<article>Nadležne službe tragaju za 52-godišnjim Miljanom Vešovićem iz Podgorice, koji je nestao u subotu veče, 14. februara.Od tog trenutka traje intenzivna potraga u koritu rijeke Morače.Automobil nestalog pronađen je na autobuskom stajalištu, u blizini pješačkog mosta prema Zagoriču, na putu Podgorica - Spuž.Porodica apeluje na građane da, ukoliko imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku nestalog muškarca, odmah kontaktiraju policiju ili se jave porodici na broj telefona 067 615 216.</article>

Nadležne službe tragaju za 52-godišnjim Miljanom Vešovićem iz Podgorice, koji je nestao u subotu veče, 14. februara.
Od tog trenutka traje intenzivna potraga u koritu rijeke Morače.
Automobil nestalog pronađen je na autobuskom stajalištu, u blizini pješačkog mosta prema Zagoriču, na putu Podgorica - Spuž.
Porodica apeluje na građane da, ukoliko imaju bilo kakvu informaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku nestalog muškarca, odmah kontaktiraju policiju ili se jave porodici na broj telefona 067 615 216.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Društvo

U Podgorici nestao Miljan Vešović

Četiri maloljetne osobe procesuirane su zbog nasilničkog ponašanja prema jednom dječaku u Osnovnoj školi "Sutjeska" u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica postupali su po prijavi koju je početkom februara podnio roditelj oštećenog četrnaestgodišnjaka, a kasnije i Uprava Osnovne škole „Sutjeska“.&nbsp;
U prijavi je, kako se dodaje, navedeno da je njegov sin, 3. februara ove godine oko 9 časova, u učionici škole fizički napadnut od strane četiri maloljetnika od 14 i 15 godina.
Kako ističu iz UP, sumnja se da su prijavljeni maloljetnici oštećenog prvo nasilno ugurali u učionicu, a potom mu, dok su ga držali na podu, zadali više udaraca pesnicama, kišobranom i flašom u predjelu glave i tijela.
- Pripadnici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije, u saradnji sa nadležnim Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, identifikovali su maloljetna lica iz prijave, a od istih su, u prisustvu zakonskih staratelja, prikupili potrebna obavještenja i preduzeli sve zakonom propisane mjere i radnje radi potpunog rasvjetljavanja događaja - navodi se u saopštenju.
Nakon preduzetih aktivnosti, a kako se dodaje, postupajući tužilac je naložio da se protiv četiri maloljetna lica, osumnjičena za napad na oštećeno lice, u redovnom postupku podnese krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
- Uprava policije posebno apeluje na roditelje da aktivno prate ponašanje svoje djece, usmjeravaju ih u razvoju, te pravovremeno reaguju na znakove vršnjačkog nasilja. Uprava policije će, zajedno sa školama i nadležnim institucijama, nastaviti proaktivne mjere u cilju sprečavanja nasilja, podizanja svijesti kod maloljetnih lica o važnosti nenasilne komunikacije i rješavanja konflikata - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Podgorica: Krivične prijave protiv četiri dječaka, pretukli vršnjaka u OŠ "Sutjeska"

U Vašingtonu danas počinje inauguralni sastanak Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trampa, inicijative usmjerene na okončanje rata u Gazi. Očekuje se učešće predstavnika više od 45 država.
Međutim, pojedini ključni evropski saveznici Sjedinjenih Američkih Država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku i Francusku, odbili su pozive za učešće, izražavajući zabrinutost zbog načina funkcionisanja ovog tijela i mogućnosti da ono postane paralelna struktura Ujedinjenim nacijama. U Odboru nema palestinskih predstavnika, dok Izrael ima svoje mjesto.
Samit se održava gotovo tri mjeseca nakon što je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrio plan o prekidu vatre koji su podržale SAD, a koji predviđa dvogodišnji mandat Odbora za mir za nadzor nad demilitarizacijom i obnovom Gaze. I dalje su neriješena ključna pitanja, uključujući razoružanje Hamasa, povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, obim obnove i dotok humanitarne pomoći.
Tramp je uoči sastanka saopštio da su članice Odbora obećale pet milijardi dolara za obnovu, što je tek dio od procijenjenih 70 milijardi dolara potrebnih za rekonstrukciju palestinske teritorije razorene tokom dvije godine sukoba.
Primirje u Gazi i dalje je krhko, a Izrael i Hamas međusobno se optužuju za njegovo kršenje. U skladu sa sporazumom, izraelske snage povukle su se iza tzv. žute linije, ali i dalje kontrolišu više od polovine teritorije.
U međuvremenu, američki mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, navode da se američka vojska priprema za moguće udare na Iran, potencijalno već tokom vikenda. Prema izvještajima listova i televizijskih mreža, predsjednik Tramp još nije donio konačnu odluku, ali je tokom sedmice nastavljeno pojačano raspoređivanje američkih vojnih kapaciteta na Bliskom istoku, sposobnih da gađaju nuklearna postrojenja i druge ciljeve u Iranu, uprkos indirektnim razgovorima dvije zemlje.
Tramp je više puta zahtijevao da Iran obustavi svoj nuklearni program, upozoravajući da će u suprotnom upotrijebiti silu.
<h3>Kontroverze oko sastava Odbora</h3>
Odbor za mir osnovan je s ciljem sprovođenja Trampove vizije budućnosti Gaze nakon razaranja izazvanih ratom, ali je predsjednik SAD proširio njegov mandat, nazivajući ga „najznačajnijim međunarodnim tijelom u istoriji“.
Brojne svjetske sile, uključujući tradicionalne saveznike Vašingtona, izražavaju bojazan da je riječ o pokušaju zaobilaženja Ujedinjenih nacija i stvaranja tijela pod snažnim uticajem jedne države. Nije poznato koliko će članica Odbora, kojim predsjedava sam Tramp, prisustvovati prvom sastanku. Pojedine zemlje, poput Italije i Grčke, najavile su dolazak posmatrača.

Vašington: Danas prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Majkl Kiz imenovan je za otpravnika poslova Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, potvrđeno je Portalu ETV iz Ambasade SAD-a u Podgorici.
Iz Ambasade SAD su istakli da je Kiz karijerni diplomata američke Više spoljnopolitičke službe (Senior Foreign Service).&nbsp;
Trenutno obavlja dužnost višeg savjetnika u okviru Odjeljenja za planiranje politika (Policy Planning Staff) u Stejt departmentu u Vašingtonu.
Kizov dolazak u Podgoricu očekuje se u narednim sedmicama.
<h2>Bogata biografija</h2>
Majkl Kiz je dugogodišnji američki diplomata sa bogatim iskustvom u oblasti političko-vojnih odnosa, bezbjednosti i postsovjetskog prostora, pokazuju podaci dostupni na zvaničnim internet stranicama i njegovom LinkedIn profilu.
Prije dolaska u Odjeljenje za planiranje politika u Stejt departmentu, bio je viši savjetnik sa primarnim fokusom na podmorske kablove i stratešku infrastrukturu, kao i na strateško planiranje u okviru relevantnih direkcija Stejt departmenta.
U periodu 2022–2024. bio je angažovan kao viši diplomatski saradnik (Senior Diplomatic Fellow) u Kenan institutu pri Wilson centru, gdje je radio na pitanjima vezanim za Rusiju i Ukrajinu. Od 2019. do 2022. obavljao je funkciju zamjenika šefa misije u Ambasadi SAD u Surinamu.
Prije toga, tri godine je obavljao dužnost zamjenika šefa misije u Ambasadi SAD u Paramaribu, Surinam; kao i tri godine dužnost glavnog službenika i generalnog konzula na čelu Generalnog konzulata SAD u Vladivostoku, Rusija.
Takođe je bio viši savjetnik za Ukrajinu u Birou za evropska i evroazijska pitanja, te je završio master studije iz strategije nacionalne bezbjednosti na Nacionalnom ratnom koledžu.
Prethodna diplomatska postavljenja u inostranstvu uključuju ambasade SAD u Tel Avivu, Varšavi, Moskvi i Kingstonu. Takođe je služio kao predstavnik Stejt dipartmenta u Američkom pokrajinskom timu za obnovu u provinciji Gazni, Avganistan, tokom 2008–2009. godine.
Karijeru je započeo u Moskvi (1995–1997) kao politički službenik, pomoćnik ambasadora i vicekonzul. Krajem devedesetih radio je kao savjetnik u Kancelariji specijalnog pregovarača za regionalne konflikte u bivšem SSSR-u, sa fokusom na Nagorno-Karabah i Pridnjestrovlje, u okviru procesa pod okriljem OEBS-a.

Majkl Kiz otpravnik poslova SAD-a u Crnoj Gori

Postoji oko pet odsto odraslih lica romsko-egipćanske populacije koji nijesu uspjeli da riješe svoj status, nemaju dokumenta i boravišne dozvole, a uz to je oko tri odsto djece koja, zbog neriješenog statusa njihovih roditelja, ne mogu biti upisana u matične knjige rođenih – rekao je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televizija E, načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Sokolj Beganaj.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore zaključio je da postoje sistemske prepreke u registraciji prebivališta i rođenja, koje nesrazmjerno pogađaju Rome i Egipćane, te preporučio Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da prihvati alternativne dokaze o boravku i pojednostavi procedure, posebno za djecu iz najranjivijih porodica. Mišljenje Zaštitnika uslijedilo je nakon pritužbi Evropski centar za prava Roma, uz upozorenje da administrativne prepreke mogu dovesti do faktičke isključenosti dijela zajednice iz sistema prava.
Od 1999. godine, podsjeća Beganaj, pokušava se riješiti pravni status raseljenih lica sa Kosovo, kojih je bilo oko 15.000.&nbsp;
Kako dodaje, uspjeli su donekle da unaprijede položaj romske populacije u vezi s rješavanjem pravnog statusa.
- I dalje postoji jedan dio koji je pravno nevidljiv u Crnoj Gori – to su lica kojih je oko pet odsto i koja nijesu riješila pravni status, kao i tri odsto djece koja nijesu upisana u matične knjige rođenih, što znači da oni postoje tu, žive među nama, ali su pravno nevidljivi. Osim toga, imamo i dodatni problem za Rome i Egipćane kada treba da prijave mjesto boravka – kako da dokažu da žive tu, a nemaju potrebna dokumenta koja država traži od njih. To je problem sa kojim se suočava romska zajednica i mislim da ćemo zaista morati dosta toga da učinimo da bismo taj proces doveli do kraja - rekao je Beganaj.
Beganaj smatra da je veliki problem i to što romska i egipćanska populacija živi u neformalnim, izolovanim naseljima, obično na periferiji gradova, gdje su izgradili svoje domove koji nijesu legalizovani.
- Kada pripadnik romske ili egipćanske populacije dođe da prijavi mjesto boravka, treba da priloži list nepokretnosti ili ovjereni ugovor o zakupu objekta ili zemljišta. Ako žive u neformalnim naseljima, oni nemaju te dokaze i automatski bivaju odbijeni, što znači da ne mogu imati boravišnu dozvolu, ne mogu prijaviti novorođenče na toj adresi i tako postaju faktički nevidljivi. To povlači brojne poteškoće vezane za ostvarivanje drugih obaveza, odnosno prava koja su im garantovana zakonima Crne Gore - zaključio je Beganaj.
Cijelo gostovanje možete odgledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjoaOeEn9fsQ%3Fsi%3DApM0Fys9cZmUHhGX&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U Podgorici nestao Miljan Vešović

Podgorica: Krivične prijave protiv četiri dječaka, pretukli vršnjaka u OŠ "Sutjeska"

Vašington: Danas prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Majkl Kiz otpravnik poslova SAD-a u Crnoj Gori

Beganaj: Oko pet odsto romsko-egipćanske populacije u Crnoj Gori pravno nevidljivo

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO