<article>Transparentnost i odgovornost olakšava rad lokalnih samouprava, ali i jača povjerenje građana i građanki u njih, pa ove kategorije treba kontinuirano unaprijeđivati, zaključeno je nakon dvodnevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao 10. i 11. oktobra, u Perastu, za 17 predstavnika/ca lokalnih samouprava iz južnog dijela Crne Gore.- Učesnici/e su imali priliku da unaprijede svoje znanje o pravnom okviru slobodnog pristupa informacijama, primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sa fokusom na proaktivno objavljivanje informacija i efikasno postupanje po zahtjevima. Obuka je obuhvatila osnovne i napredne aspekte zakonskih procedura, uključujući primjenu najboljih praksi iz ove oblasti. Takođe, kroz interaktivna predavanja, stekli su praktične vještine za pravilno postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, oslanjajući se na primjere iz prakse Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) i Upravnog suda koji su im predstavljeni. Pored toga, obrađeni su test štetnosti i preovlađujući javni interes, koji su ključni za očuvanje javnog interesa i zaštitu ličnih podataka – navodi se u saopštenju.Obuka je dio projekta „Transparentni organi – infromisano građanstvo”, koji CGO sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave, kojim je bilo predviđeno da se serijom od tri treninga obuhvati 50 predstavnika/ca lokalnih samouprava iz čitave Crne Gore, a u konačnom je 54 učesnika/ca iz različitih opština završilo ovaj program.</article>

Transparentnost i odgovornost olakšava rad lokalnih samouprava, ali i jača povjerenje građana i građanki u njih, pa ove kategorije treba kontinuirano unaprijeđivati, zaključeno je nakon dvodnevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao 10. i 11. oktobra, u Perastu, za 17 predstavnika/ca lokalnih samouprava iz južnog dijela Crne Gore.
- Učesnici/e su imali priliku da unaprijede svoje znanje o pravnom okviru slobodnog pristupa informacijama, primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijama, sa fokusom na proaktivno objavljivanje informacija i efikasno postupanje po zahtjevima. Obuka je obuhvatila osnovne i napredne aspekte zakonskih procedura, uključujući primjenu najboljih praksi iz ove oblasti. Takođe, kroz interaktivna predavanja, stekli su praktične vještine za pravilno postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, oslanjajući se na primjere iz prakse Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) i Upravnog suda koji su im predstavljeni. Pored toga, obrađeni su test štetnosti i preovlađujući javni interes, koji su ključni za očuvanje javnog interesa i zaštitu ličnih podataka – navodi se u saopštenju.
Obuka je dio projekta „Transparentni organi – infromisano građanstvo”, koji CGO sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave, kojim je bilo predviđeno da se serijom od tri treninga obuhvati 50 predstavnika/ca lokalnih samouprava iz čitave Crne Gore, a u konačnom je 54 učesnika/ca iz različitih opština završilo ovaj program.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Transparentnost jedan od elemenata jačanja lokalnih samouprava

Rezultati koje smo postigli samo tokom jedne vegetacione sezone su izuzetni i podijelićemo ih sa kolegama koji ulažu napore u borbi protiv gradacije potkornjaka – saopšteno je Portalu ETV iz Agencije za zaštitu životne sredine, na pitanje da li planiraju da uključe i strane eksperate kako bi spasili četinarsku šumu, prvenstveno u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“, koju već nekoliko godina uništava parazit potkornjak. U Agenciji su veoma zadovoljni postignutim rezultatima, uz konstataciju da nema novih žarišta nakon mjera koje su preduzeli. Objašnjavaju da je utvrđeno da je potkornjak uništio stabla na površini od 91.745.85 metara kvadratnih, te da su takozvane feromonske klopke postavljene u martu na površini od 197.745.45 kvadrata „ulovile“ 14.228.363 jedinki ovog insekta.&nbsp; Interesantno je i da tvrde da su informacije o „najezdi“ potkornjaka dobili „od strane upravljača (jul 2023)“, ali se ni riječju nijesu osvrnuli na podatke koje je sa institucijama podijelio šumarski inspektor Hakija Jasavić još u aprilu 2022. godine, kada je upozorio na širenje ovog insekta u zoni NP „Prokletije“. <h2>Insekt kriv i za političke nemire</h2> Istakli su da su organizovali više radionica i konsultacija sa stručnjacima iz Francuske, Češke, Njemačke i Švedske.&nbsp; - Gradacije potkornjaka u Evropi su prisutne više decenija i u posljednjoj deceniji su intenzivirane. Grupa autora (Tomáš Hlásny et al.) je u časopisu Springer Nature link 2021. godine objavila: „Gradacije potkornjaka dostigle su neviđeni nivo u četinarskim šumama na sjevernoj hemisferi i očekuje se da će se dodatno intenzivirati zbog klimatskih promjena. U djelovima Evrope, gradacije potkornjaka i napori da se njima upravlja čak su izazvali društvene nemire i političku nestabilnost. Ti su događaji sve više dovodili u pitanje tradicionalne odgovore na gradacije i naglašavaju potrebu za sveobuhvatnijim okvirom upravljanja“ – odgovorili su iz Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241221081212_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>JESU LI FEROMONSKE KLOPKE RJEŠENJE: Napadnuta stabla(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Obilaskom terena i korišćenjem do sada dostupnih alata, metoda i tehnika za suzbijanje potkornjaka, kako kažu, pripremili su plan za suzbijanje ovog insekta i ističu da u njihovoj nadležnosti nije prikupljanje podataka „o broju stabala i ukupnoj drvnoj masi koja je uništena od strane gradogenih insekata ips typographus i pityogenes chalcographus“, niti je njihov posao da prave procjenu štete. - U pripremnoj fazi utvrđivanja lokacija koje su zahvaćene gradacijom, na osnovu obilaska terena i korišćenjem NBr indeksa i LandTrendR algoritma je utvrđena površina osušenih stabala od posljedica gradacije na površini od 91.745.85 m2. Lokacije koje su posebno pokazale veliku brojnost potkornjaka su: Horolac, Treskavac, Bajrovića katun, Đurički katun, Ribljak, Vodozahvat, itd... – piše u odgovorima na naša pitanja. Naglašavaju da su „po prijemu informacije od strane upravljača (jul 2023) o gradaciji potkornjaka u Nacionalnom parku 'Prokletije', stručnjaci Agencije zajedno sa predstavnicima Javnog preduzeća za Nacionalne parkove preduzeli konkretne aktivnosti na suzbijanju potkornjaka, što podrazumijeva postavljanje feromonskih klopki na širem prostoru koji je zahvaćen gradacijom“. - Postavljanje feromonskih klopki je započeto u martu 2024. godine (20. 03. 2024) i ukupno je postavljeno 165 feromonskih klopki na značajno većoj površini od one koja je evidentirana, tj. na površini od 197.745.45 m2 – ističu iz Agencije. Na kraju sezone, kako kažu, ukupno je „ulovljeno“ 14.228.363 jedinki ovih vrsta, odnosno 5.208.880 jedinki Ips typographus i 9.019.483 jedinki Pityogenes chalcographus.&nbsp; - Ako se uzme u obzir podatak da 100 do 150 jedinki zastupljenih vrsta izaziva sušenje jednog stabla, onda se konstatuje da je sačuvano oko 100.000 stabala, odnosno koji je konkretni učinak feromonskih klopki na smanjenju sušenja smrčevih stabala (šuma) na području Prokletija i što je najvažnije, rezultati su evidentni, jer nema novih žarišta – saopštavaju iz Agencije. <h2>Osušena stabla nijesu problem</h2> Šteta koju je potkornjak načinio po šumski ekosistem je znatna. - Došlo je do narušavanja ekosistemske ravnoteže slabljenjem vitalnosti stabala smrče, a time i smanjenja otpornosti šuma na različite vidove uticaja spoljašnjih faktora kao što su klimatske promjene – objašnjavaju oni. Šumarski inspektor Hakija Jasavić ljetos je medijima kazao da je i u novembru prošle godine upozorio nadležne da se bolest širi i da treba reagovati sanitarnom sječom osušenih stabala, međutim iz Agencije, za Portal ETV, tvrde da „osušena stabla ne predstavljaju izvor napada potkornjaka na zdrava stabla“. - Potkornjaci su ta stabla već napuštili, tako da osušena stabla mogu biti predmet neke druge rasprave i teme. Reagovali smo kao stručnjaci u ovoj oblasti kada je od nas tražena pomoć. Za sve što neko uradi na štetu javnog interesa treba da odgovara – saopštili su oni u odgovoru na pitanje hoće li neko snositi odgovornost zbog zakašnjele reakcije. Kategorični su da „u kontekstu gradacije potkornjaka, sječom osušenih stabala se ne postiže ništa“. - Treba sprovesti inspekcijski i svaki drugi nadzor i utvrditi odgovornost. Ono što smo mi uradili su konkretne aktivnosti sa konkretnim rezultatima i uvijek kad bude trebalo pružićemo našu stručnu podršku – zaključili su iz Agencije za zaštitu životne sredine. I direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić je, prije nekoliko dana, u emisiji „Zelena priča“ Radija Crne Gore, saopštila da je borba sa potkornjakom mnogo kompleksniji izazov od onoga na što je svedena kod nas – na pitanje - hoće li biti sječe zaraženih stabala ili neće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241221081212_79a36d547ffd17628f414ef6e03c2dcfec5277d954e3ceda5f18dbe4c1c070b5" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Foto: Privatna arhiva)"> <figcaption>UNIŠTENA STABLA: Površina zahvaćane potkornjakom je 91.745.85 metara kvadratnih (Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - Stručna i naučna javnost je podijeljena, a praksa i iskustva zemalja regiona i Evrope su različita. Koji princip primijeniti to je trenutno najveći izazov sa kojim se suočavamo... Uz višemjesečni monitornig i redovne aktivnosti na terenu zapošljeni u stručnim službama radili su na izradi mapa sa lokacijama žarišta, procjeni površine žarišta, procjeni suve drvne mase po lokacijama... Podaci su, za sada, preliminarni, a kada budemo imali konačne podijelićemo ih sa javnošću – rekla je on. Najavila je i da će radna grupa, koja je formirana sa zadatkom preciznog određivanja stabala koja je potrebno ukloniti u naredom periodu, uskoro biti na terenu, nakon čega će uslijediti sanitarna sječa. - Ono što raduje je da uočavamo prirodan oporavak staništa, odnosno da je prisutan veliki broj mladica, zbog čega moramo biti posebno pažljivi prilikom preduzimanja bilo kakvih aktivnosti u zaštićenim područjima... Te mladice je potrebno sačuvati – naglasila je Đuretić. Ukazala je na primjer Nacionalnog parka „Švarcvald“ gdje ne preduzimaju „apsolutno nikakve mjere i aktivnosti na samom terenu“ gdje je potkornjak napao šume.&nbsp; - Oni jednostavno dozvoljavaju da se na zaštićenom području odvijaju prirodni procesi i da se stanište samo oporavlja. Imaju i eksperimentalno područje, gdje je prije 10-ak godina došlo do devastacije usljed vremenskih nepogoda. Oni su podijelili to područje na dva dijela – iz jednog su izvukli drvo koje je oštećeno, a na drugoj strani su ostavili drvo u takvom položaju kakvo je bilo. I ono što je primjetno nakon 10 godina jeste da se brže oporavilo stanište na onom prostoru gdje ništa nije dirano – ispričala je Đuretić. <h2>Neko će odgovarati</h2> S druge strane, ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja tvrde da su šume na prostoru Prokletija počele da se suše još 2016. godine, a da oni od 2020. upozoravaju institucije na to i traže preduzimanje mjera zaštite. - U proljeće 2020. godine bile su elementarne nepogode kada je izvaljeno više od 10.000 kubika drveta kada smo tražili od vlade gdin. Zdravka Krivokapića da institucije hitno reaguju, ali se to nije dogodilo, jer je uredba koju su donijeli 2021. za prodaju sanitara poništena. Tada je više od 20.000 kubika sanitara ostalo u šumi i odatle je počelo masovno sušenje šuma od parazita (potkornjaka) – tvrde iz NVO „Drvoprerađivači Plava“, u čijem je fokusu zaštita šuma. Kategorični su da je zbog neadekvatnog postupanja institucija šumski fond u zoni NP „Prokletije“ ozbiljno ugrožen, te da bi trebalo da se uključi i tužilaštvo i pokrene postupke protiv odgovornih. - Pričinjena šteta mjeri se u milionima eura, a ekološka je nesaglediva – poručuju oni. Kažu da je u NP „Prokletije“ potkornjakom zaraženo oko trista hiljada kubika četinara, odnosno najmanje sto do stopedeset hiljada stabala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241221081216_a6224d489569ec035f5a091a1b510f37e67309b8038612d4be22151c844c79d2" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine)"> <figcaption>UHVAĆENO SKORO 15 MILONA JEDINKI PARAZITA: Potkornjak iz plavskih šuma (Photo: Agencija za zaštitu životne sredine)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da su prošle godine organizovali okrugli sto u Plavu, kojem je prisustvovao i inžinjer šumarstva, profesor Marko Tomić iz Srbije i upozorio, nakon što je obišao NP „Prokletije“, da „ako se ne uvede sanitarna sječa moguće je da ćemo ostati bez smrčeve šume za nekoliko godina“. Ističu i da su iz Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine tada ignorisali njihov poziv da prisustvuju okruglom stolu. - Da bi se čamova šuma sačuvala moraju da se primjenjuju sanacione mjere - u rano proljeće otklanjanje snjego i vjetro izvala stabala koja su zaršila životni vijek. Potkornjak je ovoliko napredovao, jer ništa nije preduzeto – tvrde oni. Praksa u nacionalnim parkovima u Sloveniji, kao i u NP „Tara“ u Srbiji je, kako kažu, da se svako oboljelo stablo, snjego i vjetro izvala uklanjaju iz šume i sade nova stabla. - Izađite iz kancelarija i pogledajte šume - Košutica, Hotsko brdo,Treskavac, Hrid, Babino Polje, Bivoljak... svuđe su groblja osušenih stabala. Potkornjak se prenio i van Parka, na šumske prostore kojima gazduje Uprava za šume i tamo ima više od 20.000 doznačenog sanitara – poručuju oni. Ogorčeni su što, kako kažu, neki pokušavaju da ih predstave kao šumarsku mafiju. - Ne mogu oni više brinuti za Plav i plavske šume od nas. Ne žive oni ovdje, nego mi. Zahtijevamo od institucija da se uključe i zaustave širenje bolesti – zaključuju iz NVO „Drvoprerađivači Plava“. Dok iz institucija negiraju bilo kakvu odgovornost za stanje u plavskim šumama i tvrde da su postupili odmah nakon što su informisani da se tamo „naselio“ potkornjak, podaci inspektora Jasavića govore drugačije. On je, kako je nedavno podsjetio Portal RTCG, u aprilu 2022. godine ukazao na potrebu sanitarne sječe, kada je utvrdio da je oboljelo pet do šest hiljada kubika čamove šume, a do avgusta potkornjak je zahvatio još 10 do 15 hiljada kubika. Godinu kasnije, prema njegovim nalazima, insekt je „napao“ od 50 do 60 hiljada kubika, a ove godine registrovano je više od 151.000 kubika zaraženih stabala. - Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara – vjeruju u NVO „Drvoprerađivači Plava“ <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCSQMXWs6JKk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Stručnjaci „se kunu“ u feromonske klopke, mještani insistiraju na sanitarnoj sječi

Jasno i precizno treba označiti ko je ključni krivac svega što se dešava. To je predsjednica Ustavnog suda, Snežana Armenko. Ona je povukla poteze koji su Ustavni sud i Crnu Goru doveli u poziciju u kakvoj je sad. Predsjednica Ustavnog suda urušila je nacionalne interese zemlje. Ona mora da snosi odgovornost. Ili će otkloniti problem u koji nas je gurnula, ili napustiti poziciju - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik upravnog odbora NVO CEMI, Zlatko Vujović.
<h2>Dva puta odgovornosti</h2>
Političke partije, objašnjava Vujović, imaju svoje partikularne interese, neke su pod uticajem zapada, neke rade za interese drugih zemalja. Upravo su Ustavni sud i njegova predsjednica, napominje Vujović, ti koji treba da ograniče i spriječe zloupotrebe, kršenje Ustava i zakona. Zbog toga predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko treba, smatra Vujović, da preduzme odgovornost.
- Ta odgovornost može se manifestovati na dva načina. Prvi je da sazove sjednicu Ustavnog suda, kojoj će prisutvovati sve sudije, uključujući i one koje su razriješene dužnosti neustavnom odlukom Ustavnog odbora, konkretno, sutkinja Dragana Đuranović. Na toj sjednici treba jednoglasno da donesu odluku da je potez crnogorskog Parlamenta, na bazi odluke Ustavnog suda, neustavan. Tako bi zaštitili integritet Ustavnog suda i otklonili grešku zbog koje smo u ovakvoj situaciji, prije svega zbog neodgovornosti predsjednice Ustavnog suda i zbog toga što je podlegla političkom pritisku nekadašnjeg Demokratskog fronta, predsjednika Skupštine Andrije Mandića i drugih predstavnika parlamentarne većine. To je jedini način! Ako to ne može da uradi, onda treba da podnese ostavku - smatra Vujović.
Navodi da je odgovornost Armenko i u tome što je dovela u pitanje i pregovore sa Evropskom unijom.
- To nosi ogromnu odgovornost, koja nije samo stručna, nego i politička. Ona (Armenko) je urušila i narušila nacionalne interese ove zemlje i mora da snosi odgovornost, ili time što će otkloniti problem u koji nas je gurnula, ili time što će napustiti poziciju na kojoj je - rekao je Vujović.
<h2>Opasne namjere</h2>
On objašnjava da termin ustavni puč, koji je iskoristila pozozicija, nema isto značenje što i državni udar, što pojedini političari ne mogu da shvate. Ustavni puč, dodaje Vujović, podrazumijeva čitav niz radnji kako bi se izbjegle zakonske, ustavne norme, a neko dobio veću vlast i urušio ustavni sistem.
- Ne poštuju se ustavne odredbe, propisana većina za promjenu Ustava… namjera vladajuće većine je da se neustavno produžava mandat odbornicima, odnosno, eventualno poslanicima. To su primjeri ustavnog puča. Ovo što se dešava nije izolovan incident. To je jedna od karika koje pokreću urušavanje kompletnog ustavnog sistema, a to podrazumijeva promjenu Ustava na neustavan način, kako bi se ukinuli svi zaštitni mehanizmi koji štite državu Crnu Goru, prava građana. Upravo to se dešava u Crnoj Gori. Opozicija, naravno, reaguje oštro. Ako nema Ustava, kao brane neovlašćenoj vlasti i grabežu moći, moći koja ne pripada nosiocima vlasti, onda nam ništa nije ostalo, ne postoji zemlja, ne postoji država, ne postoje institucije, više nijesmo demokratija, već autokratija u kojoj ne važe norme, niti vladavina prava - istakao je Vujović.
<h2>Pad podrške i korak do anarhije</h2>
Vjeruje da je u redovima vlasti preovladao strah da nemaju većinu za odluke u Ustavnom sudu pa su ga, kako kaže, pošto-poto, blokirali. Kada dođe vrijeme za izbor ostalih članova Ustavnog suda pokušaće, smatra profesor na FPN-u, da preuzmu punu kontrolu.
- Ako ćemo imati članove suda, koji se ponašaju kao sada njegova predsjednica, doći ćemo do anarhije. Onda Ustavni sud može odlučiti da se produži mandat poslanicima pet, šest, sedam godina… dok god žele, ili da se ukinu sve zaštitne komponente. Ustavni sud, koji je otvoreno spreman da isključivo prati političke odluke, nije potreban Crnoj Gori. Nama je, kao budućoj članici Evropske unije, potreban Ustavni sud sa punim integritetom njegovih članova - poručio je Vujović.
Profesor na FPN-u vjeruje da je vladajuća većina htjela da izbjegne da se suoči sa padom podrške birača u određenim opštinama, pa je pribjegla mehanizmu blokade izbora pomoću Ustavnog odbora, ne bi li se odgodili do 2027. godine.
- Vladajuća većina je pokušala u Parlamentu da obezbijedi podršku od 54 poslanika za prijedlog koji bi omogućio produžavanje mandata odbornicima onih Skupština opština koje treba da sprovedu izbore za novi saziv. Na taj način bi nekim Skupštinama opština mandat trajao pet, šest godina, a vladajuća većina izbjegla suočavanje sa padom podrške. To nije prošlo u Parlamentu, pa se sada pokušava obezbijediti na neustavan način. To je ono - mi nećemo sprovesti izbore, a ko želi neka se žali Ustavnom sudu, i to je to - objašnjava Vujović.
<h2>Kriza nakon rezultata&nbsp;</h2>
Podsjeća da je poruka Evropske unije bila jasna da su nas potezi vladajuće većine vratili nazad, u period prije nekoliko godina, kad smo bili u problemu sa Ustavnim sudom. Neshvatljivi su, kaže Vujović, potezi predsjednika Vlade iz prostog razloga što prihvata to što mu nameće predsjednik Skupštine - da napravi krizu, nakon velikog rezultata.
- Kada je Crna Gora dobila IBAR to stvarno bio ogroman rezultat. Vlada je s pravom mogla da se diči, ponosi i takav rezultat kapitalizuje kroz podršku birača. Onda su donijeli odluku o Rezoluciji o genocidu Jasenovcu i srušili pozitivan efekat dobijanja IBAR-a. Sada, kad je Crna Gora zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa EU, uslijedila je ogromna politička kriza. Čini mi se da što gospodin Spajić i Vlada ostvare, to gospodin Mandić odmah sruši - naglasio je Vujović.
<h2>Spajić ruši svoju poziciju</h2>
U predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću vidi glavni problem učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Za to se, podsjeća Vujović, Mandić sam legitimisao. Dodaje da je očigledno sarkastično podsmijavanje Mandića i (Milana) Kneževića, koji se predstavljaju kao veliki borci za EU.
- Čujemo njihove poruke da neće dozvoliti da nas neko skrene sa puta ka Evropskoj uniji, a svi znamo da su veoma negativno orijentisani prema takvom scenariju. Rekao bih da projekat Crne Gore u Evropskoj uniji nije samo projekat Crne Gore, nego je više postao više projekat Evropske unije. Ako se kroz blefove pokušavaju zatvoriti neka pregovaračka poklavlja, a istovremeno u nedogled prave krize kako bi Crna Gora bila spriječena da postane članica 2028. godine, onda se radi za interese neprijatelja EU. Kad dovedete sebe u takvu situaciju, onda ćete imati odgovor i sa te strane. Vjerujem da Spajić bez potrebe ruši svoju poziciju, povjerenje i simpatije koje je imao od zapadnih partnera. Vidjećemo kako će se izvući iz ove situacije, a bojim se da će treću teško politički preživjeti - poručio je Vujović.
<h2>Susret Milatović – Spajić</h2>
Govoreći o susretu Milatović – Spajić, Vujović kaže da ne vjeruje u iskrenost ni jednog, ni drugog, odnosno, da će razgovorom pokušati da nađu rješenja. Njihovom susretu prethodio je niz provokacija sa obje strane.
- Čini mi se da se taj točak ne može vratiti, da njih dvojica teško mogu ponovo biti partneri. Za gospodina Milatovića bi bilo kakav dogovor sa tom grupacijom bi značio urušavanje njegovih političkih planova i šansi. Njemu, čini mi se, ostaje mogućnost da svoju poziciju gradi kao nekakav most između parlamentarne većine i opozicije, odnosno, poziciju novog bloka, koji može preuzeti vlast prvo u Podgorici, a onda i u nekim drugim gradovima. Teško da ko ima uvjerenje da bi one partije koje su podržale Milatovića na predsjedničkim izborima, ponovo stale iza njega na narednim - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6L6oOvyaSrI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Predsjednica Ustavnog suda ključni krivac zbog svega što se dešava

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da je na dionicama u višim predjelima i preko prevoja moguća poledica. 
 
Iz AMSCG-a su rekli da na putevima kroz usjeke ima odrona i vozačima savjetovali opreznu vožnju prilagodjenu vremenskim i saobraćajnim uslovima. 
 
Oni su podsjetili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da od 15. novembra do 1. aprila vozila koja učestvuju u saobraćaju za vrijeme zimskih uslova (sniježnih padavina ili kad se na putu nalazi snijeg, led ili poledica) moraju na svim točkovima imati zimske gume. 
 
Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je četiri milimetra. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Na magistralnom putu M-2, dionica Poda – Berane i Ribarevine – Poda, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 12 i od 14 sati do 16 sati i 30 minuta, zbog rekonstrukcije. Mimo tih termina saobraća se nazmjenično jednom trakom. 
 
Na magistralnom putu Plužine - Jasenovo polje, u mjestu Zaborje, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati, zbog iskopa kosina i izrade nasipa. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most–Krute, saobraćaj će biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-10, Podgorica - Cetinje, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni, a biće i totalno obustavljan ali ne duže od 15 minuta, zbog radova na raskrsnici Cetinje - Čevo. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac – Ribarevine, zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a moguća je i povremana obustava ne duža od 30 minuta. 
Zbog radova na magistralnom putu M2, Podgorica 4-Bioče, na potezu Bulevar Peka Dapčevića -vijadukt kod hotela „Keto“, saobraćaj će biti preusmjen a jednu kolovozni traku. 
 
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, na dijelu puta Nikšić-Kuside, saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.

Oprez zbog mokrih puteva

Milojko Spajić je predsjednik Vlade Crne Gore, glasali mi za njega ili ne. On nas predstavlja po
Ustavu u zemlji i inostranstvu, ali očigledno je da je on potpuno nedorastao i funkciji koju obavlja i okolnostima u kojima obavlja tu funkciju - kazao je emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik i osnivač Antene M Darko Šuković.
Opozicija je danas izgledala, ali i prethodnih dana, kaže Šuković, kao dobri đaci koji moraju da bježe sa časa jer ponašanje na koje su prinuđeni zbog okolnosti koje su ih natjerale na borbu je bolje stajalo Demokratskom frontu.
- Zakonomjerno morate da imate jasno različit osjećaj kod onih ljudi kojima je stalo do institucija, kojima je stalo do države, koji su željeli i gradili tu državu i koji prosto razmišljaju o tom momentu kako će negdje po svijetu izgledati slike koje će da ga obiđu. I kad bude neka tuča u parlamentu Japana, svi pogledamo. Nemaju svi isti osjećaj, to je očigledno. Iamte ljude kojima je stalo do ove države i njenih institucija i one koji niti su državu željeli, niti joj žele dobar imidž, široki ugled institucija, već jednostavno rade sve da bi ih destabilizovali, ili da, na kraju krajeva, ne bude ni institucija, ni države - rekao je Šuković.
Premijer Spajić tragično pogrešno procjenjuje sve situacije, poručuje Šuković, otkako je na političkoj sceni, teško da takvo ponašanje može biti slučajnost, već je u najmanju ruku trend.&nbsp;
- Milojko Spajić je potpadao sve više i sve otvorenije pod štetan uticaj Andrije Mandića, i doveo sebe u situaciju da danas izgleda prilično tužno. Ako mene pitate, neželjeno tužno, jer ne uživam u takvoj poziciji predsjednika Vlade u odnosu na predsjednika Skupštine. Ne zato što sam siguran da je ona jako štetna po Crnu Goru, nego zato što je Milojko Spajić jedan mlad čovjek. Jeste premijer, ali je relativno na početku svoje političke karijere, a uspio je da se u tako dobrom prolaznom vremenu tako loše pokaže. Toliko pogrešnih poteza povuče, da toliko upropasti svoj imidž, da imam neki žal.zbog toga. Mislim da nije moralo tako da se desi - istakao je Šuković.
Premijer Milojko Spajić ne ulazi u kontadiktornosti, smatra Šuković, i po najveći dio javnosti neprijatne situacije, samo onda kad ne govori.
- On je predsjednik Vlade Crne Gore, glasali mi za njega ili ne. On nas predstavlja po Ustavu u zemlji i inostranstvu, ali on ne ulazi u kontradiktornosti samo kad ćuti. Još malo će početi pogledima da pravi zabunu. Očigledno je da je on potpuno nedorastao i funkciji koju obavlja i okolnostima u kojima obavlja tu funkciju. Ovo jeste vrlo zahtjevan politički i drùštveni trenutak. Ni mnogo iskusnijem političaru ne bi bilo lagano da se snađe, pogotovu ne kada je odabrao da igra u timu gdje pola ekipe nosi isti dres, a zapravo su ključna opasnost po tvoj gol &nbsp;- zaključio je Šuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5QXQ3pFZFX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šuković: Premijer ne ulazi u kontradiktornosti samo kad ćuti

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Transparentnost jedan od elemenata jačanja lokalnih samouprava

Stručnjaci „se kunu“ u feromonske klopke, mještani insistiraju na sanitarnoj sječi

Vujović: Predsjednica Ustavnog suda ključni krivac zbog svega što se dešava

Oprez zbog mokrih puteva

Šuković: Premijer ne ulazi u kontradiktornosti samo kad ćuti

PRATITE TVe UŽIVO