Važno da Crna Gora i države regiona pronađu model za e-servise koji će biti prilagođen našem kontekstu

Podgorica, PR pres servis - Digitalna transformacija je evolutivni proces promjene ljudske svijesti, da kroz korišćenje informacionih tehnologija građani mogu da ispunjavaju svoja prava i obaveze, koji će postati kompleksniji ulaskom u Evropsku uniju, zato je važno da Crna Gora i države regiona pronađu model koji će biti prilagođen našem kontekstu, a ne da ga direktno preuzimamo iz drugih sistema.

To je poručeno sa okruglog stola "Državna uprava i privreda i društvo – e-servisi", koji je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti  (CANU) organizovala za predstavnike institucija, privrede i ekspertske zajednice, sa ciljem razmjene iskustava i diskusije o razvoju, primjeni i izazovima e-servisa u procesu digitalne transformacije društva.

Načelnik Direkcije za digitalizaciju i elektronske servise Aleksandar Zečević, govoreći o digitalnoj transformaciji u Crnoj Gori, rekao je da je u okviru Reformske agende planiran razvoj ukupno 171 elektronskog servisa, dok je za 2026. godinu predviđena realizacija 57 prioritetnih servisa.

- Fokus je na kontinuiranom razvoju servisa kroz više faza, uz jasno definisane planove za naredni period, kako bi se osigurala dostupnost i efikasnost digitalnih usluga za građane i privredu. U proces digitalizacije uključeno je više od 20 institucija i organizacija, među kojima su Ministarstvo javne uprave, ustanove socijalne zaštite i jedinice lokalne samouprave - rekao je Zečević.

Prema njegovim riječima, cilj je da Ministarstvo javne uprave tokom ove godine postane primjer digitalizovane institucije, u kojoj se administrativni procesi realizuju elektronski, bez upotrebe papirne dokumentacije.

On je naglasio da se digitalna transformacija zasniva na principima interoperabilnosti i efikasnosti, uz razvoj centralizovanih sistema i platformi koje omogućavaju sigurnu razmjenu podataka i bolju komunikaciju između institucija.

- Za uspješno funkcionisanje digitalnih servisa neophodno je obezbijediti stabilnu infrastrukturu, kao i povjerenje institucija i korisnika u digitalne sisteme, uz kontinuirano testiranje i unapređenje rješenja - rekao je Zečević.

On je podsjetio da su u okviru Ministarstva javne uprave razvijeni i napredni alati, uključujući AI asistenta, koji građanima omogućava lakši pristup informacijama o dostupnim uslugama i načinima njihovog korišćenja.

- Iako su ostvareni značajni pomaci u prethodnom periodu, dalji razvoj i unapređenje digitalnih servisa ostaju ključni prioritet, sa ciljem njihove pune funkcionalnosti i dostupnosti - poručio je Zečević.

Potpredsjednik Privredne komore Slovenije zadužen za digitalnu transformaciju Igor Zorko rekao je da sve države u regionu sa strane digitalizacije javne uprave imaju iste zadatke i iste probleme.

- Ja mislim da sa 90 odsto svih naših servisa ni ljudi ni kompanije nisu zadovoljni. Što znači da nisu zadovoljni kvalitetom, nisu zadovoljni self-service rješenjima, nisu zadovoljni brzinom, svaki je servis na svom portalu. Morate biti skoro ekspert da biste pronašli sve što vam je potrebno. Za svaki proces treba deset do dvadeset klikova, često i više, i za firmu, i za fizičko lice, i za zaposlene, i za direktora uvijek treba neki sertifikat - rekao je Zorko.

Ukazao u EU okviru postoje dva nivoa regulative – nacionalni i evropski.

- I svaka stvar koju radite mora biti usklađena sa oba zakonodavstva. Jedan je evropski, drugi nacionalni. Ako pogledamo neke od tih regulativa koje dolaze, govorimo o servisima plaćanja, autentifikaciji, razmjeni podataka i slično, imamo različite sisteme i regulative za pristup informacijama, za poreze, za razmjenu podataka - naveo je Zorko.

Prema njegovim riječima, posebno važna regulativa se odnosi na zaštitu korisnika, pojašnjavajući da to znači da svi proizvodi i servisi moraju biti dizajnirani tako da štite korisnike.

- Niko ne zna kako ćemo to odraditi. Međutim, niko još uvijek nema potpuno jasan odgovor kako to sve implementirati. Toga ima mnogo i jasno je da se nalazimo na početku jednog procesa. Imamo različite tehnologije , evropske, američke, kineske i još uvijek nije jasno koji model će dugoročno dominirati - poručuje Zorko.

Ocijenio je da je važno naći model koji će biti prilagođen našem kontekstu, „a ne da ga direktno preuzimamo iz drugih sistema poput njemačkog, francuskog ili švedskog”.

Sekretar Odbora za ICT u Privrednoj komori Crne Gore Nada Rakočević podsjetila je da je Privredna komora pokrenula svoj projekat digitalne transformacije komore pod nazivom Ekomora, u saradnji sa domaćim ICT kompanijama, koje razvijaju portal koji će vrlo brzo biti u produkciji i privrednicima omogućiti korišćenje servisa koji će biti integrisani sa servisima javne uprave.

- Imajući u vidu strukturu naše privrede, u kojoj 97% kompanija ima do pet zaposlenih, a skoro 98% ima ispod deset zaposlenih, jasno nam je da moramo da obratimo pažnju na povećanje efikasnosti zaposlenih, čime će se unaprijediti konkurentnost privrede u dijelu očuvanja ljudskih resursa - rekao je Rakočević.

Ukazala je da određene procedure zahtijevaju veliko vremensko angažovanje zaposlenih.

- Kroz ovaj portal Ekomora intencija nam je da svi servisi za privredu koji se odnose na njihovo poslovanje budu dostupni na jednom mjestu - upozorila je Rakočević.

Najavila je da će servisi koje razvijaju pružiti elektronsku identifikaciju jedne kompanije, pa će se državi i privredi ponuditi pregled u digitalnom portfoliju kompanije.

- Analitički servis će omogućiti državi, privrednicima i inostranim partnerima bolje pretraživanje po raznim parametrima i analitički dolazak do potencijalnih partnera - zaključila je Rakočević.

Savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije za digitalnu transformaciju Nebojša Bjelotomić, kazao je da je zadovoljan pravcem razvoja digitalne transformacije u Srbiji, ističući da broj servisa kontinuirano raste, ali da ključni izazov ostaje njihova međusobna integracija.

- Država radi dobre politike, ali u samoj primjeni nemamo dovoljno koordinacije i agregacije i ne možemo da sagledamo cijeli proces i prespori smo za mnoge stvari - naveo je Bjelotomić.

On je upozorio da će se izazovi sa kojima se danas suočavaju razvijenije zemlje regiona uskoro reflektovati i na druga tržišta, naglašavajući da rast broja servisa mora biti praćen njihovim povezivanjem i pojednostavljenjem za korisnike.

- Mi u Srbiji imamo katalog od više od hiljadu e-servisa, ali korisnici danas očekuju veći nivo integracije i jednostavnosti, da ne moraju biti eksperti da bi koristili usluge - kazao je Bjelotomić.

On je istakao da je razvoj IT industrije dao značajan doprinos digitalizaciji, posebno kroz jačanje kadrovskih i tehnoloških kapaciteta.

- Razvoj IT sektora omogućio je da se obezbijede znanje i resursi koji su ključni za unapređenje digitalnih servisa - rekao je Bjelotomić.

Posebno je naglasio značaj infrastrukture, ističući da je uloga države u tom segmentu presudna, jer privatni sektor ne može samostalno razvijati kompleksne sisteme.

- Srbija je značajno ulagla u infrastrukturu, koja danas omogućava razvoj servisa, ali i obezbjeđuje sajber bezbjednost i povjerenje u sistem.Često se dešava da samo digitalizujemo postojeće procese, a da ih ne unaprijedimo, čime dobijamo neefikasne sisteme - rekao je Bjelotomić.

On  je naglasio da je ključ daljeg razvoja u integraciji servisa i boljoj koordinaciji između institucija.

- Rješavaju se pojedinačni segmenti, ali ne i cijeli proces, što predstavlja ozbiljno ograničenje - rekao je Bjelotomić.

On je  istakao je da stehnološki razvoj nameće potrebu za stalnim prilagođavanjem i unapređenjem načina komunikacije sa korisnicima.

- U narednim godinama očekuje se dalji razvoj, posebno kroz nove kanale komunikacije i načine interakcije - smatra Bjelotomić.

On je zaključio da znanje ostaje ključni faktor uspjeha digitalne transformacije, kako u institucijama, tako i među korisnicima.

- Pitanje je da li državna uprava može i želi da dostigne nivo privatnog sektora, jer korisnici već imaju iskustvo sa modernim digitalnim servisima.Promjene će se svakako dešavati, jer očekivanja korisnika rastu, a sistemi moraju da ih prate - zaključio je Bjelotomić.

Predsjednik Odbora za ICT Asocijacije menadžera Crne Gore Vladan Tabaš kazao je da nakon 35 godina u ICT sektoru može da kaže da ovi pomaci koje imamo u digitalnoj transformaciji nijesu zanemarljivi.

- Jer kada govorimo o digitalnoj transformaciji govorimo o evolutivnom procesu promjene ljudske svijesti na način da korišćenjem informacionih tehnologija građani mogu da ostvaruju svoja prava i obaveze. Digitalna transformacija društva i privrede to su samo segmenti, digitalna transformacija je u našim glavama i to je ono što će nam omogućiti da se sve ovo desi - rekao je Tabaš.

Prema njegovim riječima, crnogorski ICT sektor može da iznese značajan dio digitalne transformacije, a uz pomoć kolega iz regiona da  može biti aktivni učesnik u svim procesima i dati veliki doprinos.

- Kada govorimo o servisima, važnije je da imamo podatke o stepenu korišćenja u odnosu na broj servisa. I u tome prednjači sektor obrazovanja i zdravstva - zaključio je Tabaš, ali je rekao da ga brine informatička pismenost građana jer je ona osnov.