Crna Gora će do kraja naredne godine ispuniti sve obaveze iz pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, ocijenio je državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović, dok ekološka aktivistkinja Nataša Kovačević smatra da to nije realno.
Vitomirović je u intervjuu agenciji MINA ukazao da su za određene oblasti u tom poglavlju predviđeni prelazni periodi, navodeći da je 2035. godina prelazni rok za upravljanje otpadnim vodama.
On je rekao da evropski partneri razumiju da država u kratkom roku ne može obezbijediti veliku količinu novca potrebnu za zatvaranje Poglavlja 27.
– Sve obaveze koje je Evropska unija (EU) propisala da moramo da ispunimo, biće ispunjene do kraja 2026. godine – naveo je Vitomirović.
Kako je kazao, prema izvještaju od decembra prošle godine, ispunjeno je 48 odsto svih obaveza predviđenih Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27.
– Od tog perioda do sada ispunili smo dobar dio obaveza i, s obzirom na veliku količinu započetih aktivnosti i procesa, mislim da će vrlo brzo biti vidljiv značajan porast procenta ispunjenosti naših obaveza iz Poglavlja 27 – istakao je Vitomirović.
Kovačević je u intervjuu agenciji MINA rekla da se plaši da Crna Gora neće uspjeti da do kraja naredne godine ispuni sve obaveze iz pregovaračkog Poglavlja 27.
– Posebno zbog toga što sada imamo drugačiji politički diskurs, gdje se za neka područja, koja zapravo treba da budu zaštićena, planiraju različite – ako možemo da ih nazovemo – razvojne investicije – kazala je Kovačević, koja je koordinatorka u organizaciji CEE Bankwatch Network.
Ona je navela da je riječ o Sporazumu između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji – kako je dodala – predviđa investicije u područjima koja treba da imaju uspostavljene upravljače.
Ulcinjska solana, kako je podsjetila Kovačević, dio je završnih mjerila za Poglavlje 27.
– Tu su i druge lokacije, poput Bjelasice, Hajle, Jaza, koji imaju različite stepene zaštite. To su sve naša visoko vrijedna područja, koja imaju nacionalnu zaštitu ili potencijalnu zaštitu, ili su međunarodno prepoznata kao važna ptičja ili biljna staništa, ili Emerald mreža pod Bernskom konvencijom – kazala je Kovačević.
Zakonom o zaštiti prirode, kako je dodala, predviđen je dobar mehanizam koji omogućava da Ministarstvo uspostavi privremenu zaštitu na nekom području.
Vitomirović je kazao da su, zbog nedostatka infrastrukture i finansijskih sredstava, najzahtjevnije oblasti upravljanje otpadom i otpadnim vodama.
– Naravno, tu su i klimatske promjene, kao veoma zahtjevna oblast – rekao je Vitomirović.
On je, odgovarajući na pitanje koliko je država odmakla od donošenja strategija i planova, naveo da se trećina pravne tekovine EU odnosi na Poglavlje 27.
Prema riječima Vitomirovića, prva i osnovna stvar je donošenje zakona i podzakonskih akata.
– Tu smo poprilično odmakli, ali ono sa čim ne možemo da se pohvalimo je implementacija, a ima razloga i za to, s obzirom na to da nedostaju administrativni kapaciteti unutar Ministarstva i oni koji sprovode sve te zakone i propise – kazao je Vitomirović.
On je istakao da je Vlada svjesna tog problema i da će u narednom periodu uraditi sve što je potrebno, jer bez ispunjavanja obaveza iz Poglavlja 27 nema ni ulaska u EU.
Vitomirović je naveo da su svjesni svih nedostataka i da aktivno rade da što prije riješe sve probleme.
– Od trenutka kada je formirana ova Vlada, mnogo se radi i pokrenuti su svi mogući projekti i aktivnosti kako bi se ispunile obaveze iz Poglavlja 27 – poručio je Vitomirović.
On je kazao da je, u oblastima industrijskog zagađenja, civilne zaštite i upravljanja otpadom, nacionalno zakonodavstvo skoro u potpunosti usklađeno sa pravnom tekovinom EU, a djelimično u oblastima zaštite prirode, kvaliteta voda i vazduha i klimatskih promjena.
– To znači da ima još dosta posla, ali nije da dosad nije bilo rezultata – dodao je Vitomirović.
Kovačević je, govoreći o najvećim izazovima u ispunjavanju preuzetih obaveza, rekla da su to upravljanje otpadom, rješavanje tretmana otpadnih voda, ali da se ne smije zaboraviti ni Termoelektrana Pljevlja.
– Pitanje oko Termoelektrane i njenog zatvaranja do 2035. godine zahtijeva toliko velike investicije da Elektroprivreda sama ne može da iznese tranziciju, jer je riječ o milionima eura koje trenutno ne investiramo – navela je Kovačević.
Ona je ukazala da se moraju postaviti upravljači zaštićenim područjima, da posebno treba voditi računa o zaštiti Ulcinjske solane, riješiti pitanje Sinjajevine, sačuvati prirodne vrijednosti Komarnice, postupiti po preporukama Bernskog sekretarijata za Skadarsko jezero.
Prema riječima Kovačević, Crna Gora previše računa na neke ustupke kada je riječ o zatvaranju pregovaračkih poglavlja.
– Sigurno da će biti nekih manjih ustupaka, ali velikih ustupaka za neka baš evidentna kršenja – ne vjerujem – rekla je Kovačević.
Ona je istakla da želi da bude optimista.
– Najviše bih voljela da, zajedno sa svim akterima i različitim sektorima – uključujući i nevladin – stvorimo jednu zajedničku viziju u kojoj ćemo zajedno da djelujemo i implementiramo sve obaveze na vrijeme – navela je Kovačević.
Ono u čemu se najviše zaostaje, kako je ocijenila, je implementacija onoga što je transponovano iz pravne tekovine EU.
– Izvršena je transpozicija nekih zakona, ali s druge strane nijesu donijeta podzakonska akta, što dodatno usložnjava samu implementaciju – kazala je Kovačević.
Ona je ocijenila da zaštita prirode i klimatske promjene nijesu u fokusu.
– I to je zapravo naš problem, jer tu postoji jedan nedostatak vizije i međusektorske koordinacije – smatra Kovačević.
Upitana misli li i na sadašnje i na prethodne vlasti, Kovačević je odgovorila potvrdno, navodeći da je apolitična osoba i da govori prateći promjene koje se dešavaju.
– Došlo je do velike fragmentacije, ne samo unutar političkih grupa, nego i do međusektorske fragmentacije, jer se sve to odrazilo na veliku rotaciju osoblja unutar institucija – dodala je Kovačević.
Ona smatra da je izgubljena zajednička vizija.
– Sada je potrebna koordinacija kako bi se ona povratila i kako bi se zauzeo odlučan stav, ako zaista želimo da napredujemo i u nekom trenutku zatvorimo ovo pregovaračko poglavlje – što smatram da će biti veoma teško ostvariti u nekoliko godina – istakla je Kovačević.
Vitomirović je saglasan da su dekarbonizacija i pravedna tranzicija među najvećim izazovima trenutno, navodeći da će Termoelektrana u jednom trenutku morati da prestane sa radom.
– Što se klimatskih promjena tiče, (klimatska) neutralnost do 2050. godine zaista će biti veliki problem i izazov, ali ni to nije nemoguće – rekao je Vitomirović.
Upitan koliko je društvo svjesno posljedica klimatskih promjena, on je kazao da smatra da svijest o tom pitanju još nije dovoljno razvijena.
Vitomirović je dodao da je država, s druge strane, svjesna toga i da upravo zbog toga i rade na zakonima i planovima.
– Ali mislim da javnost nije dovoljno upoznata sa problemima koje već imamo zbog klimatskih promjena, kao i sa onima koji mogu nastati, a oni su zastrašujući. Veliki period suša, veliki period poplava – kako mislite da će to uticati na turizam, jednu od glavnih grana razvoja Crne Gore – naveo je Vitomirović.
Upitana smatra li da je država dovoljno učinila u cilju podizanja svijesti o tom problemu, Kovačević je kazala da građanima treba jasno prenijeti poruku – da živimo u doba klimatske krize i da to više nije fiktivna kategorija, već nešto što je vrlo opipljivo i osjetljivo na našoj koži i dobrima.
Ona je poručila da se mora mnogo više raditi na razvoju mjera adaptacije na klimatske promjene.
Odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas zaista ekološka država, Vitomirović je istakao da svi zajedno – građani, nevladin sektor, zakonodavna i izvršna vlast – moraju da rade da bi država bila ekološka.
– Veoma je bitno da znamo da ni Vlada, ni Ministarstvo ne mogu da naprave od Crne Gore ekološku državu. Ako mi sami ne znamo da vodimo računa o našem domu, o zdravlju naše djece, o životnoj sredini – šta da radimo u društvu razvijenih zemalja – naveo je Vitomirović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može dostići ono što je 1991. zapisano u Deklaraciji o ekološkoj državi.
– Ali za to treba svi da se uključimo. Dakle, to nije samo pitanje Vlade – dodao je Vitomirović.
Upitana smatra li da je propuštena šansa da se na pravi način valorizuje taj predznak "ekološka država Crna Gora", Kovačević je rekla – da jesmo u zaostatku, ali da ne misli da smo propustili šansu.
– Šansa još postoji. Crna Gora ima nevjerovatne predjele, dragocjene izvore čiste, pitke vode, ima mnogo rijeka koje imaju visok kvalitet i dobar ekološki status voda, imamo sjajnu obalu i divne pejzaže – naglasila je Kovačević.
Crnoj Gori, kako je kazala, potrebne su investicije i nevladin (NVO) sektor nije protiv toga.
Kovačević je poručila da su predstavnici NVO sektora vrlo raspoloženi da predlože alternativni razvojni koncept, posebno za zaštićena područja poput Velike plaže.
– Predložili smo da se tu napravi zdravstveni institut i istraživački centar u okviru toga, dakle nešto što bi zaista predstavljalo razvoj – dodala je Kovačević.
Ona je istakla da vjeruje u ekološku državu Crnu Goru.
– Ova, kao i svaka druga Vlada, u NVO sektoru ima partnera. Imamo dovoljno iskustva i znanja, neki od nas već 20 i 25 godina, i želimo da pomognemo sa alternativama i zajedničkom vizijom – poručila je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Vlada planira ispunjenje obaveza do kraja 2026, u NVO sektoru skeptični

Priredio: Vladimir Jovanović 
CRKVA SRBIJE od 8. novembra 1929. interno (na „domaćem terenu”) tvrdi je Srpska pravoslavna crkva (SPC). Naredio kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević. U toj godini objave njegove diktature („šestojanuarske”) on i propisao i potpisao Zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
No, svejedno, nije za posljedicu imalo izmjenu u jedino validnom „rodnom listu”, do dana današnjega — a to je svešteni diptih Vaseljenske Majke-Crkve. Od kada je 1879. za Crkvu u Srbiji, prvi put ikada, izdat tomos o autokefaliji, ona se kanonski nepromijenjeno imenuje: - Pravoslavna Crkva Srbije. Jurisdikcija joj je novim vaseljenskim tomosom iz 1922. teritorijalno proširena na granice tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Nadimak nije ime. Umjetničko ime na primjer nekoga od holivudskih glumaca nije i njegovo „kršteno” ime. A čak i kada Njemačku nazivamo po Njemcima (navdno „nijemi”, ne razumiju nas Slovene), ili u potpuno drukčijoj, engleskoj inačici Germany, Germans - to neće promijeniti da se zemlja i nacija izvorno zovu: Deutschland, Deutsche; etc.
Slično sa Crkvom Srbije - da joj kanonski naziv nije SPC moguće je provjeriti na bezbroj načina.
Uzmimo nazive pomjesnih crkava i naslove titula njihovih poglavara meritorno zapisane u protokolima i aktima SVETOGA I VELIKOGA SABORA PRAVOSLAVNE CRKVE — koji je od 17. do 26. juna 2016. održan u zdanju Pravoslavne akademije u Kolimvariju na Kritu (Republika Grčka). Pod omoforom Vaseljenske Majke-Crkve, tada je, nota bene, održan sinaksis najvećega dijela pomjesnih pravoslavnih crkava.
U to vrijeme je 14 kanonskih jursdikcija. Njih 10 imalo delegacije na Kritu. I to: patrijaršije Vaseljenska, Aleksandrijska, Jerusalimska; te crkve Srbije, Rumunije, Kipra, Grčke, Poljske, Albanije, Čeških zemalja i Slovačke.
Ovaj Sveti i Veliki Sabor, decenijama pripreman, trebalo je da postane VIII Vaseljenski Sabor, tj. prvi od godine 787. kada je održan VII Vaseljenski Sabor. No to se nije desilo, jer četiri jurisdikcije - patrijaršije Antiohijska i Rusije, te crkve Bugarske i Gruzije - premda su učestvovale u višedecenijskim predsaborskim sesijama, svaka iz svojih razloga nijesu poslale delegacije na Krit, etc.
Pa ipak, Kritski sabor je usvojio sljedećih osam dokumenata: - Enciklika Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve; - Poruka Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve; - Značaj posta i njegovo poštovanje danas; - Odnosi Pravoslavne Crkve prema ostatku hrišćanskoga svijeta; - Autonomija i način proglašenja; - Pravoslavna dijaspora; - Tajna braka i prepreke; - Misija Pravoslavne Crkve u savremenome svijetu.
Iz protokola Kritskoga sabora, te iz usvojenih dokumenata, provjerljivi su tačni, identični po sadržaju iz sveštenoga diptiha Vaseljenske Majke-Crkve nazivi svake od pomjesnih jurusdikcija. To uključuje kanonski naziv za Crkvu Srbije, takođe i za titulu njezina poglavara koji je ujedno predśedavajući sinoda i arhijerejskoga sabora u Beogradu.
Na Kritski sabor u junu 2016. i Crkva Srbije, dakle, imala je delegaciju - predvođenu tadašnjim patrijarhom Irinejem Gavrilovićem, sa još 24 eparhijskih arhijereja. A među njima i mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE RADOVIĆ, kao i JOANIKIJE MIĆOVIĆ, episkop budimljansko-nikšićki; bili i PORFIRIJE PERIĆ, ondašnji mitopolit zagrebačko-ljubljanski, duhovnik mu IRINEJ bački BULOVIĆ…
Usvojeni od svih prisustvujućih crkvenih delegacija saborski dokumenti, po sadržaju isti, na tri jezika: grčkome, engleskome, francuskome. U tim saborskim aktima, čiji su tekstovi pažljivo oblikovani i usaglašavani decenijama na predsaborskim sesijama, nije moguće pronaći naziv Srpska pravoslavna crkva (ili akronim SPC); niti kraće Srpska crkva (grč. Σερβική Εκκλησία, eng. Serbian Church, fra. Église serbe). Nego isključivo: - Crkva Srbije.
Amfilohije je svakako znao šta se i sa kakvim naslovima i statusima potpisuje na Kritskome saboru - on je govorio grčki, jer se krajem 1960-ih zamonašio i rukopoložio za grčkoga sveštenika u Grčkoj, tamo i doktorirao; znao je i makar osnove francuskoga, jer je par godina bio predavač na bogoslovskome institutu u Parizu. I Perić bi morao znati grčki, jer u njegovoj biografiji navode da je u Grčkoj doktorirao. Svakako obojica shvtaju engleski makar toliko da npr. Church of Serbia nije moguće prevesti kao Srpska pravoslavna crkva. Ali za Mićovića, koji je nesvršeni beogradski student filozofije, nijesmo sugurni da je sada bez „alibija” tj. da je razumio šta potpisuje na Kritu prije devet godina…
U sve tri verzije (grčkoj, engleskoj, francuskoj) svih osam dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve - zajedno sa potpisima poglavarâ Vaseljenske, Aleksandrijske i Jerusalimske patrijaršije, te crkava Rumunije, Kipra, Grčke, Poljske, Albanije, Čeških zemalja i Slovačke - i svojeručni su potpisi Gavrilovića, poglavara Crkve Srbije, sa jednom te istom titulom ✝ IRINEJ OD SRBIJE: 
- grčki, ✝ σ Σερβιας Ειρηναίος
- engleski, ✝ Irinej of Serbia
- francuski, ✝ Irénée de Serbie.
Takođe identično u grčkoj, engleskoj i francuskoj verziji dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora, pomenuti Gavrilović, Amfilohije, Mićović, Perić, Bulović i ostali, zvanično su DELEGACIJA CRKVE SRBIJE:
- grčki, Αντιπροσωπεία Εκκλησίας Σερβίας — ili — Αντιπροσωπεια τησ Εκκλησιασ Σερβιασ εισ την αγιαν και Μεγαλην Συνοδον
- engleski, Delegation of the Church of Serbia
- francuski, Délégation de l'Église de Serbie.
A da svakome bude dostupno za provjeru, objavljujem linkove na zvanični sajt Sinodalne Biblijsko-bogoslovske komisije Moskovske patrijaršije (theolcom.ru) sa faksimilom Enciklike Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve – u redosljedu prvoga od usvojenih dokumenta sa vlastoručnim potpisima svih 10 poglavara prisustvujućih pomjesnih crkava i popisom članova delegacija, uključujući IRINEJA OD SRBIJE i DELEGACIJU CRKVE SRBIJE:
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.%CE%95%CE%B3%CE%BA%CF%85%CE%BA%CE%BB%CE%B9%CE%BF%CF%82_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%91%CE%B3%CE%B9%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CE%9C%CE%B5%CE%B3%CE%B1%CE%BB%CE%B7%CF%82_%CE%A3%CF%85%CE%BD%CE%BF%CE%B4%CE%BF%CF%85_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%9F%CF%81%CE%B8%CE%BF%CE%B4%CE%BF%CE%BE%CE%BF%CF%85_%CE%95%CE%BA%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%83%CE%B9%CE%B1%CF%82.pdf">- u grčkoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.Encyclical_of_the_Holy_and_Great_Council_of_the_Orthodox_Church.pdf" target="_blank">- u engleskoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/2.Encyclique.pdf" target="_blank">- u francuskoj verziji</a>
Takođe, sa istoga, zvaničnoga sajta Sinodalne Biblijsko-bogoslovske komisije Moskovske patrijaršije, evo i linkova na trojezične faksimile još jednoga od dokumenata Svetoga i Velikoga Sabora Pravoslavne Crkve - Značaj posta i njegovo poštovanje danas. Tu možete pronaći da, među ostalima, AMFILOHIJE i MIĆOVIĆ, kao i PORFIRIJE PERIĆ vlastoručnim potpisima svjedoče da jesu članovi DELEGACIJE CRKVE SRBIJE:
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.%CE%97_%CF%83%CF%80%CE%BF%CF%85%CE%B4%CE%B1%CE%B9%CE%BF%CF%84%CE%B7%CF%82_%CF%84%CE%B7%CF%82_%CE%BD%CE%B7%CF%83%CF%84%CE%B5%CE%B9%CE%B1%CF%82_%CE%BA%CE%B1%CE%B9_%CE%B7_%CF%84%CE%B7%CF%81%CE%B7%CF%83%CE%B9%CF%82_%CE%B1%CF%85%CF%84%CE%B7%CF%82_%CF%83%CF%85%CE%BC%CE%B5%CF%81%CE%BF%CE%BD.pdf" target="_blank">- u grčkoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.The_Importance_of_Fasting_and_its_Observance_Today.pdf" target="_blank">- u engleskoj verziji</a>
<a href="http://theolcom.ru/images/2016/8.l'importance_du_je%C3%BBne_et_son_observance_aujourd'hui.pdf" target="_blank">- u francuskoj verziji</a>

Mi jesmo Crkva Srbije – potpisima svjedoče Amfilohije, Mićović, Porfirije… (dokumenti)

Zloupotreba državnih resursa se nastavlja. Službenici, ministri, činovnici vole da ljetuju, zimiju, praznikuju i to nije sporno da ne idu službenim vozilima na teret građana.
Čitalac Portala ETV poslao nam je iz Sarajeva fotografiju vozila koje, prema dostupnim podacima, duži Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).&nbsp;
Fotografija je snimljena sinoć oko 20:00 sati na parkingu u tržnom centru Sarajevo City Center na garažnom mjestu broj 10. Riječ je o vozilu Škoda Superb registarskih tablica PG CGK89.
Ovo vozilo, prema posljednjim dostupnim podacima sa sajta EKIP-a, tokom 2024. godine, od kada je izabran u Skupštini, koristio je član Savjeta Agencije Amer Nokić.
On je izabran za člana Savjeta EKIP-a u aprilu prošle godine, a njegov izbor tada problematizovala je poslanica Jevrosima Pejović koja je tvrdila da ne ispunjava uslove za tu poziciju.
Iako Pejović nije konkretno pomenula Nokića imenom, ukazala je da je riječ o kandidatu koji je ekonomista. Jedini ekonomista među izabranih petoro, od ukupno 30 kandidata koje je intervjuisao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, bio je Nokić, koji je tada bio zapošljen u Pošti Crne Gore.
U svakom slučaju, vozilo EKIP-a juče je bilo u Sarajevu, a kako se prema raspoloživim informacijama tokom vikenda u glavnom gradu Bosne i Hercegovine svakako ne održava nikakav međunarodni skup regulatora tržišta elektronskih komunikacija, teško može biti u pitanju službeno putovanje. Svakako ne u šoping molu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkad-odbrana-uziva-dragan-krapovic-na-godisnjem-odmoru-italiji-koristi-sluzbena-vozila-i-pratnju-vojnih-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marija Žižić

Duško Mihailović

Službenim vozilom u šoping u Sarajevo

Međunarodni dan babica obilježava se 5. maja svake godine i posvećen je svim babicama koje pružaju podršku, njegu i stručnost ženama tokom trudnoće, porođaja i postporođajnog perioda.&nbsp;
Iz Kliničkog centra Crne Gore podsjećaju da profesija babice ima posebno značajno mjesto u zdravstvu. Zato Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne organizacije naglašavaju važnost povećanja broja kvalifikovanih babica, jer one mogu značajno doprinijeti smanjenju broja smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi.&nbsp;
Babica je, kako kažu u KCCG, ne samo zdravstveni radnik, već i podrška, mentor i savjetnik za žene kroz najvažnije trenutke u njihovom životu. Bez obzira na izazove sa kojima se suočavaju, one nastavljaju da igraju ključnu ulogu u unaprjeđenju zdravlja žena i djece, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou. Njihov rad je od presudne važnosti za svakog pojedinca, porodicu i društvo u cjelini.
- Drage babice, vi ste ključni članovi zdravstvenih timova i imate nezamjenljivu ulogu u promovisanju zdravlja žena, porodice i zajednice. &nbsp;Hvala vam na neizmjernoj posvećenosti, stručnosti i toplini kojom pratite svaki novi početak života. Vaša briga ostavlja neizbrisiv trag u životima mnogih porodica. Danas slavimo vas i sve što činite za našu zajednicu - hvala vam od srca! Srećan vam vaš dan - Međunarodni dan babica – navode iz Kliničkog centra Crne Gore.

Međunarodni dan babica: Nevidljivi heroji svih porodica

Kao centralni događaj 22. Međunarodnog budvanskog karnevala sinoć je u Budvi upriličena Velika karnevalska povorka koja je okupila 71 karnevalsku grupu iz osam zemalja i oko 2.500 maskiranih učesnika. Karnevalisti su prodefilovali Budvom od hotela „Bracera“ do trga ispred Starog grada gdje su kroz kratki performans predstavili svoje ovogodišnje poruke. U karnevalskom spektaklu uživali su mještani, ali i mnogobrojni turisti koji borave u crnogorskoj metropoli turizma.
Zadovoljstvo zbog načina na koji je preotekao program Karnevala izrazila je direktorica Turističke organizacije opštine Budva, Ana Vujošević.
- Opština Budva ne može biti zadovoljnija kako je sve proteklo od početka 22. Međunarodnog budvanskog karnevala 30. aprila, pa do sada. Lijepo je vrijeme, Budva je nikad punija, moramo biti zadovoljni koliko je ljudi iz regiona, Evrope, a čak imamo i goste iz Bolivije. Budva je opravdala svoju titulu kraljice Mediterana, centar je lijepih dešavanja. Slobodno možemo reći da je Budva ovih dana crnogorski Rio,” poručila je Vujošević.
Ukazala je i na značajan efekat koji Karneval ima na turizam u Budvi.
“Mislim da su karnevalisti najbolji ambasadori turizma. Čini se da su svi smještajni kapaciteti ovih dana popunjeni. Statistika u ovom trenutku nije 100 posto provjerena, ali djeluje da ima mnogo više gostiju nego što ih je bilo po posljednjem presjeku od 29. aprila. Precizne podatke ćemo imati kada se u četvrtak napravi standardna statistika - &nbsp;navela je direktorica TO Budva.
Na pozitivne efekte Karnevala ukazao je i predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović.
- Budva je upravo zahvaljujući Karnevalu postala grad manifestacija, kulture, prijestonica turizma, grad koji raširenih ruku dočekuje brojne goste sa svih svjetskih meridijana. Drago mi je što je Budva ovih dana grad Evrope, metropola kulture i što smo imali priliku da kroz naš tradicionalni 22. Međunarodni budvanski karneval širimo ljubav, pozitivnu energiju, prijateljstva, jer Budvanski karneval je više od manifestacije. On je prijateljstvo, ljubav, prilika da zaboravimo sve naše poslovne i lične probleme, da izbrišemo onu crtu između stvarnosti i mašte, da se prepustimo dobroj energiji i dobrim vibracijama. Veliko mi je zadovoljstvo što je ovaj Karneval veći nego ikada. Ako je suditi prema ovim događajima zaista možemo očekivati jednu kvalitetnu sezonu, možda čak i na nivou 2019. godine. Budva može da bude izuzetno zadovoljna što je odaziv nikad bolji, što je preko 100 ugostitelja učestvovalo u organizaciji Karnevala i Abruma. Veliko nam je zadovoljstvo što smo ugostili preko 2.500 učesnika - poručio je Jovanović.
Veliku vrijednost Međunarodnog budvanskog karnevala koji se ove godine organizuje pod sloganom “Širimo ljubav” istakla je predsjednica NVO "Feštađuni", osnivača budvanskog Karnevala, Marija Pjerotić.
- Prošle godine smo Karnevalu dali ime “Zajedno”, ove godine širimo ljubav jer nam je ona najpotrebnija. Čovjek iz ljubavi sve može da odradi. Budva živi karnevalski. Okupili smo učesnike iz osam zemalja i cijele bivše Jugoslavije. Ovdje je svijet u malom, a hoćemo da budemo još jači, još bolji i kvalitetniji. Nije ovo samo uspjeh “Feštađuna”, već i TO Budva i Opštine Budva - navela je Pjerotić.
Karnevalisti su sinoć pokazali izuzetnu kreativnost, te su se u povorci mogle vidjeti maske inspirisane životinjskim svijetom, različitim svjetskim kulturama, običajima, kao i političkim ličnostima.
Svoje pozitivne utiske podijelio je Dino Damjanović iz Rijeke koji je na Karnevalu utjelovio lik Donalda Trampa.
- Prešli smo 800 kilometara sa ovom kramom koja ima 30 godina, svi smo došli u komadu. Naša maska se zove “Make Lako Ćemo Great Again”. Ove godine smo prvi put bili na Riječkom karnevalu, ali grupa postoji već 30 godina. Vama smo takođe po prvi put došli u goste i stvarno je predivno - naveo je Damjanović.
Na Karnevalu su se tradicionalno predstavili i članovi “Maškarade” iz Tivta.
- Dugo već posjećujemo Budvanski karneval i veoma smo radi gosti. Budvani posjećuju i naš karneval koji je u junu. Ovog puta se predstavljamo kao pčelice, bumbari, trutovi, imamo i maticu koja je trenutno u drugom stanju. Svake godine izbacujemo jednu novu atraktivnu masku - ispričala je predstavnica “Maškarade”, Jelena Kvaščev.
Osim u sjajnim maskama mnogobrojni posjetioci su sinoć uživali i u bogatom muzičkom programu. Na platou ispod Citadele nastupili su najeminentniji predstavnici beogradske klupske scene, predstavnici klubova „Lift“ i „Karmakoma“. Sjajnu atmosferu napravili su Aleksandra Duende i Iva Arifaj, duo koji čine Nikola Vemić i Sacha Mambo, a lokalna podrška bio je DJ Starac. Na Trgu Palmi, na live sceni nastupili su Eliza Stark &amp; The Dappers i lokalni bend „Priganitze“.
Program 22. Međunarodnog budvanskog Karnevala završava se danas, 4. maja, Malom karnevalskom povorkom. Od 16 sati kostimirana djeca prodefilovaće od gradskog vrtića „Ljubica Jovanović – Maše“ do trga ispred Starog grada gdje će predstaviti svoje tačke, a na njihovu veliku radost, kao i prisutnih najmlađih posjetilaca, uslijediće veliki maskenbal show.

Noć za pamćenje u Budvi: Velika karnevalska povorka okupila više od 2.500 maskiranih učesnika

Institut za medije Crrne Gore poziva političare, u prvom redu one na one na funkcijama, da ne zloupotrebljavaju moć u odnosu na medije i da neslaganje sa kritikama i uređivačkom politikom pojedinih medija ne koriste za pritisak , jer to ugrožova medijske slobode.
- To posebno imajući u vidu i dalje slabe institucije u Crnoj Gori, tradicionalnu sklonost političkih partija i vlasti ka kontroli medija, učestale kampanje manipulisanja javnošću kroz mreže partrijskih botova, sve istanjeniju spremnost političara za dijalogom, što medije čini dodatno ranjivim - saopšteno ej iz Instituta za medije.
Kako su kazali, poslanik Demokrata Momčilo Leković je E televiziju, Antenu M i Portal Analitiku je doveo u vezu sa kriminalom karakterišići ih kao “sluge i zaštitnike mafije”, a zbog pisanja tih medija u vezi sa dešavanjima u policiji,
- Leković takvim kvalifikacijama, ne nudeći bilo kakve dokaze i argumente koji demantuju medijske izvještaje, kriminalizuje prozvane medije, targetira novinare i novinarke koji u njima rade i izlaže ih riziku od pritisaka, napada i autocenzure. To je posebno opasno u kontekstu kontinuirane izloženosti novinara i novinarki u Crnoj Gori političkom uticaju, nerazriješenih napada na novinare i ekonomskog pritiske, na šta su ukazali Reporteri bez granica u ovodgodišnjem izvještaju o slobodi medija - ocijenili su iz IMCG.
Takođe ističu kakao je Lekovićev postupak sporan, i zbog činjenice da targetiranje dolazi od poslanika i to iz partije na vlasti, čiji su čelnici na ključnim funkcijama u bezbjednosnoim sektoru, a to znači s pozicije moći, koja ne bi trebalo da se zloupotrebljava za pritiske na medije, već da se koristi za zaštitu ustavom i zakonom zagarantovanih sloboda, te da promoviše dijalog i pluralizam uređivačkih politika i gledišta o različitim društvenim pitanjima.
- Dodatno, resor medija u aktulenoj vladi vodi kadar Demokrata, ministarka Tamara Vujović koja u posljednjem obraćanju javnosti upravo poziva “nosioce političe i ekonomske moći” da se suzdrže od pritisaka na medije - navode u reagovanju.
Paradoksalno je, dodaju, da je Leković grupu medija targetirao na Svjetski dan medija, kada se političari, vlasti i svi oni koji imaju moć, pozivaju da obezbijede novinarima i novinarkima ambijent za rad bez straha i pritisaka, čime je pokazao odsustvo senzibiliteta i razumijevanja važnosti uloge slobodnih medija u demokratskom društvu.
- Umjesto targetiranja i &nbsp;olakih kvalifikacija, društveno odgovorno, a za izgradnju povjerenja u institucije i obnovu stvarnog, a ne simuliranog dijaloga, ljekovito bi bilo da je poslanik Leković iskoristio čitav set mehanizama koji mu stoje na raspolaganju, od pisma uredniku, demantija, prigovora ombudsmanima medija, poziva za dijalog o spornim temama, pa na kraju i sudske zaštite - &nbsp;zaključuju u saopštenju.

Institut za medije: Leković bez dokaza kriminalizuje prozvane medije, targetira novinare i novinarke koji u njima rade i izlaže ih riziku od pritisaka, napada i autocenzure

U Crnoj Gori jutros su povoljne vremenske prilike za vožnju, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i naveli da danas neće biti totalnih obustava saobraćaja. 
 
Iz AMSCG su upozorili da su duž klisura i usjeka mogući sitniji odroni. 
 
Kako su kazali, tokom dana se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na svim važnijim putevima u državi. 
 
Iz AMSCG su rekli da ni danas neće biti potpunih obustava saobraćaja zbog prvomajskih praznika. 
 
- Poštovanje postavljene signalizacije je obavezno,a obezbjediće se naizmjenično obavljanje saobraćaja na mjestima gdje su sanacioni radovi u toku - kaže se u saopštenju. 
 
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijene, u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.

I danas bez totalnih obustava saobraćaja

Tačno je 45 godina od kada je na današnji dan, 4. maja 1980. godine, u 15:05 časova, u ljubljanskom Kliničkom centru, preminuo Josip Broz Tito - doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke borbe i jedan od najznačajnijih političkih lidera 20. vijeka. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe i početak političke nestabilnosti koja će deceniju kasnije dovesti do krvavog raspada države koju je gradio. Godinama nakon njegove smrti, svakog 4. maja, sirena u 15:05 sati zaustavljala je živote Jugoslovena na jedan minut. Fabrike su zaustavljale proizvodnju, saobraćaj bi stao, u školama bi nastala apsolutna tišina.&nbsp; Posljednji put sirene su se oglasile 4. maja 1990. godine. Jugoslovenska industrijska proizvodnja je te godine zabilježila pad od 18,2 odsto. Sljedeće godine je počeo rat u Jugoslaviji. Tito je bio simbol jedinstva i stabilnosti u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici jugoslovenskih naroda. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih i vješto balansiranje između Istoka i Zapada učinili su ga globalno prepoznatljivom političkom figurom, cijenjenom čak i među ideološkim protivnicima. Dan njegove smrti pamtio se decenijama u kolektivnoj svijesti naroda bivše Jugoslavije. Vijest je prekinula direktan televizijski prenos fudbalske utakmice između Hajduka i Crvene zvezde, a glas legendarnog spikera Miodraga Zdravkovića objavio je: „Umro je drug Tito“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgyG7CzJbFHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Milioni ljudi spontano su izašli na ulice, a plakanje odraslih postalo je simbol šoka koji je zahvatio naciju. Slike nepreglednih kolona ljudi koji su danima dolazili u Beograd da mu odaju posljednju počast i danas su svjedočanstvo o dubokoj emocionalnoj vezi naroda sa svojim vođom. Iako su kasniji istorijski procesi i propaganda bacali drugačije svjetlo na njegove političke metode i ličnu ulogu u jednopartijskom sistemu, Tito ostaje kompleksna figura koju je nemoguće svesti na jednostavne ocjene. Za jedne, on je bio diktator koji je gušio političke slobode, za druge - oslobodilac, državnik i ujedinitelj. Danas, 45 godina kasnije, Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu i dalje posjećuju oni koji ga pamte, ali i mladi koji u njegovom nasljeđu traže odgovore na pitanja o pravdi, ravnopravnosti i suverenitetu. I dok se nekadašnja država čiji je tvorac bio više ne nalazi na mapama svijeta, sjećanje na Tita - sa svim kontradiktornostima koje nosi - ostaje duboko urezano u kolektivno pamćenje naroda Balkana. Sahrana Josipa Broza Tita, održana 8. maja 1980. godine u Beogradu, ostala je upamćena kao jedna od najvećih pogrebnih ceremonija u 20. vijeku. Na njoj se okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, od čega 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva, čime je postala jedna od najšire posjećenih sahrana jednog državnika u modernoj istoriji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Leonid Brežnjev"> <figcaption>Mnogi državnici sa Zapada pokušali su da izbjegnu susret sa sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim na shrani(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Među onima koji su došli da odaju počast bili su i lideri iz dijametralno suprotstavljenih političkih blokova. Od Tita su se, između ostalih, oprostili i generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, predsjednik Iraka Sadam Husein, Jaser Arafat iz nekadašnje Palestinske narodne samouprave... Pored lidera nesvrstanih zemalja, došli su i predstavnici naroda i država koje su s Titom često bile u ideološkom, pa i diplomatskom sukobu. Čak i u smrti, Tito je uspio okupiti svijet u simboličnom trenutku globalnog primirja - barem na jedan dan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925" data-rendition-name="original" width="800" height="543" loading="lazy" alt="Margaret Tačer"> <figcaption>Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Takva posthumna demonstracija poštovanja pokazala je koliki je međunarodni autoritet Tito uživao, ne samo kao vođa Jugoslavije, već i kao ličnost koja je znala da uspostavi dijalog između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, u najturbulentnijim godinama Hladnog rata. I riječi kojima je voditelj CBS-a obavijestio američku javnost o smrti Josipa Broza svjedočile su o tome: „Ruzvelt, Staljin, Čerčil, Čiang Kai Šek, De Gol, Tito... velikih saveznika iz Drugog svjetskog rata više nema. Posljednji među njima, jugoslovenski predsjednik Tito, umro je danas“. Tog dana, barem simbolično, Beograd je bio privremena prijestonica svijeta, a sahrana jugoslovenskog vođe – pozornica na kojoj su najdublje globalne podjele ustuknule pred smrću čovjeka koji ih je decenijama znao držati u ravnoteži.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6" data-rendition-name="original" width="1024" height="818" loading="lazy" alt="Svjetska štampa"> <figcaption>Svjetska štampa </figcaption> </figure>

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Ovogodišnja proslava Mjeseca Evrope i obilježavanje Dana Evrope, u duhu zajedništva svih crnogorskih opština, započela je trkom „Biogradska gora vertikal”. Trku kroz netaknutu prašumu Nacionalnog parka Biogradska gora organizovale su Turističke organizacije Kolašina i Mojkovca, uz podršku Delegacije Evropske unije kroz projekat „Opštine za EU”. Na startu trke okupilo se više od 40 učesnika iz različitih krajeva države i regiona.
&nbsp;U ime diplomatskog kora i Delegacije Evropske unije, prisutnima se obratio ambasador Slovačke Republike u Crnoj Gori, Boris Gandel. Otvarajući proslavu Dana Evrope i samu trku, ambasador Gandel je ukazao na napredak koji je Crna Gora ostvarila na svom evropskom putu, ali i podsjetio na jasno postavljene ciljeve izvršne vlasti.
- Iskreno želim da Crna Gora što prije stigne do cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Nadam se da će se to desiti do 2028. godine, kako je i najavila trenutna vlada. Danas vi simbolično trčite ka svom cilju, kao što i Crna Gora ide ka Briselu. Dan Evrope nas podsjeća na vrijednosti koje dijelimo – mir, jedinstvo, slobodu i međusobnu podršku - poručio je Gandel.
Dan Evrope, koji se obilježava svakog 9. maja, slavi mir, jedinstvo i saradnju među evropskim narodima. Ovaj datum predstavlja priliku da se istaknu ključne vrijednosti Evropske unije – demokratija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i solidarnost – te da se dodatno naglasi važnost procesa evropske integracije za budućnost Crne Gore.
&nbsp;Vršiteljka dužnosti rukovoditeljke Službe za EU integracije Opštine Kolašin, Milosava Bulatović, osvrnula se na značaj podrške koju Evropska unija pruža crnogorskim opštinama.
- Zahvaljujemo Delegaciji Evropske unije na podršci. Ova trka nije samo trka, nije samo put ka usponu – ona simbolizuje napor koji ulažu Opština Kolašin, naše turističke organizacije i NVO sektor da svi zajedno, na našem putu ka Evropi, usvajamo evropske vrijednosti i gradimo budućnost - &nbsp;istakla je Bulatović.
Učesnici su pokazali izuzetnu izdržljivost i sportski duh, a najbolji su bili Dušan Krstić, prvo mjesto, Brano Baltić, drugo mjesto, i Saša Radenović, treće mjesto. U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Žudana Đokić, druga je bila Daria Bušikova, dok je treće mjesto osvojila Nataša Đurović. Njihov trud i posvećenost dodatno potvrđuju da ne postoje prepreke koje se ne mogu prevazići kada se ide ka cilju.
Ovog maja, Crna Gora proslavlja Mjesec Evrope u svim opštinama, kroz niz kulturnih, sportskih, ekoloških i edukativnih događaja koji povezuju građane sa evropskim vrijednostima. Trka „Biogradska gora vertikal” simbolično je označila početak ove proslave, ističući zajedništvo, predanost i istrajnost kao temelje uspješnog evropskog puta Crne Gore.

Trkom „Biogradska gora vertikal” simbolično započelo obilježavanje Dana i Mjeseca Evrope širom Crne Gore

U Crnoj Gori sjutra će malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima, a najviša dnevna temperatura iznosiće 27 stepeni. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će mjestimično umjeren do pojačan južnih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura od pet do 15, najviša dnevna od 16 do 27 stepeni.

Sjutra malo do umjereno oblačno

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković nije mogao da sačeka da prođe 3 maj, Svjetski dan slobode medija, da brutalno napadne polovinu vodećih medija u državi, ocijenio je Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
&nbsp;
- Da li se poslaniku Lekoviću učinilo da je baš taj dan dobar, kad cijela planeta priča o bezbjednosti i zaštiti medija i novinara, da iz sve snage udari po tim istim medijima i novinarima u Crnoj Gori. Odgovor na ovo pitanje vjerovatno nećemo nikad saznati, a pitanje je da li i poslanik Leković zna odgovor na njega. Tek, poslanik Leković nam je natovario veliki problem na pleća da sad moramo da objašnjavamo međunarodnim partnerima kako to naši političari ne mogu da se suzdrže da bar na Svjetski dan slobode medija ne napadaju medije i novinare – kazao je Vujović.&nbsp;
On je dodao da će teško naši političari objasniti u nastavku pregovora sa Evropskom unijom ovakvo ponašanje jednog poslanika.&nbsp;
- Ako su zaboravili da ih podsjetimo da bez bezbjednosti novinara teško može biti zatvaranja pregovora sa Evropom. Kako sad objasniti Vrhovnom državnom tužilaštvu da sve što oni rade na unapređenju sigurnosti novinara, jedan političar za pet minuta anulira. Da stvar bude gora, Leković nije samo poslanik. On je član partije koja je na vlasti i koja kontroliše bezbjednost u ovoj državi – naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, ovakvom izjavom Leković je ugrozio i reputaciju Reportera bez granica koji su Crnu Goru prije dva dana stavili na visoko 37 mjesto svoje rang liste slobode medija u svijetu.&nbsp;
- Jedna od glavnih kategorija u ovom ocjenjivanju je bezbjednost medija i novinara. Poslije ovog jučerašnje skandala potpuno je logično i da se Repoteri upitaju da li su oni baš najbolje vidjeli šta se dešava u Crnoj Gori. Možda je sada jasnije otkud ovoliki napadi na novinare i medije u Crnoj Gori i kako se taj broj višestruko uvećao poslije 2020. Možda je sada lakše razumjeti kako se različiti anonimusi ohrabre da priprijete novinarima kad god im nešto zasmeta u njihovom radu. Zbog svega navedenog smatramo da je jučerašnje saopštenje poslanika Lekovića izuzetno opasno i zabrinjavajuće i najoštrije ga osuđujemo – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-medija-opasna-i-nedopustiva-retorika-momcila-lekovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Teško će političari objasniti ponašanje Lekovića u nastavku pregovora sa EU

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

U Nadzornom odboru FK Budućnost i Feđa Smatlik koji se teretio za paljenje vozila bivšeg policijskog inspektora

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Vlada planira ispunjenje obaveza do kraja 2026, u NVO sektoru skeptični

Mi jesmo Crkva Srbije – potpisima svjedoče Amfilohije, Mićović, Porfirije… (dokumenti)

Službenim vozilom u šoping u Sarajevo

Međunarodni dan babica: Nevidljivi heroji svih porodica

Noć za pamćenje u Budvi: Velika karnevalska povorka okupila više od 2.500 maskiranih učesnika

Institut za medije: Leković bez dokaza kriminalizuje prozvane medije, targetira novinare i novinarke koji u njima rade i izlaže ih riziku od pritisaka, napada i autocenzure

I danas bez totalnih obustava saobraćaja

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Trkom „Biogradska gora vertikal” simbolično započelo obilježavanje Dana i Mjeseca Evrope širom Crne Gore

Sjutra malo do umjereno oblačno

Vlada planira ispunjenje obaveza do kraja 2026, u NVO sektoru skeptični

Mi jesmo Crkva Srbije – potpisima svjedoče Amfilohije, Mićović, Porfirije… (dokumenti)

Službenim vozilom u šoping u Sarajevo

Vujović: Teško će političari objasniti ponašanje Lekovića u nastavku pregovora sa EU

PRATITE TVe UŽIVO