji ugrožavaju dobrosusjedske odnose politikantskim nametanjem tema koje dovode u pitanje saradnju dviju zemalja i daljnji napredak Podgorice na putu prema EU.
- Komentarišući rezultate popisa sagovornici su ocijenili da je Crna Gora potvrdila da je društvo zasnovano na multietničkoj demokratiji u kojoj građani mogu slobodno izraziti svoje nacionalne identitete, te da nema prostora za produbljivanje etničkih podjela koje bi mogle ugroziti stabilnost i evropsku budućnost zemlje - zaključeno je u saopštenju.

Picula sa Bogdanovićem: Ideje o dvojnom državljanstvu može imati ozbiljne posljedice po suverenitet i EU integracije

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Vukas Radonjić priznao da je preuzeo predmet Nikole Vujotića koji se pominje u SKY ECC aplikaciji

Milan Vujotić, jedan od visokopozicioniranih pripadnika organizovane kriminalne grupe „Kavač“, početkom marta 2021. godine razgovarao je u SKY ECC aplikaciji sa bivšim policajcem Goranom Stojanovićem, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za saradnju upravo sa „kavčanima“, o tome kako da njihov zajednički prijatelj iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva može da im pomogne da Vujotićevom bratu Nikoli bude izrečena oslobađajuća presuda za nedozvoljeno držanje oružja. Prvi dio komunikacija braće Vujotić i Stojanovića M portal je objavio juče. Razgovori koje danas objavljujemo vođeni su u SKY ECC komunikaciji 5. marta 2021. godine između Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27), a kopije njihovih čatova Milan u 20 sati i 44 minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli (šifra K417D9), kako bi ga upoznao sa detaljima dogovora sa tužiocem. Na samom početku Stojanović piše Milanu Vujotiću da je bio kod „tužioca“ kući, da je „tužioc“ pogledao spise predmeta i napisao sugestije za Vujotiće, te potom detaljno objašnjava Milanu kako je do tog trenutka tekao slučaj njegovog brata Nikole, što su sve informacije poznate javnosti preko medijskog izvještavanja o slučaju: on je prvobitno bio optužen zajedno sa Milošem Vidmarom pred Osnovnim sudom u Podgorici, predmet je vodila tužiteljka Ana Radović, a sudija je bio Rade Ćetković, koji je tražio razdvajanje predmeta Vidmara i Vujotića, Vidmar je osuđen, a tužiteljka se žalila na odluku o razdvajanju predmeta. S ozbirom na to da je neposredno nakon toga Radović napredovala i prešla u Više državno tužilaštvo, Vujotićev predmet je ostao u „fazi mirovanja“ i do tog trenutka ga niko ne zadužio. Milan Vujotić potom saopštava Stojanoviću da to sve zna i razgovor se nastavlja o tome kakve je instrukcije „tužioc“ dao za advokata Nikole Vujotića. Stojanović: "Ima li on advokata?" Vujotić: "Sto kaze on? kako sad ? Moze li on zaduziti predmet. Ima advokata" Stojanović: "Kojeg?" Vujotić: "Sto treba advokat sa uradi? Mislim da je Korac, sad cu da pitam. Advokat je trazio vec da se to resava. Ali nije niko zaduzio predmet“ Stojanović: "Aj bas pitaj da bih mu to sjutra javio i sad ti pisem sto dalje. On predlaze da ode kod tog sudije i pita ga oce opet bit oslobadjujuca za Nikolu. Ali da je najbolje da se njegov advokat obrati na mail osnovnog suda i tuzilastva. Sto se desava sa predmetom Nikolinim“ Vujotić: "Zoran Mijovic je advokat. On je predao predlog tuzilastvu za sporazum i trazio od sudije da zakaze pripremno rociste" Stojanović: "I da posalje na mail tuzioca V Radonjica posto je on PR tuzilastva isto zahtjev" Vujotić: "Poslace sve sto treba advokat" Stojanović: "To nije stiglo izgleda u tuzilastvo pa neka posalje mail na PR tuzilastva V radonjica. Onda ce on moc kod Nikole Boricica (tadašnjeg rukovodioca ODT Podgorica, prim.aut) da trazi da zaduzi predmet i nece bit sumnjivo nista nikome. I sa sudijom koji mu je drug moci ce da zakaze sudjenje u odsustvu. I to nece trajat dugo mozda jedno rociste ili dva“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93" data-rendition-name="original" width="359" height="593" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  U ovom dijelu razgovora braća Vujotić igraju malu igru sa Stojanovićem. Naime, dok se bivši policajac trudi da detaljno prenese sve što mu je „tužioc“ rekao i napisao, Vujotići se u drugom čatu dogovaraju da li da mu kažu da poznaju sudiju i da mogu da se dogovore sa njim. Na kraju se ipak odlučuju da to preskoče i da Milan Vujotić saopšti Stojanoviću da nemaju nikakve konekcije. Ključnu poruku Nikoli Vujotiću poslaće brat Milan u 20 sati i 55 minuta: „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću. I onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5" data-rendition-name="original" width="553" height="500" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  Potom na kriptovani telefon Nikole Vujotića stiže nova kopija razgovora njegovog brata Milana sa policajcem Stojanovićem, kojom potvrđuje da je Stojanoviću o sudiji rekao ono što su dogovorili – da ga ne poznaju. Vujotić: "Sudija ovaj ce zakazati sudjenje on j oce da se to resava. Nismo mi dobri sa sudijom nista nego sudija upire da se zavrsi. On kaze nema dokaza nizasta a smeta mu nerijeseni predmet" Stojanović: "Ali ovako je i mislim najpametnije da posalje mail direktno njemu advokat posto je on PR i moci ce zaduzit predmet i dalje ce sve lagano ic" Vujotić: "Poslace mail. I ovaj sudija ce ga osuditi za municiju ovo sto je lezao vec u spaniju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Posto su te promjene u tuzilastvo zato niko to ne zaduzuje. Ovako mail direktno njemu i on ce imat osnova da trazi predmet itd" Vujotić: "Sudija bas trazi da se rijesi predmet jer oce da skida predmete i da napreduje . Pa da pomognemo sudiji da napreduje :)"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9" data-rendition-name="original" width="362" height="523" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f" data-rendition-name="original" width="356" height="388" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  Milan Vujotić je visokopozicionirani pripadnik kavačke kriminalne grupe i blizak prijatelj vođe „kavčana“ Radoja Zvicera. Oni su zajedno bili na Jahorini samo mjesec dana prije nego što su ovi razgovori vođeni, o čemu je javnost upoznata početkom februara 2021. godine, kada je u Bosni i Hercegovini uhapšena i protjerana grupa pripadnika OKG „Škaljari“ koja je, prema tadašnjim sumnjama policije, planirala da u elitnom hotelu na Jahorini ubije Zvicera i Vujotića. Milan Vujotić je uhapšen u Turskoj nakon ubistva vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića u septembru 2022. godine, pod sumnjom da je jedan od organizatora te likvidacije, a prije godinu dana je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora u toj državi.&nbsp;

Milan Vujotić: Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži

Bivši direktor Policijske akademije u Danilovgradu Boban Šaranović pisao je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću od koga traži preduzimanje hitnih koraka u cilju rješavanja slučaja iz juna 2023. godina kada su ga metalnim šipkama napali osumnjičeni Savo Nikitović i Radovan Popara i nanijeli mu teške tjelesne povrede.
Šaranović smatra da mu je život u opasnosti, pa je uputio i urgenciju ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću pozivajući ga da preduzme adekvatne mjere u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti njegove bezbjednosti.
<h2>Predugo vještačenje telefona</h2>
Šaranović je 1. juna 2023. godine napadnut u Bulevaru Džordža Vašingtona, dok je ulazio u svoj automobil. &nbsp;Teže posljedice spriječili su policajci u civilu, koju su pritrčali Šaranoviću, a potom i sustigli jednog od napadača - Savu Nikitovića, i uhapsili ga. Popara je bio u bjekstvu, a lisice na ruke su mu stavljene 19. jula prošle godine.
Njima se na teret stavlja &nbsp;izvršenje teškog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Suđenje napadačima je u toku pred sudskim vijećem Višeg suda u Podgorici.
Šaranović je danas obavijestio Markovića da i dalje postoji visok stepen ugroženosti njegove bezbjednosti i to iz više razloga. U urgenciji je iznio dio podataka izvještaja Agencije za nacionalnu bezbjenost (ANB)i dopisa Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).&nbsp;
- Dakle, lica koja navodno pripadaju tzv. "škaljarskom klanu” angažovana su kako bi počinili krivično djelo upereno protiv mog života i tijela. U dopisu UIKS-a se navodi i ime pripadnika škaljarskog klana — nikšićkog ogranka, A.M. koji se tada nalazio u pritvoru i koji je angažovao dva lica. Interesantan podatak je da je sa A.M. u pritvoru bio i rođeni brat Save Nikitovića, koji je osumnjičen da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju na štetu moje malenkosti. Podaci ANB, kao i navedene činjenice u dopisu UIKS-a, eksplicitno navode da mi je bezbjednost i dalje ugroženał odnosno da ova lica i dalje planiraju da završe ono što su započeli – naglasio je Šaranović.
On je napomenuo da je okrivljenima, nakon 10 mjeseci, ukinut pritvor i da su pušteni da se brane sa slobode, uz zabranu napuštanja prebivališta (teritorija opštine Nikšić).&nbsp;
- Koliko su okrivljeni doživjeli ozbiljno sudsko vijeće i izrečenu mjeru, najbolje dokazuje podatak da je okrivljeni Sava Nikitović, 14. juna 2024. godine, uhapšen u Podgorici zbog posjedovanja opojne droge – naveo je Šaranović.
Kao razlog obraćanja navodi to što je jedan od dokaza — oduzeti telefon od okrivljenog Nikitovića, još na vještačenju.&nbsp;
- Dakle, prošlo je više od 17 mjeseci od trenutka oduzimanja predmetnog telefona i prosto je nevjerovatno da vještačenje nije završeno, odnosno da telefon nije ”otvoren". Ova činjenica postaje još bitnija jer je okrivljeni Nikitović Sava imao taj telefon u trenutku izvršenja krivičnog djela, te je jasan motiv bio da nakon izvršenog djela obavijesti nalogodavce o ostvarenom naumu kao i da postoji realna mogućnost da se u telefonu nalaze i poruke ili kontakti Nikitovića prije izvršenja predmetnog djela sa određenim licima. Osim toga, činjenica da i dalje postoji visok rizik ugroženosti moje bezbjednosti sama po sebi govori da je neophodno urgentno preduzeti sve potrebne korake u rješavanju ovog predmeta. Stoga, ovim putem Vas molim da svojim autoritetom obezbijedite sprovodenje vještačenja predmetnog telefona, a sve u cilju rasvjetljavanja izvršenog krivičnog djela – poručio je Šaranović u obraćanju Markoviću.
<h2>Neozbiljan odnos MUP i UP</h2>
U obraćanju ministru Šaranoviću, bivši director Policijske akademije takođe ističe da mu je ugrožena bezbjednost, pozivajući se na podatke ANB-a i UIKS-a.
- Nažalost, MUP i Uprava policije, bez obzira na sve ove navedene činjenice, nije ozbiljno shvatila situaciju, te je predložila mjeru kojom će spriječiti ugroženost — a to je ta da, inspektori u civilu, s vremena na vrijeme prolaze ispred ulaza u kojem stanujem. Osim što se ova mjera i ne primjenjuje u praksi, ona, pri tome, uopšte nije cjelishodna, odnosno, nema smisao. Ovakva mjera i njena primjena jedino mogu umiriti kriminalce i nalogodavca da još jednom pokušaju dovršiti krivično djelo, tj. da me liše života – stave je Šaranović.
On tvrdi da je ovakav neprofesionalan odnos MUP-a i UP trajao u kontinuitetu, odnosno od samog trenutka izvršenja krivičnog djela.&nbsp;
- Tadašnji ministar (Filip Adžić) je u jednoj tv emisiji, samo par sati nakon što su okrivljeni pokušali krivično djelo protiv mog života i tijela, izjavio da je napad na mene uzrokovan ličnim nesuglasicama sa napadačima. Koliko je bilo istine u riječima Adžića, dovoljno govori optužnica nadležnog tužilaštva kao i sprovedeni dokazi (izjave svjedoka i video zapisi) čime je nepobitno utrvđeno da se radi o naručenom djelu – kazao je Šaranović.
Nedvosmileno je, ističe on, da je MUP, od samog trenutka izvršenja krivičnog djela, iz njima znanih razloga, ovo tretirao kao napad, a ne kao krivično djelo ubistvo u pokušaju, te da je shodno tome i bezbjednosnu procjenu shvatio olako.&nbsp;
- Olako, uprkos svim navedenim podacima o tome da je jedan od izvršilaca pripadnik jednog od kriminalnih klanova, pa do planiranja daljih napada na mene od strane odredenih lica. Stoga, ovim putem Vam se obraćam da se na osnovu utvrđenih podataka iz izvještaja o bezbjednosnoj procjeni, kao i drugih relevantnih zvaničnih dokumenata, odredi adekvatna mjera u odnosu na utvrđeni stepen ugroženosti – poručio je Šaranović.

Vlada: Zgradu SDT-a treba da obezbjeđuje policija

Tagovi

Izraelska vojska provjerava nepotvrđene izvještaje da je ubijen vođa Hamasa

Pronaći načine za dalji opstanak i razvoj kompanije Plantaže

Prosrpske stranke u Crnoj Gori nakon popisa traže da srpski jezik bude službeni

Picula sa Bogdanovićem: Ideje o dvojnom državljanstvu može imati ozbiljne posljedice po suverenitet i EU integracije

PRATITE TVe UŽIVO