Udruženje iseljenika iz Crne Gore u Turskoj: Izgubili smo povjerenje u politiku Bošnjačke stranke prema istorijskoj dijaspori
Potomci iseljenika ne traže političke privilegije ni biračko pravo, već konkretna zakonska rješenja koja bi im omogućila bezvizni ulazak u Crnu Goru i desetogodišnji obnovljivi boravišni status, poručio je ispred Udruženja iseljenika iz Crne Gore u Turskoj predsjednik Adil Özuzun (Kriještorac).
Ocijenio je da Bošnjačka stranka ne posvećuje dovoljno pažnje problemima istorijske dijaspore i pozvao predstavnike svih političkih partija da se založe za njihova prava.
Predstavnici Udruženja smatraju da se pitanja dijaspore koja nema crnogorsko državljanstvo i biračko pravo ne tretiraju ravnopravno sa zahtjevima iseljenika koji imaju pravo glasa. Ističu da u Turskoj živi veliki broj potomaka iseljenika iz Crne Gore koji, uprkos porodičnim i istorijskim vezama sa zemljom svojih predaka, nijesu u mogućnosti da je posjete, pa čak ni mjesta iz kojih potiču njihove porodice.
– Dijaspora se ne smije dijeliti na one koji imaju pravo glasa i one koji ga nemaju. Ne tražimo finansijsku pomoć, političke privilegije niti biračko pravo. Tražimo isključivo pravne garancije koje će nam omogućiti da očuvamo veze sa zemljom svojih predaka – navodi Özuzun.
On je uputio pitanje poslanici Bošnjačke stranke Edini Dešić, potpredsjedniku Skupštine Crne Gore Mirsadu Nurkoviću i ministru dijaspore Mirsadu Azemoviću zbog čega, kako navodi, uprkos javnim izjavama o značaju istorijske dijaspore, nijesu pokrenute konkretne zakonske inicijative za rješavanje njihovog statusa.
Kao jedno od mogućih rješenja predložio je omogućavanje bezviznog ulaska u Crnu Goru i desetogodišnjeg obnovljivog boravišnog statusa za potomke iseljenika.
Özuzun je izrazio zabrinutost i zbog načina predstavljanja dijaspore iz Turske, posebno uloge Udruženja Bosna-Sandžak i preporuka na osnovu kojih je Ministarstvo dijaspore imenovalo predstavnike te zajednice.
Zatražio je da se javnosti predstave konkretne aktivnosti Hilmija Erdema i Refika Akove, koji su imenovani za predstavnike dijaspore iz Turske, posebno kada je riječ o problemima viznog režima i boravišnog statusa potomaka crnogorskih iseljenika.
– Predstavljanje dijaspore nije nastavak ličnih prijateljstava, već odgovornost prema svim iseljenicima. Državne institucije moraju postupati na osnovu jednakosti i institucionalnog predstavljanja, a ne ličnih poznanstava ili političke bliskosti – poručio je Özuzun.
Osvrnuo se i na nezadovoljstvo dijela pripadnika dijaspore činjenicom da su resori vanjskih poslova i dijaspore povjereni funkcionerima Bošnjačke stranke, navodeći da takvi stavovi, prema njegovom mišljenju, nijesu usmjereni protiv bošnjačkog naroda, već predstavljaju izraz razočaranja odnosom nadležnih prema problemima istorijske dijaspore.
Naglasio je da ministarstva nijesu institucije političkih partija, već države Crne Gore, te da su dužna da se prema svim pripadnicima dijaspore odnose ravnopravno i nepristrasno.
Predsjednik Udruženja podsjetio je i da potomci iseljenika iz Crne Gore u Turskoj pripadaju različitim nacionalnim zajednicama.
– Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci i pripadnici drugih zajednica dio su naše zajedničke istorije iseljavanja. Ne prihvatamo da bilo koja politička partija cjelokupnu dijasporu svrstava isključivo u svoj politički ili nacionalni okvir – naveo je on.
Özuzun je poručio da će Udruženje nastaviti da istražuje porodične korijene, čuva istorijski identitet i jača veze sa Crnom Gorom, bez obzira na odnos političkih partija prema njihovim zahtjevima.
Istakao je da u narednom periodu očekuju konkretne zakonodavne inicijative od crnogorskih, srpskih i albanskih političkih predstavnika, kao i svih drugih poslanika koji su spremni da podrže njihove zahtjeve.
– Više se nećemo zadovoljavati lijepim riječima. Nastavićemo da istražujemo svoje korijene, čuvamo svoj identitet i zahtijevamo konkretna prava. Funkcije su prolazne, dijaspora je trajna. Ne ostavljajte nam privremena prijateljstva, već trajna prava – poručio je Özuzun.